Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK
sa 10. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 17. lipnja 2023. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Ingrid Bujis, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Toni Hall, Janet Raabe, Olivier Schweitzer, Wendy Zečić

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Martin Gannon, Jasenka Splivalo
 
Započeto u 17,00 sati.
 
Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :
DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 9. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2022. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2022. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2023. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.
Za zapisničara je izabrana Sara Radonić. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.
 
Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DEVETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.
 
Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2022. godini:
Upiti - Odgovaramo na sve upite u najkraćem roku.
 
Životinje: Primili smo oko 83 upita vezana uz životinje mailom, od kojih 32 o psima, 40 o mačkama, 4 o pticama, 6 o magarcima, 1 o konju. Još smo primili neke upite preko Feisa. Kao uvijek, upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske.
Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. Naša glavna uloga je objasniti ljudima, pogotovo strancima, šta treba raditi u različitim situacijama i kome se obratiti, kontaktirati nadležne vlasti kad treba i koristiti naše veze i društvene mreže za širiti vijesti, npr. kad se pas ili mačak izgubio, ili netko traži prijevoz za životinje do drugih mjesta.
 
Razni: Primili smo oko 41 upit u vezi okoliša, npr. o akcijama dezinsekcije i deratizacije, o sistemu gospodaranja smeća, o situaciji s pčelama i kako riješiti stršljene. Jedan gost u hotelu je nas pitao da li može zapaliti vatru vani da bi pripremio omiljen doručak za obitelj!
 
Volonteri: Drago nam je kad primamo (i to skoro svake godine) ponude od volontera. Njih uputimo prema onima kome najviše treba pomoć, pogotovo Jani u Dolu koja se brine za magarce i druge životinje i Amandi i Chris u Starom Gradu koji neumorno se brinu za ulične mačke.
 
Rad za mačke
Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni svima koji daju sve o sebi da bi njima pomogli. Pojedinci, što mještani što stranci, neumorno rade na spašavanju velikih i mali mački. Mi smo zahvalni lokalnim zajednicama što financiraju oređeni broj sterilizacija, to je puno pomoglo u smanjenju broja neželjenih mački. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje polako, ali je teško naći idealna mjesta gdje mačke neće smetati ljudima i gdje volonteri mogu lako održavati hranilice. U 2022.g. smo stavili jednu hranilicu u hotelu Maslina Resort u Starom Gradu, a u 2023.g. jednu na parkingu kod Plodina u Jelsi i drugu blizu hotela Hvar u Jelsi. Zahvalni smo svima koji su omogučili da projekt se ustvara.
 
U Gradu Hvaru pomoć za neželjene i ulične mačke je dobro organizirana, kako je objasnio Pročelnik Nino Pijanović: „Grad Hvar za predmetne slučajeve [izbaćene mačkice] svojim građanima omogućava: Besplatnu kastraciju i sterilizaciju u veterinarskoj ambulanti; Besplatno liječenje i veterinarsku obradu; Besplatnu hranu za ulične mačke koju građani mogu preuzeti; Besplatan prijevoz i azil u Kaštelima.” Ovo je izvrstan primjer za druge lokalne vlasti!
 
Rad za pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i su sadržani u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.
Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.
S velikim zadovoljstom 29.10.2022. smo primili jednu grupu iz Osnovne Škole u Jelsi koja je došla posjetiti naš prostor za pse u Pitvama. Ivica Drinković je demonstrirao dresuru uz pomoć njegovog psa Lukija i djeca su uživala u igrama sa psima.
 
Rad za društvo
Mi smo u više navrata upozorili lokalne vlasti u Jelsi da nema uopće pravih uvjeta za invalide u centru mjesta: npr. nema pravilnog pristupa od parkinga za invalide do Rive, niti kroz većinu zebra ; uglavnom nema odgovarajućeg pristupa za invalidska kolica preko zebre; novi javni WC nema uvjete za invalide. To sve usprkos obećanja da će „sve biti kako treba za invalide što se tiče nogostupa i puta kroz park” i da je pristup WC-u za invalidske kolice bio u planu. Nažalost do sada ništa toga nije se realiziralo a samo u Plodinama i Tommy-u ima WC za invalide.
 
Naš rad za okoliš
Pesticidi:
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša ali situacija je još uvijek očajna. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Na razini Europske unije smo sudjelovali u kampanjama za smanjiti pesticide u okolišu. Ali ta borba je gotovo 'misija nemoguća', jer sve se radi pod utjecajem velikih financijskih interesa. Biocidi i tzv 'sredstva za zaštitu okoliša' su dozvoljeni na temelju znanstvenih radova financiranih sa strane velikih tvrtaka koje proizvode pesticide. Mogući štetni učinci se ne uzimaju u obzir.
Biocidi su odobreni sa strane Europske agencije za kemikalije (ECHA) i u Hrvatskoj spadaju pod Ministarstvom zdravlja. 'Sredstva za zaštitu okoliša' imaju odobrenje od Europske Unije i u Hrvatskoj od Ministarstva poljoprivrede. Situacija je komplicirana. Npr. sredstvo Cipermetrin je odobren još 01.03.2006. s istekom 31.01.2029. (EU) i od 2006. do 31.05.2030. Cipermetrin je sastojak oko 53 proizvoda na popisu Ministarstva zdravstva, te oko 50 autorizacija pri ECHA-u; na popisu Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede su 6 odobrenih proizvoda (lipanj 2023.). EU ga smatra 'kandidatom za zamjenu' (Candidate for substitution) ali ECHA ne (lipanj 2023.) Kod EU-a korištenje cipermetrina je uvjetno „dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.)”. Međutim godinama u akcijama obveznate dezinsekcije po cijelom Otoku Hvaru se prskaju proizvodi na bazi Cipermetrina na okolišu: u zamagljivanju najmanje tri puta kroz ljetnu sezonu (uglavnom proizvod Cipex 10E), i još za akcije dezinsekcije smetlišta (uglavnom Microfly). I to sve kad su biljke u cvatu.
Još jedan primjer je proizvod Closer na bazi Sulfoksaflora. Sulfoksaflor je odobren pri EU-u do 18.08.2025. a nije odobren pri ECHA-u. Closer je odobren pri FIS-u do 18.08.2026. Ministarstvo Poljoprivrede i Fitosanitarni Institut (FIS) je ga preporučio protiv karantenske vrste narančinog trnovitog štitastog moljca (aleurocanthus spiniferus); čak su fitosanitarni inspektori znali odrediti da se Closer obavezno koristi na stablima u vrtu na privatnom posjedu (na Hvaru u rujnu 2021.). Međutim u travnju 2022.g. Europska Komisija je zaključila da „se ne može isključiti rizik za pčele od uporaba sulfoksaflora na otvorenom. Stoga...potrebno i primjereno ograničiti odobrenje sulfoksaflora samo na uporabe u trajnim staklenicima.“
Rijetke zabrane najštetnijih pesticida sporo stupaju na snagu. Zabrane nisu efikasne, jer prodavači i korisnici nisu educirani u vezi kolateralne štete uzrokovane od pesticida. Npr. poljoprivrednici na Hvaru još uvijek koriste zabranjene pesticide poput originalnog Cidokora / Roundupa - a taj herbicid je zabranjen još 2016.g.!
Nije čudno da ima sve manje pčela i drugih korisnih insekata, zapravo svake godine bioraznolikost na Hvaru se vidljivo i tragično smanji.
 
Predsjednica Udruge Vivian Grisogono je opet poslala (na svoj trošak) uzorak kose na analizu u laboratoriji Kudzu Science u Francuskoj 24.11.2022. Nalazi su pokazali da je u kosi predsjednice Udruge pravi užas po pitanju prisutnih pesticida: pronađeni su 6 pesticida i to: 4,4-DDE (p.p'-DDE) - organoklorni pesticid, metabolit, uglavnom proizvod pretvorbe DDT-a (diklordifeniltrikloroetana), koji ima insekticidne osobine ali nije korišten kao kemijski pesticid; Aletrin - sintetički piretroid, insekticid; Fipronil sulfona -pirazol, glavni metabolit od insekticida fipronila; Imidakloprid - neonikotinoid, insekticid; Permetrin - sintetički piretroid, insekticid; Azoksistrobin - fungicid.
 
Ekološka radionica:
U suradnji s LAG-om 'Škoji' smo sudjelovali u organizaciji ekološke radionice u Jelsi pod naslovom 'Zna li Priroda bolje?'. Predavačica Andrea Vugrinović, savjetnica za ekološku i biodinamićku poljoprivredu je govorila, među ostalim, o najsuvremenijim metodama u agrikulturi, kako sačuvati zdravlje poljoprivrednika, stanovištva i pogotovo djece, kako sačuvati bioraznolikost u okolišu i kako doći do najvećih razina na tržištu poljoprivrede i turizma. Predavanje možete vidjeti na našem YouTube kanalu.
 
Vidljivost u medijima. U 2022.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo naravno kao uvijek zahvalni njemu za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Bolje gnoj nego požar!” (07.04.2022.); „Na Hvaru pred sezonu napuštaju štenad, truju mačke...”(23.05.2022); „Na Hvaru će odbaćene plastike proizvoditi atraktivan nakit!” (31.05.2022.); „'Zatrovano zemlište' ili kako varkom p(r)otjerati nepozvane iz vinograda” (02.06.2022.) „Ruglo na Škoju” (29.06.2022.); „'Jelsa ide naprijed, ali su nam nužni čisti spremnici za otpad i oprano mjesto' - Dan Općine” (17.08.2022.); „Vinogradari, dobri primjeri su u Burgundiji” (18.10.2022.); „Bračni par iz Australije zatvorio je poslovnu priču u domovini i u srcu Dalmacije otvorio novu stranicu: ‘Prije četiri godine došli smo nakratko, a onda nas je zavela ljepota‘” (30.10.2022.). U časopisu 'Dobra kob': „Alarm s otoka. Opasnost prijeti gregulji i kaukulu” (veljača 2022.); „Hvar: želite udomiti psa, javite nam se!” (travanj 2022.); „Uroci „bježe” od rute“ (lipanj 2022.)
 
Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.
 
Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 4. Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2022. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.053,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 13.209,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2022. godine iznosilo je 5.509,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2022. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 9.449,00 kn.
Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.
Skupština donosi jednoglasno sljedeći:
ODLUKU:  USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 5. Program rada za 2023. godinu.
Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.
 
i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida
Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

Krajem rujna 2023.g. u Jelsi će udruga Anatomija otoka-centar za istraživanje i razvoj održati 11. simpozij Anatomija otoka. Tema je „Otok za stolom: mediteranska prehrana između globalnih procesa i otočnih znanja”. Suorganizatori ovog simpozija su Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, kod kojih je Debora Bunčuga, tajnica Udruge Eco Hvar, bila u svibnju na sastanku. Oni su zainteresirani za suradnju sa našom udrugom i gđa Marina Blagaić Bergman će nas kontaktirati tijekom srpnja kako bi se dogovorili o detaljima suradnje. Eco-Hvar im je interesantan za suradnju, posebno zbog naših aktivnosti u borbi oko korištenja pesticida. Naravno Eco Hvar će podržavati taj projekt i sudjelovati u njemo ukoliko je moguće.

ii. Mi ćemo organizirati testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.
iii. Aktivnosti vezane uz životinje
Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.
Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.
Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.
iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma
v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.
vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama
Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2023. GODINU.
 
Ad 6. Razno.
Uslijedila je opća rasprava o pitanjima postavljenim tijekom sastanka.
Marija Bunčuga izvijestila je da su korisnici pesticida sada strogo ograničeni novim propisima: primjerice, profesionalni korisnici mogu kupiti samo određenu količinu opasnih tvari prema veličini registriranih polja, a njihova kupnja se evidentira. Ovo je svakako korak naprijed, iako, kako su komentirali neki prisutni, time nije zaustavljen problem kupovine izvan Hrvatske, posebice iz Bosne i Hercegovine.
Dinka Barbić je spomenula da njezini gosti primječuju da ima više "divljih mačaka" u Korčuli nego u Jelsi. Raspravljamo da li su več vidljivi rezultati akcije sterilizacije uličnih mačaka.
Toni Hall komentirao je kako je kastracija muških mačaka, koju trenutno ne financira Općina Jelsa, važan dio kontrole mačje populacije. Toni je uveo i temu ponovnog podivljavanja otoka, što je dovelo do komentara o tome kako je teško kontrolirati postojeće populacije divljih svinja, koje svake godine uzrokuju značajne štete na usjevima.
Rupert Dawnay je sugerirao da je potrebna daljnja edukacija korisnika pesticida, što je naišlo na svesrdno odobravanje prisutnih. Trebalo bi pozvati više stručnjaka da drže predavanja i radionice lokalnim poljoprivrednicima i vrtlarima kako bi pokazali alternative kemijskim pesticidima.
 
Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2022. god.
 
Sastanak je službeno završio u 18:30
 
                  Sara Radonić                                                                       Vivian Grisogono MA(Oxon)
                  Zapisničar                                                                            Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Warming UK seas could ‘fundamentally reshape marine ecosystems’ – report

    Four-year study warns destabilised marine food webs could jeopardise food security by 2050

    Warming seas around the UK and the wider north-east Atlantic could destabilise marine food webs, weaken ocean health and jeopardise food security by 2050, according to a four-year study.

    Scientists who projected the impact of climate breakdown on four key groups of marine life crucial to maintaining ocean ecosystems in the region said their results challenged assumptions that in middle latitudes, such as the UK, marine biodiversity was likely to increase across the board.

    Continue reading...

  • South West Water’s failure to fix leaks ‘putting customer supplies at risk’

    With parts of region served by company in severe drought still, regulators give it six weeks to come up with action plan

    Repeated failures by South West Water to tackle leaks are putting customers at higher risks of losing water supplies as parts of the region remain in severe drought, regulators have said.

    In a warning to the privatised company that serves 1.8 million people across the south-west of England, the regulators said it had been failing to meet targets to reduce leaks and repair burst pipes for seven years.

    Continue reading...

  • ‘No one cares about the little guy’: Sri Lanka’s fishers still reeling from 2021 toxic plastic spill

    A stricken container ship shed tonnes of tiny pellets called nurdles on the west coast. Five years on, locals are counting the cost to marine life and livelihoods

    On the beach in Pamunugama, on Sri Lanka’s west coast, women in uniform work under the scorching sun. They sift through rubbish washed ashore, searching among the usual litter for something much smaller: tiny plastic pellets.

    Five years ago, in May 2021, this same beach was swamped with pellets as smoke rose over the Indian Ocean.

    Continue reading...

  • World’s wettest rainstorms are getting wetter, affecting flood and drought risk

    Events that deliver about half of global rainfall are getting shorter but more intense, with wide-ranging implications

    The world’s wettest rainstorms produce about half of the global annual rainfall. Now a study shows that these intense downpours have become shorter in duration and fewer in number, compressing the same amount of rain into quicker and more extreme events, with implications for flood and drought risk.

    Chiyuan Miao and colleagues from Beijing Normal University in China analysed daily measurements between 1980 and 2022 from more than 19,000 rain gauges around the world. They found that an average of about half of the world’s rainfall fell during about nine multi-day storms, delivered over a cumulative time of about 28 days.

    Continue reading...

  • Lab-grown meat was supposed to save the world. What happened?

    We were promised a panacea for the climate crisis and a way to save our food system. So why is nobody firing up the chicken vats? I went to find out

    On 5 August 2013, a man and a woman ate a burger. Not just any burger: a world-historic burger, made from cattle cells grown in a laboratory by Mark Post, a professor of vascular physiology at Maastricht University in the Netherlands. The burger had taken two years to produce and cost €250,000 (about £210,000 at the time), money furnished by the Google co-founder Sergey Brin. Now it was being tasted in public for the first time at Riverside Studios in London, at an event attended by 200 members of the press and livestreamed to thousands.

    To make this particular burger, Post had extracted stem cells from the shoulder muscle of a living cow, then cultivated them in plastic containers filled with a nutrient-rich supplement called foetal bovine serum, which is derived from cow foetuses. The cells eventually became 20,000 strands of tissue, which in turn became a single 140g patty. Post believed that beef produced this way had the potential to dramatically reduce greenhouse-gas emissions and slow the climate crisis. Raising cattle for consumption requires massive amounts of land and water – and massive amounts of feed grown at a high environmental cost. He projected that global demand for meat would soon outstrip our ability to produce it the old-fashioned way, at which point our food systems would become unsustainable. But that didn’t have to mean a mass recalibration of our consumption habits or a global shift away from red meat. Post and his team had found another way.

    Continue reading...

  • Country diary: The autumn glory of a tulip tree | Jennifer Jones

    Liverpool: Their summer flowers provide the name and the fame, but this species is arguably at its best now

    Beech mast crunches underfoot, and the occasional conker catches the sunlight, tiny beacons leading me to Camp Hill, south Liverpool, with its distant views over the Mersey estuary. Goldfinches erupt from desiccated knapweed, and a flock of pink-footed geese fly overhead. For once, the birds are not my goal, but a tree: the tulip tree (Liriodendron tulipifera).

    Every autumn, the Camp Hill tulip tree flaunts its flamboyant presence: the Lady Gaga of the parkland. Named because its flowers resemble a tulip flower, and its leaves a tulip silhouette, few can resist its tulle lace canopy of butter-gold leaves. The luminescence is enhanced by the sheen of its leaf cuticles, and the fissured trunk adds yet more sensory impact. Yet this year there is a strangeness: instead of the golden monotone you would expect of this moment, there is a messy mix of different shades. Might the summer drought have disrupted the pigment battle between anthocyanins and carotenoids?

    Continue reading...

  • Firework noise limit should be drastically cut to protect wild animals, UK government told

    Ministers urged to go further than proposed cut to 110 decibels to ease acute stress on birds and other animals

    Campaigners are calling on the UK government to protect the welfare of wild animals by cutting the maximum noise level of fireworks sold to the public from 120 to 90 decibels.

    The Center for Wild Animal Welfare (CWAW) has said lowering the limit to 90dB – which is about one-eighth of the loudness of 120dB – would help to protect millions of wild animals from acute stress by reducing the area over which a firework disturbs surrounding wildlife.

    Continue reading...

  • How Democrats used the midterms to turn affordability concerns into ‘green populism’

    From energy prices to datacenters, climate became a cost-of-living issue – and a winning one

    Climate-forward Democrats swept into power on Tuesday night as a blue tsunami flipped the Senate, House and several governor’s races. Voters were laser-focused on affordability, and experts said Democrats succeeded in linking cost-of-living concerns with rising energy prices, datacenters and, to some extent, the climate crisis. They may have even created a path for a “new climate politics”.

    The results delivered a sharp rebuke of Donald Trump, who started a war with Iran that raised gas pump prices across the country and exposed the fragility of fossil fuels, all while the US oil industry earned $130bn in profits since the war began. Household energy costs soared, driven by various factors including constraints on renewables, climate disasters and a datacenter boom.

    Continue reading...

  • ‘It’s kind of a melting pot’: how one US city transformed a highway into a leafy oasis

    The BLVD is home to 250 enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums and a performing arts centre

    Passing through the Mojave desert on State Route 14, going by landscapes Hollywood uses to represent alien planets, a driver might not expect to find a walkable, tree-lined boulevard.

    But there are nine beautiful, leafy blocks on West Lancaster Boulevard, a piece of what used to be Highway 14. They were redeveloped as part of a mixed-use urban streetscape in the city of Lancaster, California in 2010.

    The BLVD, as it’s been rebranded, is home to 250 public and private enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums, a performing arts centre and a public library. City Hall is just a block south.

    The city invested $11.5m (£8.5m) to transform a busy thoroughfare into an inviting public space. The three lanes in the centre of the former five-lane road were replaced by a series of tree-lined ramblas – Spanish for “avenue” and “watercourse,” because dry stream beds served as streets in early cities.

    The redesign was planned and funded by the city of redevelopment agency. Within four years of completion, it had generated more than $270m in economic output, attracted $130m in investment, created hundreds of jobs and prompted the building or renovation of hundreds of housing units, according to the city.

    The revitalisation has also created more intangible benefits, residents say. The city centre the feels like a gathering space, they said — somewhere where they can feel like part of a community.

    Continue reading...

  • From the archive: The trials of Robert Habeck: is the world’s most powerful green politician doomed to fail? – podcast

    We are raiding the Guardian long read archives to bring you some classic pieces from years past, with new introductions from the authors

    This week, from 2023: A year ago, Germany’s vice-chancellor was one of the country’s best-liked public figures. Then came the tabloid-driven backlash. Now he has to win the argument all over again

    By Philip Oltermann. Read by Sam Peter Jackson

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.