Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 11. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 12. lipnja 2024. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Susanne Pieper, Jadranka Pohl, Mihovil Stipišić, Johann Summhammer, Iveta Vujević

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Ingrid Bujis, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Mirko Crnčević, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Peter Elborn, Kruno Peronja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2023. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2023. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2024. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana Dinka Barbić

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK DESETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2023. godini:

Za životinje-

Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Kao i uvijek, tijekom 2023. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Dobili smo oko 100 upita o potrebitim životinjama i pticama na Hvaru i ostatku Hrvatske, uglavnom (oko 56) o napuštenim, gladnim ili ozlijeđenim mačkama i napuštenim mačićima; zabilježena su i trovanja. Bilo je otprilike 36 upita o psima, 6 o pticama, 2 o magarcima te 1 o pčelama.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. U većini slučajeva upite smo proslijedili nadležnim komunalnim redarima koji su odgovorni za zbrinjavanje pasa lutalica. Imaju čitače čipova, tako da mogu utvrditi je li lutalica mikročipirana, iako obično nemaju pristup bazi podataka pa se moraju obratiti lokalnom veterinaru kako bi saznali podatke o registriranim vlasnicima. U slučaju maltretiranih ili zanemarivanih životinja, pozivaju područnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Zabilježen je i jedan slučaj ozlijeđene sove ušare uhvaćene u ilegalnu zamku. Policija je intervenirala u suradnji s veterinarskim inspektorom i lokalnim veterinarom.

Isto tako, dobili smo i nekoliko pritužbi u kojima nas optužuju da ne činimo dovoljno da pomognemo ugroženim životinjama. Očito neki krivo shvaćaju ulogu Eko Hvara. Mi nismo institucija sa zaposlenicima koji su u mogućnosti rješavati možebitne situacije; Udruga ne raspolaže objektima za smještaj napuštenih životinja; nismo javno financirani već se financiramo donacijama na čemu smo zahvalni; mala smo ali važna petočlana grupa, s velikim brojem simpatizera koji doprinose aktivnostima Udruge koliko god mogu; nitko ne prima naknade bilo koje vrste iz sredstava Udruge; ne objavljujemo sve svoje aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi s diskrecijom (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji su uključeni u njihovo spašavanje).

Pomoć životinjama

Udomljavanje pasa. Pomogli smo smjestiti pet pasa u Sklonište za nezbrinute životinje Zaklade Bestie u Kaštel Sućurcu koji su, srećom, svi našli svoj stalni dom. Tri psa privremeno su bili zbrinuti u Pitvama nakon čega su udomljeni. Naša uspješna suradnja sa skloništem Bestie ključna je za nas kako bismo bili u mogućnosti osigurati održivu budućnost za hvarske lutalice.

Posjet djece. Nakon uspješnog posjeta školaraca u listopadu 2022., skupina djece predškolske dobi u ožujku 2023. došla je u posjet psima koji žive u Pitvama, a Sara Radonić pokazala im je osnovno i pravilno odnošenje prema psima. Pomoć mladima da se nauče ispravnom odnošenju prema životinjama kako bi uživali u njihovom društvu jedan je od važnih ciljeva Eco Hvara. S oduševljenjem smo doznali da su učenici u Starom Gradu angažirali i uspostavili 'mačji kutak' za potrebitu mačku, koja je napredovala zahvaljujući njihovoj brizi. Zahvaljujemo svim učiteljima koji su se potrudili naučiti učenike poštovanju i ljubavi.

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije financiran od strane lokalne vlasti uspješno se nastavlja. Osobito smo zahvalni Elishi i Mattu Szczerbinskom koji su Eko Hvar zamku za mačke nastavili koristiti za hvatanje uličnih mačaka u svrhu kontrole populacije mačaka kroz sistem zamke-sterilizacije-puštanja.

Stanice za hranjenje mačaka. Veliku zahvalnost dugujemo Normanu Woollonsu na izgradnji triju 'koliba' i direktorici Turističke zajednice Jelse Mariji Marjan na donaciji dviju atraktivnih 'kućica' za zaštitu hranilica i mačaka od vremenskih nepogoda. Projekt hranilišta napredovao je vrlo sporo. Pojavila su se dva velika problema: 1. od brojnih ljudi koji su izrazili entuzijazam i ponudili pomoć u održavanju hranilišta, u praksi nitko nije ispunio svoje obećanje! 2. iako smo postavili hranilice tamo gdje smo imali dopuštenje vlasnika zemljišta i lokalnih vlasti, neki mještani su se protivili te čak pribjegli i trovanju mačaka. Radimo na pronalaženju mogućih rješenja.

Volonteri koji pomažu. Srećom, postoji mnogo ljudi koji diskretno i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kada smo u mogućnosti, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Za okoliš

Korespodencija. Dobili smo oko 31 raznih upita vezanih uz okoliš, uključujući između ostalih, pritužbe na smeće, zabrinutost zbog roja pčela, planovi za snimanje ptica.

Obrazovanje. 8. lipnja 2023. Andrea Vugrinović održala je još jednu vrlo uspješnu radionicu/predavanje pod nazivom 'Možemo li uzgojiti dovoljno kvalitetne hrane bez upotrebe pesticida i umjetnog gnojiva?' Glavni organizator bio je LAG Škoji, a mi smo pomogli u publiciranju događaja te zabilježili bitne informacije koje je Andrea podijelila s publikom.

Pesticidi. Nastavljamo s neprestanim promicanjem inicijativa za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

1. Projekt testiranja Hvarana na pesticide realiziran je i pokazuje alarmantne rezultate, uključujući prisutnost pesticida koji su u EU odavno zabranjeni.

2. Program suzbijanja insekata dao je poseban razlog za uzbunu u srpnju 2023. kada je prskanje obavljeno bez ikakvog upozorenja, a prolaznici, uključujući i jednog ozbiljnog astmatičara, poliveni su otrovom što je moglo imati tragične posljedice. Pravilnik o programu suzbijanja insekata nalaže da se osobe koje imaju problema s disanjem moraju upozoriti da ostanu u zatvorenom prostoru, da se ne smije se prskati na mjestima gdje se uzgajaju prehrambene kulture te da je potrebno unijeti rublje u zatvoreno. U pravilniku se ne spominje da je potrebno izbjegavati prskanje ljudi!

3. Otrov za štakore i dalje se dostavlja kućanstvima u krhkim kartonskim kutijama, bez odgovarajuće kontrole primatelja i uputama o korištenju. Nastavljamo s kampanjom za odgovorniji pristup.

4. Puni dosje nedostataka EU, nacionalnog sustava odobrenja pesticida, marketinga i kontrole uporabe pripremljen je i prezentiran članovima Odbora za okoliš EU i nadležnim tijelima u Hrvatskoj; uručen je ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023.

Dobre vijesti. 1. Dva botaničara, Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska otkrili su na Hvaru dosad nezabilježenu orhideju Himantoglossum robertianum (syn. Barlia robertiana) i locirali autohtonu ophrys Pharia koja se rijetko viđa.

2. Pokrenuta je Zaklada za financiranje projekata zaštite okoliša na dalmatinskim otocima. Inicijativa je došla iz Velike Britanije, pod nazivom 'Dalmatian Islands Environmental Foundation' i ima hrvatski ogranak 'Fondacija za okoliš dalmatinskih otoka'. Dodijeljena je donacija pilot projektu kompostiranja otpada u vrtovima triju hvarskih dječjih vrtića, vrijednoj inicijativi Udruge 'Moj Škoji'.

3. Veseli nas što je udruga 'Anatomija otoka' organizirala nekoliko uspješnih inicijativa na Hvaru od 2023. godine.

Vidljivost u medijima. U 2023.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Starogrojski 'Driver': Život hvarskih invalida je tebogan, pun prepreka" (21.01.2023.); „Zaprašivali su komarce na punoj rivi, mladić zmalo umro" (18.08.2023.); „Voda za naše bodule mora biti besplatna" (23.08.2023.); u časopisu 'Dobra Kob': "Galebi u portu, nevera na moru" (travanj 2023); u časopisu 'Hrvatska Pčela': „Umjetnost u zaštiti pčela" (broj 6, Zagreb 2023)

Facebook. Zahvaljujemo se Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2023. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2023. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,906.27 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 1,092.29 €. Stanje računa na dan 01.01.2023. godine iznosilo je 1,254.10 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2023. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 2116,55 €.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2023. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2024. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida

Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

ii. Organizirati ćemo testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.

iii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.

Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje „Beštie" u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2024. GODINU.

Ad 6. Razno.

Uslijedila je živa opća rasprava o temama od zajedničkog interesa. Mihovil Stipišić prisustvovao je vrlo uspješnom predavanju  o biodinamičkoj poljoprivredin 18. ožujka 2024. Predavanje u organizacij LAG-a Škoji i Centra Rudolf Steiner održano je u Gradu Hvaru i u Jelsi. U razgovoru s predavačicom dr.sc. Dijanom Posavec, Mihovil je saznao da su njegove metode ekološke poljoprivrede zapravo bliže biodinamičkoj nego organskoj kako se danas definira. Dr.sc.Posavec ponudila mu je besplatno poslati rog koji je važan dio biodinamičke metode gnojidbe tla. Mihovil opisao je nedavno formiranu skupinu 'For' čiji je vodeći član Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje starogradskim poljem. Postoje veliki planovi i projekti za razvoj održive poljoprivrede, uključujući ambiciozan plan da se poljoprivrednicima osigura besplatna voda s kopna. Mihovil izrazio je podršku skupini, pod uvjetom da na starogradskom polju provode biodinamičke metode uzgoja.

Uslijedila je opća rasprava o temama vezanim uz poljoprivredu bez pesticida. Kada je Sara Radonić opisala koliko je pojedincima bilo lako doći do svih vrsta pesticida unatoć potrebi za certifikat, Jadranka Pohl i Nada Kozulić te svi prisutni izrazili su zabrinutost što ne postoji siguran način kontrole prodaje pesticida.

Razgovaralo se o problemu vode, posebice u svijetlu nedavnog izvješća organizacije „Pesticides Action Network” o raširenoj kontaminaciji podzemnih voda pesticidima u europskim zemljama uključujući i Hrvatsku. Analizom pitke vode u Jelsi 2022. godine utvrđeno je da postoje tragovi svih ispitanih pesticida (bez insekticida). Iako stručnjaci iz Vodovoda tvrde da su pronađene količine, iz Udruge Eco Hvar smo izrazili zabrinutost da su učinci takve kombinacije tolikih pesticida potpuno nepoznati, a očito je da idealno ne bi bilo onečišćenja naše pitke vode. Dinka Barbić pokazala je slike specifičnih ispitivanja pitke vode na teške metale, koja su za neke uzorke vode u bocama pokazala zabrinjavajuće rezultate. Susanne Pieper i Johann Summhammer opisali su kako u Beču pitka voda čista od kontaminanata, ali u Donjoj Austriji još uvijek postoji raširena kontaminacija ostacima koji vjerojatno potječu iz 1960-ih i 1970-ih.

Iveta Vujević izrazila je zabrinutost zbog invazije kopnenih račića (asellotae) oko zgrade Depandansa na Rivi u Jelsi. Neprocjenivi su za ukljanjanje teških metala iz tla, ali kako ih ima toliko, Iveta je bila zabrinuta da bi ih vlasti mogle odlučiti kontrolirati otrovima. Također je izvjestila da ima djelove kučice za mačke koju su nedavno uništili vandali, a dogovoreno je da će se dijelovi koristiti za izgradnju nove jednostavne strukture za zaštitu automatskih hranilica za mačke.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2023. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 19:00.
 
Dinka Barbić                                                                                                                              Vivian Grisogono MA(Oxon)
Zapisničar                                                                                                                                     Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Most Europeans want action to tackle climate crisis but not at any cost, poll shows

    YouGov survey finds support for tree planting and emissions taxes but opposition to air travel and fuel levies

    Europeans believe human-made climate change is real, a survey has shown, with most feeling action must be taken soon – as long as they do not have to sacrifice too much to achieve it.

    The YouGov poll of six European countries showed between 69% (Germany) and 80% (France) of respondents believed the climate was changing, with few (1%-4%) denying it and 14-20% believing it was changing, but not as a result of human activity.

    Continue reading...

  • Week in wildlife: an autumnal deer, golden jackals and an oily-kneed beetle

    This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • UK dairy farmers face further pressure as milk processor cuts prices

    Freshways lowers price paid to producers by 7p a litre, prompting warnings confidence in the sector is ‘at rock bottom’

    “Milk is leaving the farm at a loss,” says dairy farmer Ian Harvey, as he warns confidence in the sector is “at rock bottom”.

    Most of the UK’s dairy producers were already being paid less for their milk than it costs to produce it after a year of volatile farmgate milk prices, combined with the impact of the summer’s drought and soaring costs of vital fuel and fertiliser triggered by the conflict in Iran.

    Continue reading...

  • How Democrats used the midterms to turn affordability concerns into ‘green populism’

    From energy prices to datacenters, climate became a cost-of-living issue – and a winning one

    Climate-forward Democrats swept into power on Tuesday night as a blue tsunami flipped the Senate, House and several governor’s races. Voters were laser-focused on affordability, and experts said Democrats succeeded in linking cost-of-living concerns with rising energy prices, datacenters and, to some extent, the climate crisis. They may have even created a path for a “new climate politics”.

    The results delivered a sharp rebuke of Donald Trump, who started a war with Iran that raised gas pump prices across the country and exposed the fragility of fossil fuels, all while the US oil industry earned $130bn in profits since the war began. Household energy costs soared, driven by various factors including constraints on renewables, climate disasters and a datacenter boom.

    Continue reading...

  • Country diary: This could be a case of mistaken rodentity | Nic Wilson

    Clophill Lakes, Bedfordshire:Bank vole or wood mouse? On a series of nine-second videos, they’re not so easy to tell apart

    Bank vole or wood mouse? That is the question. I’m working my way through a series of nine-second videos from Clophill Lakes nature reserve, taking notes on how many bank voles appear in the clips. Unfortunately, I can’t tell my voles from my mice.

    The footage begins at 4.47pm, when wildlife volunteer Stephen Plummer switches on the trail camera in his mostela trap: a wooden box with a drainpipe entrance leading to a scattering of nuts and seeds. Both wood mice and bank voles star in the Clophill Saga – a rodential drama set in deciduous woodland beside old ponds – but I’m struggling to tell the two species apart, especially in the monochrome infrared light. I take notes as they enter: BV, 2BV, WM, BV. Or is it WM? I check the differences between them for the umpteenth time – 216 clips later (at 4.46am), I reckon I’ve got my eye in.

    Continue reading...

  • Cop31 will expose the conflicts and contradictions of the world’s fossil fuel reliance

    The move to clean electricity will form the focus of the climate summit, which begins next week in coal-obsessed Turkey. The outlook doesn’t look good

    • Don’t get Down to Earth delivered to your inbox? Sign up here

    Holding a climate conference under the presidency of one coal-obsessed country might be regarded as a misfortune for the planet – sharing it between two starts to look provocative. But at this year’s Cop31 UN climate summit in Antalya, coal exporter Australia and coal consumer Turkey will be trying to shift the focus away from dirty fossil fuels and towards clean electricity, with a target on the table to meet 35% of final energy demand from electricity by 2035.

    Will they succeed? The geopolitical outlook for Cop31 is worse than for almost any recent “conference of the parties” under the UN Framework Convention on Climate Change (UNFCCC). Conflicts in Ukraine, Iran and Gaza are destabilising global alliances, an unpredictable White House is sowing economic uncertainty and AI is threatening to unleash digitised chaos.

    ‘Bunch of baloney’: calls grow for Cop summit reforms as countries on track to fail nature targets

    The Amazon’s canary in the coalmine: what a tropical fish can tell us about climate upheaval

    The next global pandemic could be brewing on a mink farm in Utah – and little is being done to stop it

    Continue reading...

  • Warming UK seas could ‘fundamentally reshape marine ecosystems’ – report

    Four-year study warns destabilised marine food webs could jeopardise food security by 2050

    Warming seas around the UK and the wider north-east Atlantic could destabilise marine food webs, weaken ocean health and jeopardise food security by 2050, according to a four-year study.

    Scientists who projected the impact of climate breakdown on four key groups of marine life crucial to maintaining ocean ecosystems in the region said their results challenged assumptions that in middle latitudes, such as the UK, marine biodiversity was likely to increase across the board.

    Continue reading...

  • In Alaska’s capital, food comes by water, air or, most often, community sharing

    Juneau has little arable land, a short growing season and few farmers – and deep traditions of residents and the land feeding each other

    Forty miles north-west of Alaska’s capital, the highway just ends.

    At Glacier Highway’s most northern point, the pavement turns to gravel, the gravel widens into a turnaround and the tire tracks curve back the way they came. At the far end, the woods begin, a narrow hiking trail slipping toward the southern end of Berners Bay.

    Continue reading...

  • ‘It’s kind of a melting pot’: how one US city transformed a highway into a leafy oasis

    The BLVD is home to 250 enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums and a performing arts centre

    Passing through the Mojave desert on State Route 14, going by landscapes Hollywood uses to represent alien planets, a driver might not expect to find a walkable, tree-lined boulevard.

    But there are nine beautiful, leafy blocks on West Lancaster Boulevard, a piece of what used to be Highway 14. They were redeveloped as part of a mixed-use urban streetscape in the city of Lancaster, California in 2010.

    The BLVD, as it’s been rebranded, is home to 250 public and private enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums, a performing arts centre and a public library. City Hall is just a block south.

    The city invested $11.5m (£8.5m) to transform a busy thoroughfare into an inviting public space. The three lanes in the centre of the former five-lane road were replaced by a series of tree-lined ramblas – Spanish for “avenue” and “watercourse,” because dry stream beds served as streets in early cities.

    The redesign was planned and funded by the city of redevelopment agency. Within four years of completion, it had generated more than $270m in economic output, attracted $130m in investment, created hundreds of jobs and prompted the building or renovation of hundreds of housing units, according to the city.

    The revitalisation has also created more intangible benefits, residents say. The city centre the feels like a gathering space, they said — somewhere where they can feel like part of a community.

    Continue reading...

  • Lab-grown meat was supposed to save the world. What happened?

    We were promised a panacea for the climate crisis and a way to save our food system. So why is nobody firing up the chicken vats? I went to find out

    On 5 August 2013, a man and a woman ate a burger. Not just any burger: a world-historic burger, made from cattle cells grown in a laboratory by Mark Post, a professor of vascular physiology at Maastricht University in the Netherlands. The burger had taken two years to produce and cost €250,000 (about £210,000 at the time), money furnished by the Google co-founder Sergey Brin. Now it was being tasted in public for the first time at Riverside Studios in London, at an event attended by 200 members of the press and livestreamed to thousands.

    To make this particular burger, Post had extracted stem cells from the shoulder muscle of a living cow, then cultivated them in plastic containers filled with a nutrient-rich supplement called foetal bovine serum, which is derived from cow foetuses. The cells eventually became 20,000 strands of tissue, which in turn became a single 140g patty. Post believed that beef produced this way had the potential to dramatically reduce greenhouse-gas emissions and slow the climate crisis. Raising cattle for consumption requires massive amounts of land and water – and massive amounts of feed grown at a high environmental cost. He projected that global demand for meat would soon outstrip our ability to produce it the old-fashioned way, at which point our food systems would become unsustainable. But that didn’t have to mean a mass recalibration of our consumption habits or a global shift away from red meat. Post and his team had found another way.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.