Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK
sa 10. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 17. lipnja 2023. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Ingrid Bujis, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Toni Hall, Janet Raabe, Olivier Schweitzer, Wendy Zečić

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Martin Gannon, Jasenka Splivalo
 
Započeto u 17,00 sati.
 
Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :
DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 9. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2022. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2022. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2023. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.
Za zapisničara je izabrana Sara Radonić. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.
 
Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DEVETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.
 
Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2022. godini:
Upiti - Odgovaramo na sve upite u najkraćem roku.
 
Životinje: Primili smo oko 83 upita vezana uz životinje mailom, od kojih 32 o psima, 40 o mačkama, 4 o pticama, 6 o magarcima, 1 o konju. Još smo primili neke upite preko Feisa. Kao uvijek, upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske.
Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. Naša glavna uloga je objasniti ljudima, pogotovo strancima, šta treba raditi u različitim situacijama i kome se obratiti, kontaktirati nadležne vlasti kad treba i koristiti naše veze i društvene mreže za širiti vijesti, npr. kad se pas ili mačak izgubio, ili netko traži prijevoz za životinje do drugih mjesta.
 
Razni: Primili smo oko 41 upit u vezi okoliša, npr. o akcijama dezinsekcije i deratizacije, o sistemu gospodaranja smeća, o situaciji s pčelama i kako riješiti stršljene. Jedan gost u hotelu je nas pitao da li može zapaliti vatru vani da bi pripremio omiljen doručak za obitelj!
 
Volonteri: Drago nam je kad primamo (i to skoro svake godine) ponude od volontera. Njih uputimo prema onima kome najviše treba pomoć, pogotovo Jani u Dolu koja se brine za magarce i druge životinje i Amandi i Chris u Starom Gradu koji neumorno se brinu za ulične mačke.
 
Rad za mačke
Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni svima koji daju sve o sebi da bi njima pomogli. Pojedinci, što mještani što stranci, neumorno rade na spašavanju velikih i mali mački. Mi smo zahvalni lokalnim zajednicama što financiraju oređeni broj sterilizacija, to je puno pomoglo u smanjenju broja neželjenih mački. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje polako, ali je teško naći idealna mjesta gdje mačke neće smetati ljudima i gdje volonteri mogu lako održavati hranilice. U 2022.g. smo stavili jednu hranilicu u hotelu Maslina Resort u Starom Gradu, a u 2023.g. jednu na parkingu kod Plodina u Jelsi i drugu blizu hotela Hvar u Jelsi. Zahvalni smo svima koji su omogučili da projekt se ustvara.
 
U Gradu Hvaru pomoć za neželjene i ulične mačke je dobro organizirana, kako je objasnio Pročelnik Nino Pijanović: „Grad Hvar za predmetne slučajeve [izbaćene mačkice] svojim građanima omogućava: Besplatnu kastraciju i sterilizaciju u veterinarskoj ambulanti; Besplatno liječenje i veterinarsku obradu; Besplatnu hranu za ulične mačke koju građani mogu preuzeti; Besplatan prijevoz i azil u Kaštelima.” Ovo je izvrstan primjer za druge lokalne vlasti!
 
Rad za pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i su sadržani u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.
Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.
S velikim zadovoljstom 29.10.2022. smo primili jednu grupu iz Osnovne Škole u Jelsi koja je došla posjetiti naš prostor za pse u Pitvama. Ivica Drinković je demonstrirao dresuru uz pomoć njegovog psa Lukija i djeca su uživala u igrama sa psima.
 
Rad za društvo
Mi smo u više navrata upozorili lokalne vlasti u Jelsi da nema uopće pravih uvjeta za invalide u centru mjesta: npr. nema pravilnog pristupa od parkinga za invalide do Rive, niti kroz većinu zebra ; uglavnom nema odgovarajućeg pristupa za invalidska kolica preko zebre; novi javni WC nema uvjete za invalide. To sve usprkos obećanja da će „sve biti kako treba za invalide što se tiče nogostupa i puta kroz park” i da je pristup WC-u za invalidske kolice bio u planu. Nažalost do sada ništa toga nije se realiziralo a samo u Plodinama i Tommy-u ima WC za invalide.
 
Naš rad za okoliš
Pesticidi:
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša ali situacija je još uvijek očajna. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Na razini Europske unije smo sudjelovali u kampanjama za smanjiti pesticide u okolišu. Ali ta borba je gotovo 'misija nemoguća', jer sve se radi pod utjecajem velikih financijskih interesa. Biocidi i tzv 'sredstva za zaštitu okoliša' su dozvoljeni na temelju znanstvenih radova financiranih sa strane velikih tvrtaka koje proizvode pesticide. Mogući štetni učinci se ne uzimaju u obzir.
Biocidi su odobreni sa strane Europske agencije za kemikalije (ECHA) i u Hrvatskoj spadaju pod Ministarstvom zdravlja. 'Sredstva za zaštitu okoliša' imaju odobrenje od Europske Unije i u Hrvatskoj od Ministarstva poljoprivrede. Situacija je komplicirana. Npr. sredstvo Cipermetrin je odobren još 01.03.2006. s istekom 31.01.2029. (EU) i od 2006. do 31.05.2030. Cipermetrin je sastojak oko 53 proizvoda na popisu Ministarstva zdravstva, te oko 50 autorizacija pri ECHA-u; na popisu Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede su 6 odobrenih proizvoda (lipanj 2023.). EU ga smatra 'kandidatom za zamjenu' (Candidate for substitution) ali ECHA ne (lipanj 2023.) Kod EU-a korištenje cipermetrina je uvjetno „dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.)”. Međutim godinama u akcijama obveznate dezinsekcije po cijelom Otoku Hvaru se prskaju proizvodi na bazi Cipermetrina na okolišu: u zamagljivanju najmanje tri puta kroz ljetnu sezonu (uglavnom proizvod Cipex 10E), i još za akcije dezinsekcije smetlišta (uglavnom Microfly). I to sve kad su biljke u cvatu.
Još jedan primjer je proizvod Closer na bazi Sulfoksaflora. Sulfoksaflor je odobren pri EU-u do 18.08.2025. a nije odobren pri ECHA-u. Closer je odobren pri FIS-u do 18.08.2026. Ministarstvo Poljoprivrede i Fitosanitarni Institut (FIS) je ga preporučio protiv karantenske vrste narančinog trnovitog štitastog moljca (aleurocanthus spiniferus); čak su fitosanitarni inspektori znali odrediti da se Closer obavezno koristi na stablima u vrtu na privatnom posjedu (na Hvaru u rujnu 2021.). Međutim u travnju 2022.g. Europska Komisija je zaključila da „se ne može isključiti rizik za pčele od uporaba sulfoksaflora na otvorenom. Stoga...potrebno i primjereno ograničiti odobrenje sulfoksaflora samo na uporabe u trajnim staklenicima.“
Rijetke zabrane najštetnijih pesticida sporo stupaju na snagu. Zabrane nisu efikasne, jer prodavači i korisnici nisu educirani u vezi kolateralne štete uzrokovane od pesticida. Npr. poljoprivrednici na Hvaru još uvijek koriste zabranjene pesticide poput originalnog Cidokora / Roundupa - a taj herbicid je zabranjen još 2016.g.!
Nije čudno da ima sve manje pčela i drugih korisnih insekata, zapravo svake godine bioraznolikost na Hvaru se vidljivo i tragično smanji.
 
Predsjednica Udruge Vivian Grisogono je opet poslala (na svoj trošak) uzorak kose na analizu u laboratoriji Kudzu Science u Francuskoj 24.11.2022. Nalazi su pokazali da je u kosi predsjednice Udruge pravi užas po pitanju prisutnih pesticida: pronađeni su 6 pesticida i to: 4,4-DDE (p.p'-DDE) - organoklorni pesticid, metabolit, uglavnom proizvod pretvorbe DDT-a (diklordifeniltrikloroetana), koji ima insekticidne osobine ali nije korišten kao kemijski pesticid; Aletrin - sintetički piretroid, insekticid; Fipronil sulfona -pirazol, glavni metabolit od insekticida fipronila; Imidakloprid - neonikotinoid, insekticid; Permetrin - sintetički piretroid, insekticid; Azoksistrobin - fungicid.
 
Ekološka radionica:
U suradnji s LAG-om 'Škoji' smo sudjelovali u organizaciji ekološke radionice u Jelsi pod naslovom 'Zna li Priroda bolje?'. Predavačica Andrea Vugrinović, savjetnica za ekološku i biodinamićku poljoprivredu je govorila, među ostalim, o najsuvremenijim metodama u agrikulturi, kako sačuvati zdravlje poljoprivrednika, stanovištva i pogotovo djece, kako sačuvati bioraznolikost u okolišu i kako doći do najvećih razina na tržištu poljoprivrede i turizma. Predavanje možete vidjeti na našem YouTube kanalu.
 
Vidljivost u medijima. U 2022.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo naravno kao uvijek zahvalni njemu za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Bolje gnoj nego požar!” (07.04.2022.); „Na Hvaru pred sezonu napuštaju štenad, truju mačke...”(23.05.2022); „Na Hvaru će odbaćene plastike proizvoditi atraktivan nakit!” (31.05.2022.); „'Zatrovano zemlište' ili kako varkom p(r)otjerati nepozvane iz vinograda” (02.06.2022.) „Ruglo na Škoju” (29.06.2022.); „'Jelsa ide naprijed, ali su nam nužni čisti spremnici za otpad i oprano mjesto' - Dan Općine” (17.08.2022.); „Vinogradari, dobri primjeri su u Burgundiji” (18.10.2022.); „Bračni par iz Australije zatvorio je poslovnu priču u domovini i u srcu Dalmacije otvorio novu stranicu: ‘Prije četiri godine došli smo nakratko, a onda nas je zavela ljepota‘” (30.10.2022.). U časopisu 'Dobra kob': „Alarm s otoka. Opasnost prijeti gregulji i kaukulu” (veljača 2022.); „Hvar: želite udomiti psa, javite nam se!” (travanj 2022.); „Uroci „bježe” od rute“ (lipanj 2022.)
 
Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.
 
Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 4. Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2022. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.053,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 13.209,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2022. godine iznosilo je 5.509,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2022. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 9.449,00 kn.
Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.
Skupština donosi jednoglasno sljedeći:
ODLUKU:  USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 5. Program rada za 2023. godinu.
Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.
 
i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida
Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

Krajem rujna 2023.g. u Jelsi će udruga Anatomija otoka-centar za istraživanje i razvoj održati 11. simpozij Anatomija otoka. Tema je „Otok za stolom: mediteranska prehrana između globalnih procesa i otočnih znanja”. Suorganizatori ovog simpozija su Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, kod kojih je Debora Bunčuga, tajnica Udruge Eco Hvar, bila u svibnju na sastanku. Oni su zainteresirani za suradnju sa našom udrugom i gđa Marina Blagaić Bergman će nas kontaktirati tijekom srpnja kako bi se dogovorili o detaljima suradnje. Eco-Hvar im je interesantan za suradnju, posebno zbog naših aktivnosti u borbi oko korištenja pesticida. Naravno Eco Hvar će podržavati taj projekt i sudjelovati u njemo ukoliko je moguće.

ii. Mi ćemo organizirati testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.
iii. Aktivnosti vezane uz životinje
Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.
Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.
Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.
iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma
v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.
vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama
Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2023. GODINU.
 
Ad 6. Razno.
Uslijedila je opća rasprava o pitanjima postavljenim tijekom sastanka.
Marija Bunčuga izvijestila je da su korisnici pesticida sada strogo ograničeni novim propisima: primjerice, profesionalni korisnici mogu kupiti samo određenu količinu opasnih tvari prema veličini registriranih polja, a njihova kupnja se evidentira. Ovo je svakako korak naprijed, iako, kako su komentirali neki prisutni, time nije zaustavljen problem kupovine izvan Hrvatske, posebice iz Bosne i Hercegovine.
Dinka Barbić je spomenula da njezini gosti primječuju da ima više "divljih mačaka" u Korčuli nego u Jelsi. Raspravljamo da li su več vidljivi rezultati akcije sterilizacije uličnih mačaka.
Toni Hall komentirao je kako je kastracija muških mačaka, koju trenutno ne financira Općina Jelsa, važan dio kontrole mačje populacije. Toni je uveo i temu ponovnog podivljavanja otoka, što je dovelo do komentara o tome kako je teško kontrolirati postojeće populacije divljih svinja, koje svake godine uzrokuju značajne štete na usjevima.
Rupert Dawnay je sugerirao da je potrebna daljnja edukacija korisnika pesticida, što je naišlo na svesrdno odobravanje prisutnih. Trebalo bi pozvati više stručnjaka da drže predavanja i radionice lokalnim poljoprivrednicima i vrtlarima kako bi pokazali alternative kemijskim pesticidima.
 
Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2022. god.
 
Sastanak je službeno završio u 18:30
 
                  Sara Radonić                                                                       Vivian Grisogono MA(Oxon)
                  Zapisničar                                                                            Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Cryosphere faces permanent damage when world overshoots 1.5C, scientists warn

    UN-backed report finds even temporary rises above Paris agreement target could cause harm to glaciers and polar ice sheets

    Earth’s icy regions face such dangerous melting that global heating should be brought back below 1C after an inevitable period of overshooting global temperature targets, a UN report has found.

    Permanent and widespread losses of snow and ice expose a “persistent myth” that overshooting the 1.5C target of the Paris climate agreement – to 2C or 3C – could be manageable or even preferable to urgent cuts to emissions, the report found.

    Continue reading...

  • Greenpeace activists create ‘boulder barrier’ in North Sea to deter industrial fishing

    Action taken to prevent bottom trawling in the marine protected area and conserve porpoise populations

    Greenpeace activists have dropped boulders in the North Sea to snag the dragnets of industrial trawlers fishing in a marine protected area.

    Activists onboard the Greenpeace ship Arctic Sunrise dropped the giant stones to form an underwater barrier around the Southern North Sea marine protected area (MPA) – the UK’s most bottom-trawled MPA.

    Continue reading...

  • Europe could face colder weather as polar vortex weakens

    Disruption to winds above Arctic threatens to alter weather patterns across parts of continent in coming weeks

    The stratospheric polar vortex over the northern hemisphere is facing the prospect of an unusually early weakening. Forecast models suggest it could weaken significantly over the next 10 days, when it would typically be strengthening.

    A major sudden stratospheric warming (SSW) event is possible. This could influence weather patterns in the following weeks, increasing the likelihood of persistent areas of high pressure across the mid-latitudes and colder conditions weeks later.

    Continue reading...

  • ‘They have schedules to follow’: how fast ferries can threaten endangered whales in the Mediterranean

    A Guardian investigation has found that despite a recommendation to slow down, leading shipping companies continue to travel above advised speeds in a key habitat for cetaceans

    Marine biologist Alice Barbarioli waits with her camera trained on the horizon. A few minutes earlier, the hydrophone beneath the Pelagos research vessel detected codas – the sequence of clicks sperm whales use to communicate.

    The sperm whale reveals its head and dorsal fin as those onboard the vessel in the Pelagos sanctuary, a conservation area established to protect marine mammals in the north-western Mediterranean, rush to take photos and note the rhythm of its breathing. After a few minutes, the animal arches its back, and begins to head back into the depths of the sea. They wait to catch a glimpse of its tail.

    Continue reading...

  • Country diary: As winter approaches, all eyes here are on heating oil prices | Nicola Chester

    Inkpen and Combe, Berkshire: If the price goes down, the village WhatsApp group lights up

    Beyond the reach of the gas mains, there is tension about the coming winter. Many rural homes have an open fire or wood burner, but most rely on kerosene oil for hot water and heating. Since the US-Iran war began, its cost has more than doubled. Currently, 1,000 litres (lasting 10-12 weeks) is £1,219. A year ago, it was £549. Seasoned wood is in demand.

    We watch the oil price rise, with none of the consumer protections afforded to gas customers. If the price per litre drops, as during the June ceasefire, the village WhatsApp group lights up.

    Continue reading...

  • ‘Bunch of baloney’: calls grow for Cop summit reforms as countries on track to fail nature targets

    Cop17, focused on protecting nature and restoring ecosystems, concludes on Saturday with critics saying system allows ‘one idiot’ to stall progress

    Calls are growing for major reforms to UN biodiversity summits as countries fail to deliver on their promises to halt the destruction of the natural world, with governments likely on track to continue their record of never having met a target in the 34-year history of the convention.

    Two weeks of negotiations at biodiversity Cop17 in Yerevan, Armenia, concluded on Saturday morning with countries vowing to redouble their efforts to meet this decade’s targets, which include commitments to protect 30% of the planet for nature, restore nearly a third of Earth’s degraded ecosystems and reform $500bn (£410bn) of environmentally damaging subsidies.

    Continue reading...

  • Twice as many plants and animals sold in wildlife trade as previously thought, says report

    More than 100,000 species are traded globally, whether illegally smuggled, sold as ornaments or in fisheries, timber and fashion industries, study finds

    The number of plant and animal species in use or sold in the wildlife trade is more than twice as high as previously thought, researchers have discovered.

    A study, published in Science Advances, warns that there are huge gaps in global assessments of how wildlife is traded, and that past estimates have failed to keep up with changes such as the boom in the online exotic pet trade, where sellers offering to post spider eggs across the world or sneak reptiles on to planes are just a click away.

    Continue reading...

  • A lackluster response to North Carolina flooding disasters is eroding Republican support in one county

    At more than $52m, the race has become the most expensive in US history, but residents are fed up with flooding

    Aida Havel mulled her fate over coffee after working the early voting polls all day in Kill Devil Hills, North Carolina. “We are trapped,” she concluded.

    The Dare county commission candidate lives about 50 miles (80km) south, on Hatteras Island on the state’s Outer Banks.

    Continue reading...

  • ‘They assume the man next to me is the owner’: four women doing business in Africa in their own way

    From feeding schoolchildren to recycling tyres, these entrepreneurs are challenging stereotypes while solving social and environmental problems

    Africa is thought to have a higher proportion of female entrepreneurs than any other continent and yet many still struggle to access financing. Four business leaders from Nigeria, Uganda, Kenya and Malawi tell us about the inspiration behind their success – and the challenges women still face.

    Continue reading...

  • ‘This is a robust recipe’: the experimental farm bucking the decline in UK birds

    Allerton Project attracts abundant wildlife and its success can offers clues to reversing the sharp drop in populations

    Farmer Alastair Leake is standing in a field of sprouting winter wheat, pointing at his experiment. One side was ploughed before planting, with green shoots breaking through neat rows of upturned soil. On the other, the crop was drilled directly into the earth, emerging through a messy carpet of “trash” – stems, stubble and crop residue from previous harvests.

    “When we’re watching to see where the birds are landing to feed, none of them are going on to the ploughed side,” says Leake, the director of the Allerton Project farm, standing on the trashy side. “They’re all coming and feeding down here.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Konzumacija oraha povezana s višim razinama IgG-a

    U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili učinke konzumacije oraha na imunoglobuline (Ig) i antitijela usmjerena protiv lipoproteina niske gustoće modificiranih malondialdehidom (MDA-LDL). Nakon dvije godine, dugotrajna konzumacija oraha bila je povezana s ukupnim koncentracijama IgG-a u serumu koje su bile približno 6% više nego u kontrolnoj skupini, što upućuje na mogući utjecaj prehrane na cirkulirajuće imunološke biomarkere. 

  • Mijeloidne imunološke stanice igraju ključnu ulogu u zdravlju i bolestima aorte

    Aorta se često prvenstveno smatra najvećom krvnom žilom u tijelu - izdržljivim kanalom koji dostavlja krv bogatu kisikom iz srca u svaki organ. No, sve više dokaza upućuje na to da je stijenka aorte također aktivno imunološko okruženje. Imunološke stanice koje se nalaze unutar ili su regrutirane u različite dijelove aorte mogu utjecati na to kako se ova žila razvija, prilagođava mehaničkom stresu i postaje osjetljiva na bolesti.

  • Transplantacija matičnih stanica pokazuje trajne koristi kod teške sistemske skleroze

    Međunarodna studija izvještava o 60-postotnom preživljenju bez progresije bolesti 10 godina nakon autologne transplantacije koštane srži, pružajući važne dokaze o trajnim pozitivnim kliničkim ishodima i dugoročnoj sigurnosti kod pacijenata liječenih zbog rane, teške sistemske skleroze.

  • Hiperaktivnost trombocita potiče napredovanje glioblastoma i duboku vensku trombozu

    Novo istraživanje pokazuje da osobe s glioblastomom imaju aktivnije trombocite – stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi. Trombociti također komuniciraju s drugim stanicama i mogu utjecati na imunološku aktivnost. Hiperaktivni trombociti kod osoba s glioblastomom usporavaju djelovanje T-stanica koje se bore protiv raka, što može pridonijeti rastu tumora i napredovanju bolesti.

  • Mogu li klice brokule pomoći kod inzulinske rezistencije?

    Prepune karotenoida i drugih bioaktivnih spojeva, klice brokule i mikrozelenje privlače znanstvenu pozornost. Karotenoidi su prehrambeni pigmenti koji doprinose boji voća i povrća te pomažu u nekoliko fizioloških procesa. Karotenoidi uključuju karotenoide provitamina A, poput beta-karotena, alfa-karotena i beta-kriptoksantina, te karotenoide koji nisu provitamin A, poput luteina, zeaksantina i likopena. Karotenoidi mogu utjecati na osjetljivost na inzulin, metabolizam lipida, adipogenezu i upalnu signalizaciju.

  • Jednostavne svakodnevne navike za zaštitu i jačanje zubne cakline

    Zubna caklina je visoko mineralizirani vanjski sloj zuba. Caklina štiti unutarnje slojeve zuba od šećera i kiselina koje unosimo hranom, kao i od svakodnevnog žvakanja, grizenja i trenja. Ona je najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu.

  • Mutirani neutrofili mogu potaknuti imunološke napade kod lupusa

    Znanstvenici s Instituta za imunologiju La Jolla (LJI) i Sveučilišta u Washingtonu (UW) otkrili su da pacijenti s lupusom imaju neobične mutacije koje njihova tijela mogu pretvoriti u bojna polja. Spomenute su mutacije raširene u imunološkim stanicama zvanim neutrofili. Druge imunološke stanice doživljavaju mutirane neutrofile kao prijetnju – te pokušavaju uzvratiti napad. Ta unutarnja borba može doprinijeti razvoju bolnih upala, iscrpljujućih bolova u zglobovima i drugih ozbiljnih simptoma lupusa diljem tijela.

  • Noćne smjene u trudnoći povezane s većim rizikom od razvojnih abnormalnosti kod djece

    Rad u noćnim smjenama tijekom trudnoće povezan je s povećanim rizikom od neuroloških razvojnih abnormalnosti otkrivenih probirom kod djeteta do 4. godine života, otkriva novo straživanje. No, duljina noćnog prenatalnog sna tijekom ovog razdoblja može promijeniti ovu uočenu povezanost.

  • Niske razine vitamina B12 povezane sa srčanim bolestima

    Niske razine vitamina B12 povezuju se s kardiovaskularnim bolestima, što je potaknulo znanstvenike da prouče kako nedostatak tog vitamina utječe na krvne žile, što klinička ispitivanja otkrivaju o uzimanju dodataka prehrani te koji bi pacijenti od toga mogli imati najviše koristi.

  • Autistične osobe pokazuju slabije moždane reakcije na negativne povratne informacije

    Neke osobe s poremećajem iz autističnog spektra imaju poteškoća s prilagodbom na promjenjive zahtjeve u svojoj okolini. U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su otkrili da bi te poteškoće mogle proizaći iz činjenice da su te osobe manje osjetljive na povratne informacije o vlastitom ponašanju u usporedbi s osobama koje nemaju autizam.

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.