Izborna skupština 2022.

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa izborne skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 23. ožujka 2022. godine u 17:00 sati u prostoriji 'Kušaona 409 u Jelsi.

Prisutni: Dinka Barbić, Branko Bunčuga, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Frank John Duboković, Vivian Grisogono, Dragutin Vojnović, Mauricette Vojnović.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Amanda Blanch, Ingrid Bujis, Katia Dawnay, Žarko de Grisogono, Klara Papugova, Sara Radonić, Jasenka Splivalo, Frank Verhart.

Započeto u 17:30 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Glasanje;

Kandidat za Predsjednicu: Vivian Grisogono

Kandidat za tajnicu Udruge: Debora Bunčuga

Kandidati za nadzorni odbor: Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić

  1. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana gđa Marija Bunčuga.

Ad 2) Izbor organa Udruge. Četvorogodišnji mandat dosadašnjeg rukovodstva Udruge završava. S obzirom da je gđa Nada Kozulić najavila da se neće više kandidirati, predložene su za nove članove nadzornog odbora Vivian Grisogono, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić koja zamjeni Nadu Kozulić kao članice odbora i zastupnice Udruge. Za predsjednicu je predložena Vivian Grisogono i za tajnicu Debora Bunčuga.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

i) za Predsjednicu Udruge ponovno se izabire Vivian Grisogono.

ii) za tajnicu Udruge izabire se Debora Bunčuga.

iii) u nadzorni odbor izabiru se Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić, a u odbor. ulaze i sukladno Statutu Predsjednica Udruge Vivian Grisogono i Tajnica Debora Bunčuga.

iv) Sve osobe navedene u točki iii) ove odluke ovlašćuju se za zastupanje Udruge i potpisivanje financijskih dokumenata Udruge.

Ad 3. Razno. Diskusija o projektima Udruge.

Sastanak je službeno završio u 18:30

Marija Bunčuga                                        Vivian Grisogono MA(Oxon)                                Dinka Barbić

Zapisničar                                                 Predsjednica                                                Članica Odbora, Zastupnica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Izborna skupština 2022.

Novosti: Ekologija.hr

Novosti: Cybermed.hr

  • Povijesno gledano, imunološka disregulacija često se smatrala posljedicom neurodegenerativnih poremećaja. Međutim, nedavne studije počinju mijenjati ovaj znanstveni način razmišljanja, sugerirajući da poremećena komunikacija između mozga i imunoloških stanica također može doprinijeti nastanku i napredovanju bolesti. Znanstvenici opisuju imunološku disfunkciju kao uzrok neurodegeneracije, što znači da može stupiti u interakciju s neuronskim i glijalnim ranjivostima, a da nužno nije početni okidač. 

  • Novo cjepivo s nanočesticama moglo bi jednog dana pacijentima dati imunitet na gripu s manje odlazaka liječniku i bez da zdravstveni dužnosnici ispravno nagađaju koji će sojevi gripe postati dominantni svake godine.

  • Australski znanstvenici otkrili su obećavajući novi način borbe protiv jednog od najagresivnijih oblika raka dojke, što daje nadu u učinkovitije tretmane za zaustavljanje širenja bolesti. Studija je identificirala molekularni prekidač koji potiče širenje trostruko negativnog raka dojke, podtipa odgovornog za neke od najlošijih ishoda jer mu nedostaju hormonski receptori koji mnoge druge vrste raka dojke čine lječivim postojećim terapijama koje ciljaju te receptore.

  • Mlađe odrasle osobe s rakom pluća ne-malih stanica imaju značajno veću vjerojatnost od starijih pacijenata da imaju genetske promjene koje se mogu uskladiti s ciljanim terapijama, tvrdi nova studija.

  • Američki znanstvenici otkrili su da u predkliničkim modelima raka debelog crijeva tumori mogu početi oštećivati ​​periferne živce prije početka kemoterapije. Ovi rezultati sugeriraju da upala povezana s tumorom i promjene u metabolizmu masti mogu oštetiti zaštitni omotač oko živaca, poremetivši signale i potencijalno ih čineći osjetljivijima na perifernu neuropatiju ili oštećenje živaca uzrokovano liječenjem.

  • Spoj koji se proizvodi u tijelu nakon jedenja nara poboljšava funkciju srca do 80% kod vrste zatajenja srca s ograničenim mogućnostima liječenja, pokazala je britanska studija. Naime, pokazalo se da urolitin A - prirodni spoj koji se proizvodi u tijelu nakon konzumiranja hrane poput nara, oraha i nekih bobičastih plodova - poboljšava sposobnost srca da se opusti, smanjuje ožiljke i sprječava štetno povećanje srca.

  • U nedavno objavljenom istraživanju pokazalo se da je prehrana bogata antioksidansima povezana s nižim rizikom od raka vrata maternice kod žena. Smatra se, da ovi rezultati sugeriraju da unos antioksidansa u prehrani može igrati potencijalnu ulogu u prevenciji raka vrata maternice.

  • Nova studija sugerira da se Alzheimerova bolest može otkriti snimanjem mozga više od sedam godina ranije nego što se prije pretpostavljalo. Naime, otkrivene su strukturne promjene u mozgu koje se događaju mnogo godina prije nego što se visoke razine amiloid-beta plaka vide na PET snimkama, što je snimanje mozga koje se trenutno koristi za identifikaciju najranijih znakova Alzheimerove bolesti.

  • Prema rezultatima novog istraživanja, fluktuacije estrogena utječu na mozak, pomažući u preoblikovanju veza između neurona. Pokazalo se da specijalizirana tehnika snimanja nazvana magnetska rezonantna elastografija (MRE) može otkriti mehaničke promjene ovisne o estrogenu u hipokampusu, području mozga uključenom u pamćenje i učenje, tijekom reproduktivnog ciklusa.

  • Imunoterapija je transformirala liječenje raka, no mnogi tumori ostaju otporni na njezine učinke. Među najizazovnijima su tzv. hladni tumori, uključujući rak jajnika, rak dojke i rak prostate, koji izbjegavaju imunološki napad i slabo reagiraju na postojeće imunoterapije. Iako je poznato da kronični okolišni i metabolički stres oštećuju imunološke funkcije, kako dugoročni okolišni i prehrambeni stres reprogramira prirodne stanice ubojice (NK), ostalo je slabo shvaćeno.

Novosti: Biologija.com