Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 12. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 04. lipnja 2025. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Mladenka Babić, Olivera Beyer, Debora Bunčuga - članica nadzornog odbora, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Peter Elborn, Nada Kozulić, Ivana Kuhar, Nicholas Seed, Julie Tomlin

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Sara Radonić, Jasenka Splivalo, Wendy Zečić

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 11. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2024. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2024. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2025. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Debora Bunčuga

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 11. Redovne godišnje skupštine

S osam glasova za i dva suzdržuna Skupština donosi sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK JEDANAESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2024. godini:

Za životinje - Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Tijekom 2024. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Primili smo gotovo 90 upita o životinjama i pticama u potrebi na Hvaru i drugdje u Hrvatskoj, uključujući Dubrovnik, Medulin, otok Brač i Samobor. Bilo je oko 52 upita ili prijava o napuštenim, gladnim ili ozljeđenim mačkama; oko 27 upita o napuštenim, izgubljenim, zlostavljanim ili zanemarenim psima; 7 o ozlijeđenim pticama i 1 o zanemarenom magarcu. Sa žaljenjem izvještavamo da neki ljudi još uvijek ubijaju životinje, posebno otrovom.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. Na Hvaru ne postoji sklonište za mačke, pa se oslanjamo na volontere koji se brinu o potrebitim mačkama u njihovoj blizini. To se često postiže apelima za pomoć putem društvenih mreža. Psi lutalice ponekad se ponovno ujedine sa svojim vlasnicima putem društvenih mreža. Za napuštene ili zlostavljane pse prijavljujemo slučaj lokalnim komunalnim redarima, bez navođenja izvora informacije. U slučaju zlostavljanih ili zanemarenih životinja, pozivaju regionalnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Po potrebi, psi se prebacuju u Sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. Troškove mogu pokriti lokalne vlasti ili u nekim slučajevima Eco Hvar. Često doprinosimo osobnom dostavom pasa u sklonište.

Ne objavljujemo sve naše aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi diskretno, kako bismo zaštitili životinje a posebno ljude koji sudjeluju u njihovom spašavanju. 

Što se tiče trovanja, savjetujemo ljude o postupcima postupanja s njima i prijavljivanja policiji.

Ne objavljujemo sve naše aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi diskretno (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji sudjeluju u njihovom spašavanju).

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije koji financiraju lokalne vlasti nastavlja se, iako je nemoguće pokriti potrebe cijelog otoka. Sućuraj posebno predstavlja poteškoću zbog svoje izoliranosti.

Hranilišta za mačke. Kao što je izviješteno prošle godine, pojavili su se problemi s hranilištima za mačke. Nove kućice za mačke izradila je Iva Mihanović, kojoj dugujemo veliku zahvalnost. One sprječavaju prolaznike da pojedu svu hranu te su premještene na relativno sigurna mjesta, dvije u Jelsi i po jedna u Pitvama i Zavali. Budući da su huligani uništili posebne 'kućice za mačke' na parkiralištu u Jelsi, rješenje je pronađeno stvaranjem 'sigurnih zona' za mačke korištenjem starih materijala koji su do sada preživjeli.

Zahvaljujemo mnogim ljudima koji tiho i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kad god možemo, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Dobre vijesti. Nosimo se s mnogim tragičnim situacijama vezanim uz životinje. Svaki mali uspjeh je dobrodošao. Povremeno postoje zaista dirljivi rezultati. Priča o Lassie - Lele iz 2024. bila je jedna takva. Ova mlada kujica napuštena je u Jelsi sa zakržljalim stražnjim nogama, jedva je mogla hodati. Nakon što smo je prebacili u sklonište Beštie, vrlo brzo je pronašla novi dom u Zagrebu, gdje od tada napreduje, unatoč dugotrajnom liječenju od lišmanioze. Iznimno smo zahvalni Zlatki što ju je spasila s ulice i Lele dala novi život. Sova Floof još je jedna sretna priča: siroče kao beba, Jana ga je primila, hranila i njegovala u Dolu, uz Normanovu podršku, sve do dana kada je mogao odletjeti i normalno živjeti. Prekrasan primjer trijumfa bezuvjetne ljubavi!

Za okoliš
Pesticidi. Neprestano smo nastavili promicati inicijative za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Nema puno razloga za optimizam. Kao što je prošle godine izviješteno, članovima Odbora EU za okoliš i nadležnim tijelima u Hrvatskoj pripremljen je i predstavljen cjelovit dosje o nedostacima sustava EU-a i nacionalnih sustava za odobravanje, stavljanje u promet i kontrolu upotrebe pesticida; osobno je predstavljen ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023. Šokantno je da je samo jedan zastupnik EU-a imao manire pristojno potvrditi primitak materijala.

Vidljivost u medijima. U 2024.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Napustila je Englesku zbog Hvara, a onda počela spašavati magarce" (12.05.2024.); „Dalmatinac pronašao sto vrsta prekrasnih orhideja!" (14.04.2024.); „Globalno zagrijavanje pridonosi širenju lišmanioze” (13.04.2024.)

Facebook. Zahvaljujemo se Dinki Barbić i Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2024. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,900.53 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 2.638,76 €. Stanje računa na dan 01.01.2024. godine iznosilo je 2116,56 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2024. godine iznosilo je 1382,14 €.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2024. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2025. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Nastavit ćemo kampanju za zaštitu okoliša i smanjenje upotrebe pesticida.

ii. Nastavit ćemo s edukativnim aktivnostima s ciljem upozoravanja ljudi na štete i opasnosti otrova i pesticida.

iii. Pokušat ćemo organizirati aktivnosti kako bismo uključili mlade u brigu za hvarski okoliš i životinje. 

iv.Nastavit ćemo ulagati sve napore kako bismo pomogli životinjama u nevolji na Hvaru i drugdje.

v. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

vi. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2025. GODINU.

Ad 6. Razno.

Vođena je opća rasprava o temama od obostranog interesa, uključujući važnost uključivanja mladih u aktivnosti za životinje i okoliš, probleme upotrebe pesticida i troškove sterilizacija mačaka.  

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2024. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:45

Debora Bunčuga                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                         Predsjednica

Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2025. godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • UK ministers told not to engage formally with Indian mega-zoo after lobbying

    Guardian and Mongabay reveal approaches to officials and MPs on behalf of Vantara zoo ahead of UK-chaired Cites meeting on endangered animal imports

    British government ministers were told not to engage formally with Vantara, the controversial mega-zoo run by the Indian billionaire Anant Ambani, after lobbying efforts by the private animal sanctuary in the run-up to a UK-chaired meeting on the trade in endangered species, according to documents.

    This week, the UK heads a 32-country committee meeting in Geneva of Cites, the United Nations body that regulates trade in endangered species. The meeting will examine how India has responded to compliance concerns about imports of endangered animals.

    Continue reading...

  • Control of Britain’s 39m smart meters passes to non-profit startup

    The handover marks the end of a 13-year licence for Smart DCC, a subsidiary of Capita, after years of spiralling costs and delays

    Control over Great Britain’s 39m smart meters has passed to a non-profit startup after its former owner presided over more than a decade of spiralling costs and delays in the troubled network.

    The company owned by crisis-hit outsourcing firm Capita has promised a “seamless transition” to its not-for-profit successor, which will take over running the data network connecting the smart meters from this week.

    Continue reading...

  • Country diary: The sound of thousands of cranes is truly oceanic | Mark Cocker

    Hortobágy, Hungary: Their sheer size is striking enough, but the noise is something else, especially when they gather in huge migratory flocks

    With a standing height of 1.4 metres, common cranes are Europe’s tallest birds and at this famous national park they collect in astonishing numbers as they migrate.

    The autumn count is 180,000, although the only accessible spot to see them supports a sub-roost of 50,000. Each bird has a wingspan of 2 metres and the flight is slow and rhythmically precise. The visual effect of any large airborne congregation is at the scale of a whole landscape and its skies above.

    Continue reading...

  • Farm workers are falling sick in a Kenyan horticultural town. Were they poisoned by pesticides?

    Timau’s industry has provided local Kenyans with an economic lifeline. But now, many believe it has made them seriously ill

    When Reuben Muriki fainted while doing a chore in the compound of his home near the horticultural town of Timau in central Kenya several years ago, it marked the start of a series of increasingly serious health episodes.

    His joints became swollen, his skin became discoloured and he found breathing difficult. He was in and out of hospital, and was forced to quit his work as a pesticide sprayer at a flower farm. Doctors treated him for suspected tuberculosis in vain.

    Continue reading...

  • ‘It’s really, really unusual’: tender bond between male donkey and bull baffles scientists

    Patroclo and Achille’s interspecies affair sheds new light on social and sexual relations between animals, scientists say

    In ancient myth, Achilles and Patroclus were two Greek heroes of the Trojan war whose intense bond was believed by some to have turned into a sexual relationship.

    In modern science, they are a bull, Achille, and a donkey, Patroclo, whose tender interspecies affair has helped to shed new light on social and sexual interactions between animals.

    Continue reading...

  • Cryosphere faces permanent damage when world overshoots 1.5C, scientists warn

    UN-backed report finds even temporary rises above Paris agreement target could cause harm to glaciers and polar ice sheets

    Earth’s icy regions face such dangerous melting that global heating should be brought back below 1C after an inevitable period of overshooting global temperature targets, a UN report has found.

    Permanent and widespread losses of snow and ice expose a “persistent myth” that overshooting the 1.5C target of the Paris climate agreement – to 2C or 3C – could be manageable or even preferable to urgent cuts to emissions, the report found.

    Continue reading...

  • Rare ant nest stolen from last place in England where species survives

    Devon nature reserve says ‘reckless’ theft of narrow-headed ant colony sets back years of conservation work

    A nest containing up to 5,000 of England’s rarest ant species has been stolen from a nature reserve, a conservation charity has said.

    Devon Wildlife Trust (DWT) said a nest of narrow-headed ants had been dug up and taken from Chudleigh Knighton Heath nature reserve in south Devon, which is the last place in England where the species still exists.

    Continue reading...

  • A lackluster response to North Carolina flooding disasters is eroding Republican support in one county

    At more than $52m, the race has become the most expensive in US history, but residents are fed up with flooding

    Aida Havel mulled her fate over coffee after working the early voting polls all day in Kill Devil Hills, North Carolina. “We are trapped,” she concluded.

    The Dare county commission candidate lives about 50 miles (80km) south, on Hatteras Island on the state’s Outer Banks.

    Continue reading...

  • ‘They assume the man next to me is the owner’: four women doing business in Africa in their own way

    From feeding schoolchildren to recycling tyres, these entrepreneurs are challenging stereotypes while solving social and environmental problems

    Africa is thought to have a higher proportion of female entrepreneurs than any other continent and yet many still struggle to access financing. Four business leaders from Nigeria, Uganda, Kenya and Malawi tell us about the inspiration behind their success – and the challenges women still face.

    Continue reading...

  • ‘They have schedules to follow’: how fast ferries can threaten endangered whales in the Mediterranean

    A Guardian investigation has found that despite a recommendation to slow down, leading shipping companies continue to travel above advised speeds in a key habitat for cetaceans

    Marine biologist Alice Barbarioli waits with her camera trained on the horizon. A few minutes earlier, the hydrophone beneath the Pelagos research vessel detected codas – the sequence of clicks sperm whales use to communicate.

    The sperm whale reveals its head and dorsal fin as those onboard the vessel in the Pelagos sanctuary, a conservation area established to protect marine mammals in the north-western Mediterranean, rush to take photos and note the rhythm of its breathing. After a few minutes, the animal arches its back, and begins to head back into the depths of the sea. They wait to catch a glimpse of its tail.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Konzumacija hrane bogate šećerom povezana s većim rizikom od raka dojke

    Nova studija je otkrila da žene koje su češće jele hranu s visokim udjelom šećera imaju veći rizik od raka dojke, dok ni ukupni šećer u prehrani ni konzumacija voća nisu pokazali statistički značajnu povezanost. Voće je činilo oko 43% ukupnog šećera u prehrani, a prosječni unos šećera bio je 44 grama dnevno. Žene koje su konzumirale više od dvije porcije hrane s visokim udjelom šećera tjedno imale su 28% veći rizik od onih koje su jele jednu porciju mjesečno ili manje.

  • Vrsta vlakana koju jedete oblikuje način na koji se crijevne bakterije hrane i rade zajedno

    Od otpornog škroba do staničnih stijenki biljaka, znanstvenici istražuju skrivenu konkurenciju i suradnju među crijevnim bakterijama, postavljajući intrigantna pitanja o tome što se događa s različitim vlaknima nakon što dođu do debelog crijeva.

  • Konzumacija oraha povezana s višim razinama IgG-a

    U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili učinke konzumacije oraha na imunoglobuline (Ig) i antitijela usmjerena protiv lipoproteina niske gustoće modificiranih malondialdehidom (MDA-LDL). Nakon dvije godine, dugotrajna konzumacija oraha bila je povezana s ukupnim koncentracijama IgG-a u serumu koje su bile približno 6% više nego u kontrolnoj skupini, što upućuje na mogući utjecaj prehrane na cirkulirajuće imunološke biomarkere. 

  • Mijeloidne imunološke stanice igraju ključnu ulogu u zdravlju i bolestima aorte

    Aorta se često prvenstveno smatra najvećom krvnom žilom u tijelu - izdržljivim kanalom koji dostavlja krv bogatu kisikom iz srca u svaki organ. No, sve više dokaza upućuje na to da je stijenka aorte također aktivno imunološko okruženje. Imunološke stanice koje se nalaze unutar ili su regrutirane u različite dijelove aorte mogu utjecati na to kako se ova žila razvija, prilagođava mehaničkom stresu i postaje osjetljiva na bolesti.

  • Transplantacija matičnih stanica pokazuje trajne koristi kod teške sistemske skleroze

    Međunarodna studija izvještava o 60-postotnom preživljenju bez progresije bolesti 10 godina nakon autologne transplantacije koštane srži, pružajući važne dokaze o trajnim pozitivnim kliničkim ishodima i dugoročnoj sigurnosti kod pacijenata liječenih zbog rane, teške sistemske skleroze.

  • Hiperaktivnost trombocita potiče napredovanje glioblastoma i duboku vensku trombozu

    Novo istraživanje pokazuje da osobe s glioblastomom imaju aktivnije trombocite – stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi. Trombociti također komuniciraju s drugim stanicama i mogu utjecati na imunološku aktivnost. Hiperaktivni trombociti kod osoba s glioblastomom usporavaju djelovanje T-stanica koje se bore protiv raka, što može pridonijeti rastu tumora i napredovanju bolesti.

  • Mogu li klice brokule pomoći kod inzulinske rezistencije?

    Prepune karotenoida i drugih bioaktivnih spojeva, klice brokule i mikrozelenje privlače znanstvenu pozornost. Karotenoidi su prehrambeni pigmenti koji doprinose boji voća i povrća te pomažu u nekoliko fizioloških procesa. Karotenoidi uključuju karotenoide provitamina A, poput beta-karotena, alfa-karotena i beta-kriptoksantina, te karotenoide koji nisu provitamin A, poput luteina, zeaksantina i likopena. Karotenoidi mogu utjecati na osjetljivost na inzulin, metabolizam lipida, adipogenezu i upalnu signalizaciju.

  • Jednostavne svakodnevne navike za zaštitu i jačanje zubne cakline

    Zubna caklina je visoko mineralizirani vanjski sloj zuba. Caklina štiti unutarnje slojeve zuba od šećera i kiselina koje unosimo hranom, kao i od svakodnevnog žvakanja, grizenja i trenja. Ona je najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu.

  • Mutirani neutrofili mogu potaknuti imunološke napade kod lupusa

    Znanstvenici s Instituta za imunologiju La Jolla (LJI) i Sveučilišta u Washingtonu (UW) otkrili su da pacijenti s lupusom imaju neobične mutacije koje njihova tijela mogu pretvoriti u bojna polja. Spomenute su mutacije raširene u imunološkim stanicama zvanim neutrofili. Druge imunološke stanice doživljavaju mutirane neutrofile kao prijetnju – te pokušavaju uzvratiti napad. Ta unutarnja borba može doprinijeti razvoju bolnih upala, iscrpljujućih bolova u zglobovima i drugih ozbiljnih simptoma lupusa diljem tijela.

  • Noćne smjene u trudnoći povezane s većim rizikom od razvojnih abnormalnosti kod djece

    Rad u noćnim smjenama tijekom trudnoće povezan je s povećanim rizikom od neuroloških razvojnih abnormalnosti otkrivenih probirom kod djeteta do 4. godine života, otkriva novo straživanje. No, duljina noćnog prenatalnog sna tijekom ovog razdoblja može promijeniti ovu uočenu povezanost.

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.