Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 12. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 04. lipnja 2025. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Mladenka Babić, Olivera Beyer, Debora Bunčuga - članica nadzornog odbora, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Peter Elborn, Nada Kozulić, Ivana Kuhar, Nicholas Seed, Julie Tomlin

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Sara Radonić, Jasenka Splivalo, Wendy Zečić

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 11. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2024. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2024. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2025. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Debora Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 11. Redovne godišnje skupštine

S osam glasova za i dva suzdržuna Skupština donosi sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK JEDANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2024. godini:

Za životinje - Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Tijekom 2024. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Primili smo gotovo 90 upita o životinjama i pticama u potrebi na Hvaru i drugdje u Hrvatskoj, uključujući Dubrovnik, Medulin, otok Brač i Samobor. Bilo je oko 52 upita ili prijava o napuštenim, gladnim ili ozljeđenim mačkama; oko 27 upita o napuštenim, izgubljenim, zlostavljanim ili zanemarenim psima; 7 o ozlijeđenim pticama i 1 o zanemarenom magarcu. Sa žaljenjem izvještavamo da neki ljudi još uvijek ubijaju životinje, posebno otrovom.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. Na Hvaru ne postoji sklonište za mačke, pa se oslanjamo na volontere koji se brinu o potrebitim mačkama u njihovoj blizini. To se često postiže apelima za pomoć putem društvenih mreža. Psi lutalice ponekad se ponovno ujedine sa svojim vlasnicima putem društvenih mreža. Za napuštene ili zlostavljane pse prijavljujemo slučaj lokalnim komunalnim redarima, bez navođenja izvora informacije. U slučaju zlostavljanih ili zanemarenih životinja, pozivaju regionalnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Po potrebi, psi se prebacuju u Sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. Troškove mogu pokriti lokalne vlasti ili u nekim slučajevima Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište.

Ne objavljujemo sve naše aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi diskretno, kako bismo zaštitili životinje a posebno ljude koji sudjeluju u njihovom spašavanju. 

Što se tiče trovanja, savjetujemo ljude o postupcima postupanja s njima i prijavljivanja policiji.

Ne objavljujemo sve naše aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi diskretno (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji sudjeluju u njihovom spašavanju).

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije koji financiraju lokalne vlasti nastavlja se, iako je nemoguće pokriti potrebe cijelog otoka. Sućuraj posebno predstavlja poteškoću zbog svoje izoliranosti.

Hranilišta za mačke. Kao što je izviješteno prošle godine, pojavili su se problemi s hranilištima za mačke. Nove kućice za mačke izradila je Iva Mihanović, kojoj dugujemo veliku zahvalnost. One sprječavaju prolaznike da pojedu svu hranu te su premještene na relativno sigurna mjesta, dvije u Jelsi i po jedna u Pitvama i Zavali. Budući da su huligani uništili posebne 'kućice za mačke' na parkiralištu u Jelsi, rješenje je pronađeno stvaranjem 'sigurnih zona' za mačke korištenjem starih materijala koji su do sada preživjeli.

Zahvaljujemo mnogim ljudima koji tiho i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kad god možemo, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Dobre vijesti. Nosimo se s mnogim tragičnim situacijama vezanim uz životinje. Svaki mali uspjeh je dobrodošao. Povremeno postoje zaista dirljivi rezultati. Priča o Lassie - Lele iz 2024. bila je jedna takva. Ova mlada kujica napuštena je u Jelsi sa zakržljalim stražnjim nogama, jedva je mogla hodati. Nakon što smo je prebacili u sklonište Beštie, vrlo brzo je pronašla novi dom u Zagrebu, gdje od tada napreduje, unatoč dugotrajnom liječenju od lišmanioze. Iznimno smo zahvalni Zlatki što ju je spasila s ulice i Lele dala novi život. Sova Floof još je jedna sretna priča: siroče kao beba, Jana ga je primila, hranila i njegovala u Dolu, uz Normanovu podršku, sve do dana kada je mogao odletjeti i normalno živjeti. Prekrasan primjer trijumfa bezuvjetne ljubavi!

Za okoliš
Pesticidi. Neprestano smo nastavili promicati inicijative za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Nema puno razloga za optimizam. Kao što je prošle godine izviješteno, članovima Odbora EU za okoliš i nadležnim tijelima u Hrvatskoj pripremljen je i predstavljen cjelovit dosje o nedostacima sustava EU-a i nacionalnih sustava za odobravanje, stavljanje u promet i kontrolu upotrebe pesticida; osobno je predstavljen ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023. Šokantno je da je samo jedan zastupnik EU-a imao manire pristojno potvrditi primitak materijala.

Vidljivost u medijima. U 2024.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Napustila je Englesku zbog Hvara, a onda počela spašavati magarce" (12.05.2024.); „Dalmatinac pronašao sto vrsta prekrasnih orhideja!" (14.04.2024.); „Globalno zagrijavanje pridonosi širenju lišmanioze” (13.04.2024.)

Facebook. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2024. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,900.53 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 2.638,76 €. Stanje računa na dan 01.01.2024. godine iznosilo je 2116,56 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2024. godine iznosilo je 1382,14 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2024. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2025. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Nastavit ćemo kampanju za zaštitu okoliša i smanjenje upotrebe pesticida.

ii. Nastavit ćemo s edukativnim aktivnostima s ciljem upozoravanja ljudi na štete i opasnosti otrova i pesticida.

iii. Pokušat ćemo organizirati aktivnosti kako bismo uključili mlade u brigu za hvarski okoliš i životinje. 

iv.Nastavit ćemo ulagati sve napore kako bismo pomogli životinjama u nevolji na Hvaru i drugdje.

v. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

vi. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2025. GODINU.

Ad 6. Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa, uključujući važnost uključivanja mladih u aktivnosti za životinje i okoliš, probleme upotrebe pesticida i troškove sterilizacija mačaka.  

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2024. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:45

Debora Bunčuga                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                         Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • Ineos is driving exports with potentially far-reaching environmental and social repercussions

    “My children started getting sick,” says Lois Bower-Bjornson,a campaigner at the Clean Air Council in Washington County, Pennsylvania.

    “My oldest son had rashes all over his body. His ears, his eyelids, everywhere. My youngest had terrible nosebleeds, it was so bad that he became anaemic and would almost pass out. He would wake up bleeding.”

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • Naturalists divided over potential impact of proposals to increase number of wild raptors in England and Wales

    White-tailed eagles reintroduced into England and Wales imperil endangered seabird populations and risk wiping out some colonies, ecologists and conservationists are warning.

    Puffins, guillemots, razorbills, fulmars and kittiwakes are among the birds for which breeding populations could collapse if large numbers of white-tailed eagles are released, according to some academics and conservationists.

    Continue reading...

  • Ahead of Cop31, climate change minister dismisses concerns about whether Australia as a major producer can keep the world moving away from fossil fuels

    Australia has been urged to set aside support for its near US$100bn fossil fuel export industries and fight for a global agreement to move away from coal, gas and oil as its climate change minister, Chris Bowen, leads negotiations between nearly 200 countries at UN talks this week.

    Delegates will gather in the Turkish Mediterranean resort city of Antalya on Monday for Cop31, two weeks of climate talks held amid geopolitical turmoil, with conflict in the Middle East driving an oil price crisis that has raised living costs across the globe.

    Continue reading...

  • Mumbai facility is part of Reliance Industries, owner of world’s biggest oil refinery and funder of controversial mega-zoo

    The Prince of Wales’s Earthshot prize will host its forthcoming annual awards ceremony at a venue owned by the billionaire Ambani family conglomerate, drawing criticism from conservationists over their fossil fuel businesses and their foundation’s controversial mega-zoo.

    A spokesperson for the Earthshot prize, which awards £1m to five winners every year to invest in conservation work, confirmed to the Guardian and the news outlet Mongabay that this year’s ceremony will be held at the Jio World Convention Centre in Mumbai on 17 November.

    Continue reading...

  • Its key temperature goal has been missed but experts say the agreement is still proving a vital moral compass for progress

    It was a curious way of conducting negotiations. Ahead of the 2025 climate summit, in the Amazonian port of Belém last year, the Brazilian hosts had taken off the table the issue that most had assumed would be at its heart: concrete plans from each country laying out exactly what they would be doing to cut their greenhouse gas emissions.

    Brazil was insisting, instead, that these plans – the bedrock of the Paris agreement – were the business of national governments and not up for negotiation. “In that case, it will be a very short Cop,” one seasoned global south negotiator told the Guardian shortly before, reflecting a widespread unease. “There is nothing to negotiate.”

    Continue reading...

  • What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

  • Humans have always been awed by the power and beauty of lightning. How does the experience and understanding of it change in a warming world?

    In a rock shelter in Kakadu national park in the north of Australia is an image of a being the Bininj people call Namarrkon. His flesh bleached away to reveal the bones beneath, he wears stone axes on his head, elbows and knees, and wields a great band of lightning that runs from his ankles up, over his head.

    Namarrkon is one of the most important of the Bininj creation ancestors: his journey from the coast to the Arnhem Land escarpment helped shape the landscape. And in the great storms that arc and rumble across the landscape during the buildup and the wet season, it is Namarrkon who splits the clouds with his stone axes to create the thunder and lightning and release the life-giving rain.

    Continue reading...

  • The UK is 14th most light-polluted country, but in south-west England the veil is lifted at the dark skies festival

    “It’s just mind-blowing,” says the astronomer and teacher Jo Richardson. She is standing in Exmoor national park talking about Saturn, the first planet she ever saw through a telescope.

    But it is not the cosmic colour of the planet that Richardson is drawn to, nor its mysteries – it is the vastness. “Saturn, on average, is 800m miles away,” she says, the equivalent to travelling the circumference of the Earth 32,000 times. “You can see it through a telescope here. That’s just nuts.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com