Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 11. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 12. lipnja 2024. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Susanne Pieper, Jadranka Pohl, Mihovil Stipišić, Johann Summhammer, Iveta Vujević

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Ingrid Bujis, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Mirko Crnčević, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Peter Elborn, Kruno Peronja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2023. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2023. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2024. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana Dinka Barbić

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK DESETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2023. godini:

Za životinje-

Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Kao i uvijek, tijekom 2023. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Dobili smo oko 100 upita o potrebitim životinjama i pticama na Hvaru i ostatku Hrvatske, uglavnom (oko 56) o napuštenim, gladnim ili ozlijeđenim mačkama i napuštenim mačićima; zabilježena su i trovanja. Bilo je otprilike 36 upita o psima, 6 o pticama, 2 o magarcima te 1 o pčelama.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. U većini slučajeva upite smo proslijedili nadležnim komunalnim redarima koji su odgovorni za zbrinjavanje pasa lutalica. Imaju čitače čipova, tako da mogu utvrditi je li lutalica mikročipirana, iako obično nemaju pristup bazi podataka pa se moraju obratiti lokalnom veterinaru kako bi saznali podatke o registriranim vlasnicima. U slučaju maltretiranih ili zanemarivanih životinja, pozivaju područnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Zabilježen je i jedan slučaj ozlijeđene sove ušare uhvaćene u ilegalnu zamku. Policija je intervenirala u suradnji s veterinarskim inspektorom i lokalnim veterinarom.

Isto tako, dobili smo i nekoliko pritužbi u kojima nas optužuju da ne činimo dovoljno da pomognemo ugroženim životinjama. Očito neki krivo shvaćaju ulogu Eko Hvara. Mi nismo institucija sa zaposlenicima koji su u mogućnosti rješavati možebitne situacije; Udruga ne raspolaže objektima za smještaj napuštenih životinja; nismo javno financirani već se financiramo donacijama na čemu smo zahvalni; mala smo ali važna petočlana grupa, s velikim brojem simpatizera koji doprinose aktivnostima Udruge koliko god mogu; nitko ne prima naknade bilo koje vrste iz sredstava Udruge; ne objavljujemo sve svoje aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi s diskrecijom (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji su uključeni u njihovo spašavanje).

Pomoć životinjama

Udomljavanje pasa. Pomogli smo smjestiti pet pasa u Sklonište za nezbrinute životinje Zaklade Bestie u Kaštel Sućurcu koji su, srećom, svi našli svoj stalni dom. Tri psa privremeno su bili zbrinuti u Pitvama nakon čega su udomljeni. Naša uspješna suradnja sa skloništem Bestie ključna je za nas kako bismo bili u mogućnosti osigurati održivu budućnost za hvarske lutalice.

Posjet djece. Nakon uspješnog posjeta školaraca u listopadu 2022., skupina djece predškolske dobi u ožujku 2023. došla je u posjet psima koji žive u Pitvama, a Sara Radonić pokazala im je osnovno i pravilno odnošenje prema psima. Pomoć mladima da se nauče ispravnom odnošenju prema životinjama kako bi uživali u njihovom društvu jedan je od važnih ciljeva Eco Hvara. S oduševljenjem smo doznali da su učenici u Starom Gradu angažirali i uspostavili 'mačji kutak' za potrebitu mačku, koja je napredovala zahvaljujući njihovoj brizi. Zahvaljujemo svim učiteljima koji su se potrudili naučiti učenike poštovanju i ljubavi.

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije financiran od strane lokalne vlasti uspješno se nastavlja. Osobito smo zahvalni Elishi i Mattu Szczerbinskom koji su Eko Hvar zamku za mačke nastavili koristiti za hvatanje uličnih mačaka u svrhu kontrole populacije mačaka kroz sistem zamke-sterilizacije-puštanja.

Stanice za hranjenje mačaka. Veliku zahvalnost dugujemo Normanu Woollonsu na izgradnji triju 'koliba' i direktorici Turističke zajednice Jelse Mariji Marjan na donaciji dviju atraktivnih 'kućica' za zaštitu hranilica i mačaka od vremenskih nepogoda. Projekt hranilišta napredovao je vrlo sporo. Pojavila su se dva velika problema: 1. od brojnih ljudi koji su izrazili entuzijazam i ponudili pomoć u održavanju hranilišta, u praksi nitko nije ispunio svoje obećanje! 2. iako smo postavili hranilice tamo gdje smo imali dopuštenje vlasnika zemljišta i lokalnih vlasti, neki mještani su se protivili te čak pribjegli i trovanju mačaka. Radimo na pronalaženju mogućih rješenja.

Volonteri koji pomažu. Srećom, postoji mnogo ljudi koji diskretno i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kada smo u mogućnosti, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Za okoliš

Korespodencija. Dobili smo oko 31 raznih upita vezanih uz okoliš, uključujući između ostalih, pritužbe na smeće, zabrinutost zbog roja pčela, planovi za snimanje ptica.

Obrazovanje. 8. lipnja 2023. Andrea Vugrinović održala je još jednu vrlo uspješnu radionicu/predavanje pod nazivom 'Možemo li uzgojiti dovoljno kvalitetne hrane bez upotrebe pesticida i umjetnog gnojiva?' Glavni organizator bio je LAG Škoji, a mi smo pomogli u publiciranju događaja te zabilježili bitne informacije koje je Andrea podijelila s publikom.

Pesticidi. Nastavljamo s neprestanim promicanjem inicijativa za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

1. Projekt testiranja Hvarana na pesticide realiziran je i pokazuje alarmantne rezultate, uključujući prisutnost pesticida koji su u EU odavno zabranjeni.

2. Program suzbijanja insekata dao je poseban razlog za uzbunu u srpnju 2023. kada je prskanje obavljeno bez ikakvog upozorenja, a prolaznici, uključujući i jednog ozbiljnog astmatičara, poliveni su otrovom što je moglo imati tragične posljedice. Pravilnik o programu suzbijanja insekata nalaže da se osobe koje imaju problema s disanjem moraju upozoriti da ostanu u zatvorenom prostoru, da se ne smije se prskati na mjestima gdje se uzgajaju prehrambene kulture te da je potrebno unijeti rublje u zatvoreno. U pravilniku se ne spominje da je potrebno izbjegavati prskanje ljudi!

3. Otrov za štakore i dalje se dostavlja kućanstvima u krhkim kartonskim kutijama, bez odgovarajuće kontrole primatelja i uputama o korištenju. Nastavljamo s kampanjom za odgovorniji pristup.

4. Puni dosje nedostataka EU, nacionalnog sustava odobrenja pesticida, marketinga i kontrole uporabe pripremljen je i prezentiran članovima Odbora za okoliš EU i nadležnim tijelima u Hrvatskoj; uručen je ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023.

Dobre vijesti. 1. Dva botaničara, Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska otkrili su na Hvaru dosad nezabilježenu orhideju Himantoglossum robertianum (syn. Barlia robertiana) i locirali autohtonu ophrys Pharia koja se rijetko viđa.

2. Pokrenuta je Zaklada za financiranje projekata zaštite okoliša na dalmatinskim otocima. Inicijativa je došla iz Velike Britanije, pod nazivom 'Dalmatian Islands Environmental Foundation' i ima hrvatski ogranak 'Fondacija za okoliš dalmatinskih otoka'. Dodijeljena je donacija pilot projektu kompostiranja otpada u vrtovima triju hvarskih dječjih vrtića, vrijednoj inicijativi Udruge 'Moj Škoji'.

3. Veseli nas što je udruga 'Anatomija otoka' organizirala nekoliko uspješnih inicijativa na Hvaru od 2023. godine.

Vidljivost u medijima. U 2023.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Starogrojski 'Driver': Život hvarskih invalida je tebogan, pun prepreka" (21.01.2023.); „Zaprašivali su komarce na punoj rivi, mladić zmalo umro" (18.08.2023.); „Voda za naše bodule mora biti besplatna" (23.08.2023.); u časopisu 'Dobra Kob': "Galebi u portu, nevera na moru" (travanj 2023); u časopisu 'Hrvatska Pčela': „Umjetnost u zaštiti pčela" (broj 6, Zagreb 2023)

Facebook. Zahvaljujemo se Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2023. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2023. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,906.27 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 1,092.29 €. Stanje računa na dan 01.01.2023. godine iznosilo je 1,254.10 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2023. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 2116,55 €.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2023. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2024. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida

Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

ii. Organizirati ćemo testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.

iii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.

Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje „Beštie" u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2024. GODINU.

Ad 6. Razno.

Uslijedila je živa opća rasprava o temama od zajedničkog interesa. Mihovil Stipišić prisustvovao je vrlo uspješnom predavanju  o biodinamičkoj poljoprivredin 18. ožujka 2024. Predavanje u organizacij LAG-a Škoji i Centra Rudolf Steiner održano je u Gradu Hvaru i u Jelsi. U razgovoru s predavačicom dr.sc. Dijanom Posavec, Mihovil je saznao da su njegove metode ekološke poljoprivrede zapravo bliže biodinamičkoj nego organskoj kako se danas definira. Dr.sc.Posavec ponudila mu je besplatno poslati rog koji je važan dio biodinamičke metode gnojidbe tla. Mihovil opisao je nedavno formiranu skupinu 'For' čiji je vodeći član Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje starogradskim poljem. Postoje veliki planovi i projekti za razvoj održive poljoprivrede, uključujući ambiciozan plan da se poljoprivrednicima osigura besplatna voda s kopna. Mihovil izrazio je podršku skupini, pod uvjetom da na starogradskom polju provode biodinamičke metode uzgoja.

Uslijedila je opća rasprava o temama vezanim uz poljoprivredu bez pesticida. Kada je Sara Radonić opisala koliko je pojedincima bilo lako doći do svih vrsta pesticida unatoć potrebi za certifikat, Jadranka Pohl i Nada Kozulić te svi prisutni izrazili su zabrinutost što ne postoji siguran način kontrole prodaje pesticida.

Razgovaralo se o problemu vode, posebice u svijetlu nedavnog izvješća organizacije „Pesticides Action Network” o raširenoj kontaminaciji podzemnih voda pesticidima u europskim zemljama uključujući i Hrvatsku. Analizom pitke vode u Jelsi 2022. godine utvrđeno je da postoje tragovi svih ispitanih pesticida (bez insekticida). Iako stručnjaci iz Vodovoda tvrde da su pronađene količine, iz Udruge Eco Hvar smo izrazili zabrinutost da su učinci takve kombinacije tolikih pesticida potpuno nepoznati, a očito je da idealno ne bi bilo onečišćenja naše pitke vode. Dinka Barbić pokazala je slike specifičnih ispitivanja pitke vode na teške metale, koja su za neke uzorke vode u bocama pokazala zabrinjavajuće rezultate. Susanne Pieper i Johann Summhammer opisali su kako u Beču pitka voda čista od kontaminanata, ali u Donjoj Austriji još uvijek postoji raširena kontaminacija ostacima koji vjerojatno potječu iz 1960-ih i 1970-ih.

Iveta Vujević izrazila je zabrinutost zbog invazije kopnenih račića (asellotae) oko zgrade Depandansa na Rivi u Jelsi. Neprocjenivi su za ukljanjanje teških metala iz tla, ali kako ih ima toliko, Iveta je bila zabrinuta da bi ih vlasti mogle odlučiti kontrolirati otrovima. Također je izvjestila da ima djelove kučice za mačke koju su nedavno uništili vandali, a dogovoreno je da će se dijelovi koristiti za izgradnju nove jednostavne strukture za zaštitu automatskih hranilica za mačke.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2023. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 19:00.
 
Dinka Barbić                                                                                                                              Vivian Grisogono MA(Oxon)
Zapisničar                                                                                                                                     Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2024. godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Novosti: Ekologija.hr

  • One in 12 golf clubs in England broke water extraction rules in past five years

    More than 140 clubs breached licences, with a third caught taking water illegally, analysis shows – but no fines issued

    More than 140 golf clubs in England have breached their water extraction licences in the past five years, according to data analysis by the Guardian.

    More than a third of these clubs were caught taking water illegally from the environment, either by taking more than permitted or by removing it outside the permitted period.

    Continue reading...

  • Nepal says big polluters must ‘wake up’ as it calls for climate compensation over flood disaster

    Foreign minister Shisir Khanal tells the Guardian the world’s biggest economies need to help Nepal, which contributes less than 0.1% of global greenhouse gas emissions

    Nepal is demanding $20m in climate compensation for the recent devastating floods, as a senior minister called on the world’s most polluting countries to “wake up” and accept shared responsibility for a disaster that led to the death or disappearance of more than 6,000 people.

    Scientists believe the climate crisis had a role to play in the floods, which were triggered when a melting glacier partially collapsed and set off a deadly landslide and flash flooding through Chinese-controlled Tibet and Nepal in late August. So far, more than 1,300 are confirmed dead and more than 5,500 still missing, with hopes of their survival diminished after 12 days of rescue operations.

    Continue reading...

  • Cities in Great Britain most vulnerable to extreme heat revealed

    OS index examines which ‘urban heat islands’ suffer the most – and which cope the best with rising temperatures

    Portsmouth, Leicester, Exeter, Bristol and Nottingham will be among the cities that warm the most by the end of this century as global heating turns British cities into urban heat islands, according to research.

    Analysis from Ordnance Survey (OS) has created a heat vulnerability index for all cities in Great Britain. Portsmouth, which sits on the south coast of England and is home to 208,000 people, is the most vulnerable to extreme heat today and into the future, according to the research from the OS, the Met Office and the data analysis company 4 Earth Intelligence.

    Continue reading...

  • Global move away from oil could lead to conflict and migration, experts say

    Researchers urge governments to help worst afflicted countries, such as Nigeria and Algeria, which rely on oil revenues for public services

    Conflict, migration and economic upheaval will accompany the global move away from oil, unless governments act urgently to help the worst afflicted countries to cope, research has found.

    Nigeria, Iran, Angola and Algeria are among the countries that will be severely affected, as they rely strongly on oil revenues for their government and provision of public services, but have little diversification and too little capital to cushion the blow.

    Continue reading...

  • ‘We have really cool sharks’: three-year project to lift lid on Britain’s little-understood species

    Anglers will help scientists investigate the porbeagle, tope and blue shark to boost knowledge and conservation

    ‘We have really cool sharks,” says Dr Lucy Hawkes. She is not referring to animals in the rich coastal waters of South Africa or Mexico, but instead talking about the species that live around Britain. Hawkes, an associate professor at the University of Exeter, is co-leading a new three-year project to investigate the lives of three of England’s most vulnerable shark species.

    “I like the porbeagle, which looks like a baby great white shark,” she says. “Surfers could see one and absolutely poop their pants, but they’re not dangerous. It’s amazing that we share the water with some pretty exciting animals.”

    Continue reading...

  • French winemakers forecast 30-year low harvest after severe drought and heat

    Estimates suggest drop in production with vineyards also concerned ‘smoke taint’ from wildfires may affect quality

    French vineyards hit by severe drought and heatwaves are expected to report a 30-year low in wine production after the country’s hottest ever recorded summer, according to the agriculture ministry.

    Initial estimates suggest winemakers will produce just under 34m hectolitres from this year’s harvest: a drop of 6% on last year, and 17% less than ‌the 2021-2025 average.

    Continue reading...

  • Country diary: This moorland needed rainfall – it got something even better | Ed Douglas

    Eyam Moor, Derbyshire:It’s a place that I treasure greatly, and now it has a change of ownership that is worth celebrating

    Can a landscape sigh with relief? It felt that way, pushing through bilberry and cowberry hung with pearls of overnight rain that soaked my lower legs.

    On the path, dry, dusty soil had reverted to reassuring gloop. I was thrilled, at one point, to step cautiously round a puddle. Overhead, a buzzard wheeled and a small gang of swallows skimmed across heather whose purple intensity was already fading, too soon it seemed to me. To the west, a kestrel was quartering the slopes of Wet Withens.

    Continue reading...

  • Can breath be art? Liz Larner on sculpting with hair, lashes, leather – and international group exhalation

    The Californian once cultivated petri dishes breathed on by artists that turned ‘murky and scary’. But now, in our dystopian age of space technocrats, she’s taking inspiration from Nasa shots of asteroids

    ‘I had artists from all over the world breathe over petri dishes,” says Liz Larner. “It was a piece of international art made from breath bacteria.” The American sculptor is reminiscing about her 1988 work Every Artist Gave a Breath, a fragile and strangely evolving work of art grown on agar. Exhibited in a 2022 show, it has since transformed in various ways: some bacteria has morphed into “beautiful, dried wafers in colour”, while other dishes “turned into a really weird blackish-green, really murky and a little scary”.

    Larner is no stranger to making alluring work out of strange materials, from human hair and false eyelashes to leather and surgical gauze. For her first major exhibition in the UK – A Hard Line to Bend at Camden Arts Centre in London – the sculptor has been transforming single-use plastic into pieces that bristle with seductiveness and menace. “I was living in LA at the time when China stopped accepting American plastic, which was where we were sending it all to be recycled,” she says. “I started taking it to my studio – it got so huge, I had to hang it from my ceiling.”

    Continue reading...

  • Reindeer and rare-earth minerals: Swedish politicians take aim at Indigenous Sami in mining dispute

    Gabna community fear their traditional herding routes will be sacrificed as far-right rhetoric ramps up against them

    For the Swedish-Sami politician Åsa Larsson Blind, it was something of a watershed moment in the national conversation around Indigenous rights.

    In late April and May, as the country geared up for this month’s elections, the deputy prime minister and energy minister, Ebba Busch, gave a series of speeches and articles publicly attacking the Sami’s rights to graze reindeer herds on their ancestral lands. Reindeer husbandry, Busch said at one press conference, “is an industry that affects very large areas, but has limited economic significance”.

    Continue reading...

  • ‘Sharks are my film stars’: how the Jacques Cousteau of the North Sea finally unlocked its beauty

    Epic plankton blooms make filming in the North Sea notoriously difficult. But a new documentary gives a rare glimpse of the kaleidoscopic life – seals, sharks, tuna, orcas and shorthorn sculpins – lurking beneath its waves

    The North Sea, as even its greatest admirers will concede, often glowers an unappetising grey or brown. And we assume that its dull exterior is matched by sediment-filled waters where little life dwells. For years, the friends and family of Peter van Rodijnen wondered why the Dutch cinematographer and diving fanatic spent so much time exploring “this murky bowl of soup”. But, inspired by a childhood of watching Jacques Cousteau’s adventures in rather more enticingly temperate waters, Van Rodijnen’s dedication to North Sea diving gradually revealed its hidden wonders.

    Over 20 years, as camera technology improved, Van Rodijnen obtained more and more amazing footage of marine life near his home on the Netherlands coast. Nearly a decade ago, he teamed up with director Mark Verkerk. “We started with the idea,” says Van Rodijnen, “that if somebody can make a movie about the North Sea, it’s got to be us.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.