Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 9. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 01. lipnja 2022. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Mladenka Babić, Carolyn Belikow, Frank John Dubokovich, Bianka Jakas, Josipa Mandlbaum, Drago Vojnović, Mauricette Vojnović

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Miranda Miličić Bradbury, Ingrid Bujis, Martin Gannon, Žarko de Grisogono, Majda Moskatello, Bob Parfitt, Jasenka Splivalo, Katia Zaninović Dawnay

Započeto u 17,30 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 8. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2021. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2021. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2022. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Marija Bunčuga. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK OSME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2021. godini:

Upiti za pomoć ili savjetovanje
Kao svake godine, u 2021. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.
 
Životinje
Primili smo oko 93 upita vezana uz životinje, od kojih 40 o psima, 45 o mačkama, 4 o pticama, 3 o magarcima i 1 o tigru (koji je bio na trajektu). Upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske, npr. Makarsku, Omiš, Korčulu i Istru.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Pomoć za Mačke

Po prihvaćenoj preporuci od Sare Radonić na Skupštini lani, mi smo nabavili kavez za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije, koji se koristio u više navrata u Gdinju, Jelsi i Pitvama.

Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni našim prijateljima koji su pomogli spasiti koliko su mogli od njih. Teško je objasniti strancima da nemamo sklonište niti nikakve uvjete za neželjene, ranjene i bolesne mačke, osim preko volontera - a nema dovoljno ljudi na otoku za brinuti na sve te mačke, pogotovo zimi. Međutim ima sve više volontera koji se trude oko uličnih mački i čak njima nađu domove što na otoku i u Hrvatskoj, što u inozemstvu. Posebno smo zahvalni Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu ( vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu ) koji neumorno se žrtvuju da bi uspješno spasili životinje u nevolji.

Nažalost slučajevi trovanja mačaka se nastavljaju, ne samo u Gradu Hvaru nego i po drugim mjestima na otoku, kao po cijeloj Hrvatskoj. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje i nadamo se da će ova inicijativa uz već postojeći program za sterilizaciju uspjeti držati količinu uličnih mački pod kontrolom u smiriti situaciju.

Pomoć za Pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.

Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.

Naš rad za okoliš
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Herbicidi si vidljivi, pogotovo u proljeće i jesen. Limacidi kao Pužomor su donekle vidljivi. Što nije vidljivo, osim ako vidite ljude kad poljevaju, su fungicidi i insekticidi. Efekti, nažalost, su sve više vidljivi: imamo sve manje insekata, ptica dakle bioraznolikosti - uz sve više štetnika, jer je prirodni lanac oštećen! U 2021.godini pčele u Zavali su uginule iznenado, a tek kasnije je pčelar shvatio da je to bilo poslije akcije dezinsekcije, kad je vidio prekasno naše upozorenje o toj akciji. Službeno pčelari moraju biti obaviješteni kad će biti to neselektivno prskanje po našim općinama, ali to se ne dogodi. A naša Udruga godinama upozori lokalne zajednice da pravila u vezi dezinsekcije nisu poštivana.

Europska peticija 'Spasimo pćele i poljoprevrednike' za smanjenje korištenja pesticida je dobila preko 1.000.000 potpisa do zaključka u rujnu 2021.g. U sklopu te peticije je organizirano testiranje za pesticide u kućama u blizini polja u nekoliko zemalja. Uzorak prašine iz kuće u Svirčima je poslan u lipnju 2021.g. u laboratorij Yootest u Francuskoj. Rezultati su bili zabrinjavajući, pogotovo za vlasnike te kuće. Detektirano je osam aktivnih tvari iz opasnih otrova: dva herbicida, Pendimetalin (proizvodi Stomp Aqua, Pendus 330EC) i Klorotoluron (Tolurex 50SC; Tornado Forte); te šest fungicida, Boskalid (Cantus, Signum, Bellis, Pictor), Ciprodinil (Chorus 75WG, Chorus 50WG, Switch 62,5WG), Fluopiram (Velum Prime, Luna Privilege, Luna Experience, Luna Care, Luna sensation, Propulse, Ascra Xpro), Piraklostrobin ( Retengo, Cabrio® Top, Cabrio Team ®, Signum, Priaxor EC, Bellis), Spiroksamin (Spirox, Falcon EC460, Falcon Forte), Trifloksistrobin (Nativo 75WG, Luna Sensation, Zato Plus). Svi ti otrovi pojedinačno imaju značajne moguće nuspojave, doduše očito su se akumulirali u toj kući kao i u okolini, rizici takve kombinacije su potpuno nepoznati.

U veljači 2021. g. naša predsjednica Vivian Grisogono (na svoj trošak) je poslala uzorak svoje kose na analizu za pesticide u 'Kudzu' laboratorij u Francuskoj a pronađeno je herbicid Glifosat, fungicid Azoksistrobin i insekticid Permetrin. (Glifosat je aktivna tvar u Cidokoru / Roundup i još oko 750 sredstava. Cidokor / Roundup je zabranjen u Europi od 2016.god. - vidjeti članak 'Pesticidi, razlog za uzbunu' na našem portalu; više o glifosatu u našem članku 'Herbicidi na bazi glifosata: znanstveni radovi')

(Vidjeti članak na našem portalu 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' za više informacija o spomenutim otrovima).

Zašto se toliko otrova koristi?

Mnogi ljudi nisu svjesni koliko ima otrova u našem okolišu i teško je onima koji to znaju razumjeti zašto je tako. Prodaja kemijskih pesticida po cijelom svijetu donosi ogromne profite, a ima snažan lobi protiv bilo kojih pokušaja odnosno kampanja protiv njih, iako službeno Europska Unija ima namjeru znatno smanjiti količinu do 2030.god. Princip predostrožnosti bi trebao biti temelj korištenja kemijskih pesticida, međutim u praksi nije tako.

Teorija da treba otrovati prehranu da bi ljudi imali dovoljno za jest je, najblaže rečeno, čudna. Praksa je još čudnija. Dozvole na razini Europe po kojim pesticidi mogu doći do tržišta su izdane na temelju neobljavenih 'stručnih' radova financiranih od proizvođača. Sistem za zabraniti pesticide dokazane kao izuzetno opasne loše funkcionira, kako se jasno vidi po slučaju glifosata. Pesticidi su reklamirani kao neophodni za poljoprivredu. Ali svak je rizičan, čak sredstva za koja se smatra da su bez opasnosti: Baturad, na primjer, može poremetiti reprodukciju kod ptica i uzrokovati gubitak biološke raznolikosti u okolišu.

U Hrvatskoj, stručnjaci iz Ministarstva Poljoprivrede redovno savjetuju korištenje opasnih otrova kao preventive protiv štetnika: rezultat je da imamo sve više štetnika i čak nove vrste!

Program dezinsekcije znatno povećava te probleme. Na Hvaru prskanje sa opasnim pesticidima se vrši rutinski tri puta godišnje kroz ljetnu sezonu, bez adekvatnog upozorenja pučanstvu. I još se vrše larvicidne akcije. Pojedinci (čak uključujući stručnjake) koji koriste herbicide, insekticide i fungicide na veliko općenito nemaju pojma o mogućim nuspojavama tih sredstava.

Sve to ima ozbiljne dugoročne posljedice za okoliš i ljudsko zdravlje. Zbog toga još uvijek uložimo puno truda, pogotovo na našem portalu, da širimo objektivne stručne informacije o pesticidima.

Vidljivost u medijima. U 2021.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u novinama i časopisa. Stoga smo vječno zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Američki digitalni nomadi u Jelsi ostvarili hrvatski san“ (14.03.2021.); „U Hvaru je lani usmrćeno čak 30 mačaka, ali trovač ne staje!“ (16.04.2021.); „Tragedija u Vrisniku“ (04.10.2021.); „Patite zbog impotencije? Provjerite jesu li vam se pesticidi 'zavukli' u sobu“ (24.09.2021.); „Prašina iz spavaće sobe zatrovana s dva herbicida i šest fungicida“ (27.10.2021.); „Milanović: Hvarani, udružite se što prije za čistiji škoj“ (17.08.2021.). U časopisu 'Dobra kob': „Jesu li lovci uključeni u trovanje stoke, divljača i pasa na području Zagore?!“ (srpanj 2021.) „Cidokor će nas stajati glave. Truju nas, ptice i divljač!“ (prosinac 2021.). U časopisu 'Hrvatska pčela': „Otrovi su ozbiljna prijetnja i ljudima i pčelama!“ (prosinac 2021.)

Udruga je i bila na televiziji, zahvaljajući Maji Zrnić. Na programu 'Pozitivno' (HRT1) priča o Udruzi je bila emitirana u nedjelju 09.05.2021. a na programu PULS (HRT1) 14.10.2021. je emitiran 'Ples na rubu' o pesticidima.

Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Neke dobre vijesti iz 2021.god.:
Kako mjere protiv Covida nisu bile tako stroge u 2021. godini, bilo je više aktivnosti uživo nego u 2020.godini.

U listopadu, članovi Udruge su prezentirali dirljivu predstavu o maćkama za malu djecu, u jelšankom Parku te u osnovnoj školi: hvala svima koji su sudjelovali, pogotovo Danieli Lučić i Željki Kozulić koje su izmislile sadržaj i režiranje i Luki Zagorcu koji je bio tonski inženjer.

Od 18. - 22. listopada smo imali posjetu iz Slovenija po Erasmus programu, koja je trebala biti u 2020.g. Došli su Neva Malek i Vesna Poštuvan, direktorica i profesorica iz IC Piramida u Mariboru, sa muževima posjetiti Hvar sa ciljem da vide kako se proizvode prehrane, vina, maslinovo ulja, kako je stanju u ekološkoj poljoprivredi, koliko košta kvalitetni proizvod i koje su mjere za održivi razvoj otoka. U Jelsi su imali degustacije vina kod Androta Tomića i Ivota Dubokovića, te posjetili pekaru Grabić; u Vrboskoj su posjetili ekološki vrt u vlasništvu Mihovila Stipišića; išli su u šetnju po prirodi u pratnji sa Ivicom Drinkovićom da upoznaju otočke divlje i medicinske biljke; kod Gdinja su obišli botanički vrt Fjori Fora po vodstvom Kristine Lazaneo; posjetili su i Humac gdje su domačini Keti i Jakov Franičević njima objasnili njihov ekološki način rada; u Pitvama su brali masline, a potom išli u Bogomolje vidjeti preradu u uljari od Ivota Radojkovića. Gosti su izrazili veliko zadovoljstvo sa programom i sa naše strane mi smo dobili neka vrijedna iskustva. Nadamo se da će biti još suradnja između nas u budućnost. Zahvaljujemo od srca sve koji su pomogli da ta posjeta bude uspješna.

Našoj Udruzi je bila čast da je Marija Marjan, direktorica turističke zajednice Općine Jelsa, imenovala Predsjednicu Udruge Vivian Grisogono za Nagradu Općine Jelsa. Ta nagrada je priznanje da je rad naše Udruge cjenjen u našoj Općini. Kako Vivian nije mogla biti prisutna kad su djeljeli nagrade na Dan Općine 14.08.2021., tadašnja Potpredsjednica Udruge Nada Kozulić, koja je bila ključna osoba u osnivanju Udruge, je primila Nagradu u ime Vivian i svih naših članova i simpatizera.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2021. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2021. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.018,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 17.683,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2021. godine iznosilo je 5.818,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2021. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.509,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2021. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2022. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Mi se nadamo organizirati radionicu i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi još u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Imamo nekoliko hranilice za mačke i Norman Woollons iz Dola je ljubazno napravio 'kućice' za njih skloniti od kiše i sunca. Namjeravamo njih postaviti u nekoliko mjesta, uz suglasnost lokalnih zajednica, po projektu koji smo stvorili lani za spasiti ulične mačke. (Peticija je dobila 3281 potpis do svibnja 2022.) Moramo osigurati volontere za voditi računa o hranilištima i smo sretni da sve više ljudi su pokazali želju da bi pomogli.

Kako je preporučila Sara Radonić lani, kad smo našli mjesto za prve hranilice, mi ćemo tražiti donacije hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase.

Sarin prijedlog da gradimo kučice od otpadnih materijala će sigurno doći na red kad smo stvorili te temeljne uvjete za ulične mačke, možda u sklopu projekta stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Još uvijek nismo riješili neku suradnju s rukovodstvom Lovačkog društva oko brige i tretiranja lovačkih pasa ali ćemo još pokušati.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava. Preporučujemo da svi Gradonačelnici i Načelnici otoka se druže u kampanju za smanjiti korištenje pesticida, kroz edukativni program i poticaj za ekološku poljoprivredu, npr. novčana pomoć za kupiti potrebne strojeve za melčiranje, oranje itd., testiranje tla, za ekološko sjeme i gnojivo. Bilo bi korisno da vlasti organiziraju testiranje ljudi i kuća za prisutnost pesticida, kako smo mi napravili lani i usporediti rezultate sa bolestima u kod mejštana na otoku.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

Još uvijek podržavamo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače, ali očito je potrebno osigurati da ti putevi ne idu kroz poljevana polja. Za spriječiti nesreće, Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

Mi smo preporučili da Općina Jelsa stvori prolaze za kolice za invalide i mlade mame, pogotovo kroz Park i nadamo se da će se to realizirati. Konzervatori su rekli da bi podržavali taj prijedlog.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domačim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

U 2022.god. namjeravamo podržavati projekt za stvoriti malu tvornicu za preradu plastiku: taj projekt, koji potjeće iz Japana, je krenula Yukiko Carić iz Ivan Dolca i glavni partner će biti Udruga Moj Škoj. Tajnica te Udruge Bianka Jakas je objasnila detalje o tom izuzetno korisnom projektu: „Projekt True Blue je inicijativa poznatog japanskog pisca Ayumu Takahashia koji je trenutno u pokretanju na Okinawi te službeno sa radom započinje u desetom mjesecu. S obzirom na njegovo poznanstvo sa gospođom Yukiko Carić iz Ivan Dolca gospodin Ayumu je izrazio želju da isti projekt provede i na otoku Hvaru.

Gospođa Yukiko je kontaktirala našu poznatu udrugu Eco Hvar sa željom da se ovaj projekt realizira na otoku a udruga Eco Hvar je uključila našu udrugu Moj Škoj u realizaciju s obzirom da smo mi inače angažirane u projekte prikupljanja plastike te zaštite mora i okoliša.

Gospodin Ayumu je posjetio Hvar sa željom da obavi razgovore za svoju novu knjigu u kojoj se među ostalim bavi stanjem i akcijama očuvanja prirode i mora na otoku Hvaru. Uz to je izrazio želju da mu budemo podrška u realizaciji True Blue projekta na Hvaru te pomognemo pronaći lokaciju za ovaj projekt koji bi trebao biti realiziran kroz godinu dana. Uz to njegov je imperativ da u sami projekt izrade predmeta od reciklirane plastike kroz edukacije budu uključena djeca za koju smatra da su nosioci promjena u svakom društvu te se rađaju neopterećena podjelama kojima ih mi kao društvo u toku odrastanja opteretimo.

Projekt True Blue je zapravo primjer cirkularne ekonomije koji reciklažom plastike stvara nove predmete. Bilo da je riječ o plastici koja morem doplovi na plaže ili završi u našem otpadu ovim projektom ta se plastika pretvara u nakit, slike i slične predmete. Gospodin Ayumu koristi se tehnologijom nizozemske inicijative Precious Plastic koja proizvodi različite strojeve za obradu plastike te u svom asortimanu nude logistiku i strojeve za upotrebu u malome (nakit, slike itd) te strojeve za upotrebu na veliko (namještaj, urbana oprema i sl). U samu preradu plastike uključeni su volonteri te edukacije za djecu koja će iz prve ruke moći sudjelovati u izradi predmeta od reciklirane plastike te se na taj način educirati o sirovinama koje trenutno u velikom postotku završavaju na deponiju ili se uz skupe troškove transporta odvoze sa otoka Hvara. 

Ovaj projekt omogućava da na samom otoku prerađujemo dio plastike te smanjimo pritisak na okoliš koji ona izaziva. S obzirom da gospodin Ayumu kroz svoj projekt True Blue planira financirati nabavku opreme i uređenje mini postrojenja za obradu plastike, na nama je ostalo da mu pomognemo u logistici prikupljanja potrebne sirovine, osiguramo informacije o provođenju akcije u djelo te nađemo adekvatan prostor za obradu plastike.

Trenutno smo u razgovoru sa komunalnim iz grada Stari Grada o potencijalnoj lokaciji mini postrojenja za obradu plastike. Kako su oni potpisali inicijativu For Plastic Free Croatian Islands koju financira The Beyond Med Association te imaju sustav odvajanja otpada čine nam se kao idealna lokacija za početak ovog projekta. Nadamo se da će ovakva mini postrojenja zaživiti u svakoj našoj Općini te da je ovo samo početak suradnje.“

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2022. GODINU.

Ad 6. Razno.

Slijedila je rasprava o problemima u okolišu i sa životinjama na otoku. Gospođa i gospodin Vojnović su istaknuli neke posebne probleme u Brusju i mi smo pokušali sugerirati kako oni mogu početi poboljšati situaciju, iako Udruga ne može konkretno pomoći.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2021.god.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:30

Zapisnik potpisan:

Marija Bunčuga                                                                                                                Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                                          Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • British Veterinary Association president tells MPs surge in cases putting farmers under severe pressure and stress

    The worst bluetongue season on record has been a major animal welfare crisis in Great Britain, MPs have been told, putting farmers under “severe emotional stress”.

    Bluetongue, a viral disease that affects sheep, cattle and goats, can cause fever, lesions, stillbirths and death. The tongue may go blue and protrude from the mouth.

    Continue reading...

  • Guardian and Mongabay reveal approaches to officials and MPs on behalf of Vantara zoo ahead of UK-chaired Cites meeting on endangered animal imports

    British government ministers were told not to engage formally with Vantara, the controversial mega-zoo run by the Indian billionaire Anant Ambani, after lobbying efforts by the private animal sanctuary in the run-up to a UK-chaired meeting on the trade in endangered species, according to documents.

    This week, the UK heads a 32-country committee meeting in Geneva of Cites, the United Nations body that regulates trade in endangered species. The meeting will examine how India has responded to compliance concerns about imports of endangered animals.

    Continue reading...

  • Cop30 host sets out steps to break link with coal, oil and gas as it aims to move focus from negotiating to implementing

    All countries can start to break their dependence on fossil fuels now without needing to wait for new technologies or economic changes, Brazil’s government has said ahead of a global climate summit.

    Brazil, the host of last year’s UN climate conference, set out the world’s first global “roadmap” for phasing out fossil fuels on Tuesday, showing that countries could boost their economies and pull people out of poverty while breaking the link with coal, oil and gas.

    Continue reading...

  • Garden Climate Assessment Tool will allow users to predict a plant’s response to the projected climate in a given location

    “In the 20th century, we could pretty much grow the same things with confidence, we could learn from previous generations,” said Prof Sam Brockington, a curator at Cambridge University Botanic Garden.

    “But now we’re moving into climate scenarios that we just don’t have the traditions to understand fully.”

    Continue reading...

  • For the first time since 1937, no open permits to hunt ruffed grouse in Ohio have been issued due to falling numbers

    Every November, hundreds of hunters descend on four designated wilderness areas in southern Ohio in pursuit of the elusive ruffed grouse.

    But not this year.

    Continue reading...

  • Scientist Adalberto Luis Val’s pioneering research on the tambaqui fish is revealing the effect of climate disruption in Brazil, with global implications for biodiversity and food security

    As a boy in rural São Paulo, Adalberto Luis Val used to stare into the lake where his father took him fishing and wonder how all those creatures swimming below stayed alive. One day, he netted a few, put them in a jar, and brought them home to observe. The next morning, they were all dead. Val was devastated but intrigued.

    “I needed to know how fish are able to live,” he says.

    Continue reading...

  • The handover marks the end of a 13-year licence for Smart DCC, a subsidiary of Capita, after years of spiralling costs and delays

    Control over Great Britain’s 39m smart meters has passed to a non-profit startup after its former owner presided over more than a decade of spiralling costs and delays in the troubled network.

    The company owned by crisis-hit outsourcing firm Capita has promised a “seamless transition” to its not-for-profit successor, which will take over running the data network connecting the smart meters from this week.

    Continue reading...

  • We are raiding the Guardian long read archives to bring you some classic pieces from years past, with new introductions from the authors

    This week, from 2023: A year ago, Germany’s vice-chancellor was one of the country’s best-liked public figures. Then came the tabloid-driven backlash. Now he has to win the argument all over again

    By Philip Oltermann. Read by Sam Peter Jackson

    Read the text version here

    Support the Guardian today: theguardian.com/longreadpod

    Continue reading...

  • Farmers in Gurez store their harvests underground to last the Himalayan winter. As the practice fades, local varieties and handed-down skills are disappearing too

    Hajra Begum rolls a potato in her hands, checking its skin for cuts, soft spots and signs of rot. After a day harvesting in her family’s field in Chorwan, a remote mountain village in Gurez, Indian-administered Kashmir, she is sorting the crop for winter storage. Some of the potatoes will feed her family through the cold months; others will be saved for planting in spring.

    “It should be perfect for planting,” she says. “If you keep a bad potato, you will waste the whole next year.”

    Continue reading...

  • With globe-spanning artists – including Charlotte Church doing angry electropop – the Flow project is hoping to make an impact at this month’s Cop31

    Amid tense and long-winded negotiations, and with the future of the planet at stake, emotions can often run high at Cop climate summits. But last year, when the annual conference arrived in Brazil, one UN official was unexpectedly moved to tears by five women singing about the power of water.

    “She gave me a massive hug after the event and said, ‘We need to bring music into Cop,’” says Nikita Llerena, the project manager for Flow, a music collective that’s hoping to bring art to the centre of the climate movement. What started as a handful of musicians meeting over Zoom last year has grown into a full-length album that unites female artists from around the world, including Charlotte Church, Maxine Peake and Nadine Shah. This month, members of the collective will return for Cop31, in Turkey, where they have been promoted to a slot at Global Cultural Action’s opening event.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Slušne halucinacije – ili slušanje glasova koje drugi ne čuju – pogađaju više od 70% osoba sa shizofrenijom. Unatoč liječenju antipsihoticima, otprilike 40% i dalje ima trajne halucinacije. Za ove pacijente hitno su potrebni novi pristupi liječenju.

  • Nova studija je otkrila da žene koje su češće jele hranu s visokim udjelom šećera imaju veći rizik od raka dojke, dok ni ukupni šećer u prehrani ni konzumacija voća nisu pokazali statistički značajnu povezanost. Voće je činilo oko 43% ukupnog šećera u prehrani, a prosječni unos šećera bio je 44 grama dnevno. Žene koje su konzumirale više od dvije porcije hrane s visokim udjelom šećera tjedno imale su 28% veći rizik od onih koje su jele jednu porciju mjesečno ili manje.

  • Protein koji sudjeluje u izgradnji zuba mogao bi se jednog dana koristiti kako bi se oštećenim zubima omogućilo da se sami obnove, pokazuju rezultati nove studije provedene u SAD-u.

  • Od otpornog škroba do staničnih stijenki biljaka, znanstvenici istražuju skrivenu konkurenciju i suradnju među crijevnim bakterijama, postavljajući intrigantna pitanja o tome što se događa s različitim vlaknima nakon što dođu do debelog crijeva.

  • U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili učinke konzumacije oraha na imunoglobuline (Ig) i antitijela usmjerena protiv lipoproteina niske gustoće modificiranih malondialdehidom (MDA-LDL). Nakon dvije godine, dugotrajna konzumacija oraha bila je povezana s ukupnim koncentracijama IgG-a u serumu koje su bile približno 6% više nego u kontrolnoj skupini, što upućuje na mogući utjecaj prehrane na cirkulirajuće imunološke biomarkere. 

  • Aorta se često prvenstveno smatra najvećom krvnom žilom u tijelu - izdržljivim kanalom koji dostavlja krv bogatu kisikom iz srca u svaki organ. No, sve više dokaza upućuje na to da je stijenka aorte također aktivno imunološko okruženje. Imunološke stanice koje se nalaze unutar ili su regrutirane u različite dijelove aorte mogu utjecati na to kako se ova žila razvija, prilagođava mehaničkom stresu i postaje osjetljiva na bolesti.

  • Međunarodna studija izvještava o 60-postotnom preživljenju bez progresije bolesti 10 godina nakon autologne transplantacije koštane srži, pružajući važne dokaze o trajnim pozitivnim kliničkim ishodima i dugoročnoj sigurnosti kod pacijenata liječenih zbog rane, teške sistemske skleroze.

  • Novo istraživanje pokazuje da osobe s glioblastomom imaju aktivnije trombocite – stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi. Trombociti također komuniciraju s drugim stanicama i mogu utjecati na imunološku aktivnost. Hiperaktivni trombociti kod osoba s glioblastomom usporavaju djelovanje T-stanica koje se bore protiv raka, što može pridonijeti rastu tumora i napredovanju bolesti.

  • Prepune karotenoida i drugih bioaktivnih spojeva, klice brokule i mikrozelenje privlače znanstvenu pozornost. Karotenoidi su prehrambeni pigmenti koji doprinose boji voća i povrća te pomažu u nekoliko fizioloških procesa. Karotenoidi uključuju karotenoide provitamina A, poput beta-karotena, alfa-karotena i beta-kriptoksantina, te karotenoide koji nisu provitamin A, poput luteina, zeaksantina i likopena. Karotenoidi mogu utjecati na osjetljivost na inzulin, metabolizam lipida, adipogenezu i upalnu signalizaciju.

  • Zubna caklina je visoko mineralizirani vanjski sloj zuba. Caklina štiti unutarnje slojeve zuba od šećera i kiselina koje unosimo hranom, kao i od svakodnevnog žvakanja, grizenja i trenja. Ona je najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu.

Novosti: Biologija.com