Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 8. redovne godišnje skupštine i izborne skupštine udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. lipnja 2021. godine u 09:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Nada Kozulić - Potpredsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Jessica Romano, Sara Radonić, Bianka Jakas, Frank John Dubokovich, Ingrid Bujis, Dubravka Wurzberg Bodlović, Olivier Schweitzer, Đani Bodlović, Matej Bodlović

Odsutni članovi/simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Katija Barbić, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Marija Bunčuga, Martin Gannon, Žarko Grisogono, Heather Lambourn, Kruno Peronja, Mirela Peronja, Vilma Plazonja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović,

Započeto u 10,15 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 7. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2020. godini

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2020. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2021. godinu

  6. Izborna skupština

  7. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana gđa Sara Radonić. Skupštinu će voditi Nada Kozulić, Potpredsjednica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK SEDME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Nada Kozulić je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2020. godini:

Zbog pandemije, nismo mogli organizirati planirane aktivnoste kao što su predavanja u vezi ekološke poljoprivrede i foto-natječaj za djecu, ali je bilo dosta posla oko životinja, te smo nastavili naš rad preko interneta.

Upiti za pomoć ili savjetovanje

Kao svake godine, u 2020. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.

Sve više imamo upita u vezi ekoloških proizvoda: nažalost, zbog problema uzrokovanih epidemijom Covid-19, mali dučani koji su se bavili ekološkim proizvodima uglavnom nisu radili kroz 2020. god.

Životinje

Primili smo 58 upita vezanih uz životinje, od kojih 20 o psima, 33 o mačkama, 2 o pticama, 1 o divljoj svinji, 1 o magarcu i 1 o konju. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Splitu, Trogiru i na Kornatima. Primili smo i upite iz inozemstva.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Najtužnije je bilo trovanje mačaka na veliko u Gradu Hvaru, nažalost ta trovanja se nastavljaju. Zapušteni mali mačići su bili najveći problem u vezi mačaka i najteže riješivi problem.

Što se tiče pasa, najbrojnije žalbe su u vezi lovačkih pasa. Maltretiranje lovačkih pasa je još uvijek poseban problem, ali je teško nači pravi način za promijeniti situaciju. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa. Često nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, kroz godinu smo smjestili 12 pasa (2 kuje i 10 štenaca) tamo. Usprskos pandemiji 'Bestie' Sklonište vrlo uspješno pronalaze nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati.

Spašavanje pasa, posebni slučajevi u 2020. godini:

U sječnju 2020. godine smo oko 3 tjedna čuvali štene koje je bilo napola paralizirano od neosporoze, dok je njegov vlasnik bio bolestan. To je uključivalo danonoćnu njegu, jer je bio inkontinentan i nije mogao koristiti stražnje noge. Jako smo zahvalni Bojani Marijan i njezinoj obitelji i prijateljima što su preuzeli Zigijevu skrb. Nažalost, unatoč svim naporima, bilo je previše teško osigurati Zigiju bilo kakav normalan život, pa je njegov vlasnik donio odluku da ga se humano uspava i poštedi daljnje patnje.

U travnju smo bili zamoljeni da pomognemo lovačkom psu koji je bio izuzetno loše tretiran. Na naš su zahtjev intervenirale vlasti i uklonile kujicu od njenog vlasnika, koji nije ni primijetio da je trudna. Budući da je bila vrlo slaba i pothranjena i vrlo blizu termina, odlučili smo je čuvati dok je ne bude moguće premjestiti u sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. U dva tjedna dobila je snagu i uspješno okotila 7 štenaca. Lokalna vlast koja je bila odgovorna za nju, rekla je da će financirati transfer u sklonište, ali kad je došlo do realizacije ovog nauma, lokalna vlast nas je informirala da im je ponestalo sredstava. Izuzetno smo zahvalni svima koji su doprinjeli da se skupi 28.000 kuna potrebnih za pokrivanje troškova smještaja kuje i njenih 7 štenaca u Sklonište. Drago nam je izvjestiti da su kuja i nekoliko štenaca uspješno udomljeni, uglavnom u Njemačkoj, a nekoliko štenaca i u Splitu.

U listopadu je lovački pas pao upao u jamu na brdu iznad Pitava. Nakon 10 dana ju je pronašla Austrijanka Susanne Pieper, koja podupire udrugu Eco Hvar i uz pomoć Romana Radonića, šefa jelšanskih vatrogasaca bila je spašena iz jame. Sara Radonić je Dijani profesionalno očistila krzno, nakon čega je Dijana vraćena vlasniku. Međutim, vlasnik je zaključio da je više ne može zadržati. Početkom godine, kada je došla na Hvar je sudjelovala u automobilskoj nesreći a teško joj je oštećena desna strana njuške: oštećen joj je i vid i njuh, pa više nije bila za lovačkog psa. Znajući da će joj biti teško pronaći dobar dom, donijeli smo odluku da je zadržimo s ostalim spašenim psima udruge Eco Hvar, gdje se vrlo dobro nastanila.

Akcije spašavanja beskonačnog broja potrebitih mačaka mnogo je teži problem od pomoći psima. Sretni smo da se pojedinci, prijatelji životinja brinu za mačke u njihovim mjestima, npr. u Gradu Hvaru, Starom Gradu, Jelsi, Dolu, Vrbanju, Vrboskoj, Pitvama, Humcu itd. Njihov napor i trud znače puno.

Posebno bismo istaknuli rad jednog bračnog para iz Starog Grada. Svaka čast Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu, vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu. Potaknuli su program sponzoriranih sterilizacija koji je danas uobičajen u gradu Hvaru i na području općine Jelsa, po uzoru na Stari Grad. Također su financirali puno troškova veterinara kako privatnih tako i putem njihovog Fonda za mačke i mačiće Stari Grad. Unatoč pustoši koju je Covid-19 kriza uzrokovala u njihovom hotelskom poslovanju, nastavili su neumorno pomagati nebrojnim mačkama i mačićima, također nekolicini pasa, o svom trošku, kako financijskom tako i emocionalnom. Divimo se njihovoj predanosti i vrlo smo zahvalni što su primjer istinske brige.

Magarci i konji: Jana Appleyard iz Dola je prava spasiteljica tih životinja. Prije su magarci, mule i konji bili korisni, pogotovo u poljima. Sad su nažalost, često zanemareni ili čak maltretirani. Jana je napravila čudo kao i Amanda i Chris pokazaujući poštovanje prema životinjama koje djele naš svijet.

Okoliš

Primili smo različita pitanja vezanih uz okoliš preko maila i Feisa. Među predmetima su: ekološka rješenja za suzbijanje korova, golaća (balavaca) i miševa; ekološki proizvodi za čišćenje; prodaja ulja od lavande; identifikacija cvjetova; suzbijanje stjenica; korištenje pesticida; nestanak periski (pinna nobilis) iz Jadranskog mora; onečišćenje mora kad se ponton na Igi rušio.

Imali smo korespondenciju sa g. Ivanom Viliborom Sinčićem, jedinim hrvatskim zastupnikom pri Europskom parlamentu koji je odgovorio na naša pitanja i pokazao interes da se informira u vezi problema u okolišu.

Kampanje

Nastavili smo suradnju s drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network - PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi korištenja pesticida i za bolju kontrolu. Radimo još uvijek na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Nastavili smo sudjelovanje u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticiji u svim zemljama članicama EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Sudjelovali smo i u kampanji protiv gensko-editiranih sjemenka

Vidljivost u medijima. U 2020.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: „Susanne i vatrogasci spasili iz jame bijegu sklona Dijanu“ (11.11.2020.); „U jelšanskoj luci raspao se ponton propalih hidroaviona i zagadio plaže“ (25.11.2020.); „Teror u srcu Hvara“ (27.08.2020.); „Općina Jelsa trebala bi nam dati zemljište za spašavanje lutalica“ (12.7.2020.); „Ekoproizvodnja je budućnost hvarskih poljoprivrednika“ (16.04.2020.); „Zeleni raj na Katovnici“ (18.01.2020.). I u časopisu 'Dobra kob': „Na pomolu kolaps prirode“ (siječanj 2020.) „Pernati turizam, hvarske pčelarice privlače Engleze“ (srpanj 2020.).

Facebook. Još uvijek prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Stranica ima oko 846 pratiitelja (lipanj 2021.).

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Dobre vijesti: Naša Udruga nije javna institucija, ne prima sredstva iz lokalnih ili državnih fondova i nema zaposlenike. Sve ovisi o dobroj volji i trudu volontera. Eco Hvar služi kao okvir za povezivanje istomišljenika, kao izvor informacija za njih i za javnost. Organizatori smo kampanja koje imaju za cilj poboljšanje društvenog života na otoku vezane uz naše ciljeve. Pohvaljujemo sve pojedince koji pomažu Udruzi, a sretni smo i ponosni da su neki od njih dobili javna priznanja. Tako su u 2020.godini priznanja primili gđa. Daniela Lučić i g. Mario Cvrković povodom Dana Općine Jelsa. Daniela radi neustrašivo i neumorno kako bi spasila životinje u nevolji. Kao učiteljica u jelšanskoj osnovnoj školi ima pozitivan utjecaj na generacije učenika koji su uz nju naučili voljeti i njegovati sva velika i mala stvorenja. Daniela je također odlična pjevačica i kao članica Zbora Sv. Cecilije sudjelovala je na koncertu za prikupljanje stredstava za pomoć udruzi Eco Hvar u listopadu 2018. godine, zajedno sa svojim slijepim malteškim terijerom Čorom. Daniela itekako zaslužuje priznanje i sigurno će nastaviti ovim putem još mnogo godina i svi smo joj zahvalni na dobrim djelima koje je učinila.

Mario Cvrković, omiljeni lokalni lik, porijeklom iz Slavonije, dobio je posebnu Zahvalnicu za dosljedan doprinos podizanju raspoloženja svima, svojim živo uređenim dostavnim vozilom! Poput Daniele, i Mario je ljubitelj životinja i uvijek pazi na jelšanske pse kako bi bili sigurni.

Njegovo ekološki prihvatljivo vozilo na električni pogon obilazi lokalne ugostitelje dostavljajući svima dobro raspoloženje (i naravno zalihe piva i ostalog), po svim vremenskim uvjetima. Većinom ukrašeno u vesele navijačke boje, vozilo zna biti i na usluzi Jelšanskom karnevalu, pokazujući svoju svestranost kao jedna od zvijezda showa.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2020.god.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2020. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2020. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 24.108,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 35.225,00 kn. Stanje na dan 01.01.2020. godine iznosilo je 16.932,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje na dan 31.12.2020. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.818,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

 USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2020. GODINU.

Ad 5. Izbor organa Udruge. Četvorogodišnji mandat dosadašnjeg rukovodstva Udruge završava. S obzirom da je gđa Nada Kozulić najavila da se neće više kandidirati, predložene su za nove članove nadzornog odbora Vivian Grisogono, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić kao članice odbora i zastupnice Udruge. Za predsjednicu je predložena Vivian Grisogono i za tajnicu Debora Bunčuga.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

i) za Predsjednicu Udruge ponovno se izabire Vivian Grisogono.

ii) za tajnicu Udruge izabire se Debora Bunčuga.

iii) u nadzorni odbor izabiru se Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić, a u odbor. ulaze i sukladno Statutu Predsjednica Udruge Vivian Grisogono i Tajnica Debora Bunčuga.

iv) Sve osobe navedene u točki iii) ove odluke ovlašćuju se za zastupanje Udruge i potpisivanje financijskih dokumenata Udruge.

Ad 6. Program rada za 2021. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad. Mi se nadamo da pandemija neće više ograničiti naše djelovanje.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Organizirat ćemo radionice i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Pokušat ćemo stupiti u kontakt s rukovodstvom Lovačkog društva i s njima započeti razgovore oko brige i tretiranja lovačkih pasa kako bi se i tu napraviti pozitivni pomaci.

Organizirat ćemo projekt stvaranja hranilišta za ulične mačke na više mjesta na otoku.

Nastavljamo rad na projektu stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge)

Podržavat ćemo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače. Da bi projekt bio uspješan, trebat će puteve očistiti i održavati. Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Nastavit ćemo razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2021. GODINU.

Ad 7. Razno.

i). Đani Bodlović je izvjestio o slučajevima trovanja mačaka u Gradu Hvaru. Napomenuo je da je do problema došlo zbog promjene načina prikupljanja otpada u Gradu 2019. godine. Prije toga otpad se odlagao u kontejnere (smećnike) a nakon 2019. g. svaka kuća dobila je svoju kantu za otpad (ili kôd za otključati kontejner). Time se promijenio izbor hrane za mačke, koje su se približile kućnim pragovima. Ljubitelji životinja počeli su ih hraniti i rezultat toga bio je da su se na tim mjestima skupljalo više mačaka. Istovremeno ti ljudi su te mačke sterilizirali. Pogotovo u Križnom ratu, zlonamjerni ljudi koji ne vole životinje počeli su ih na veliko ubijati, na više ružnih i bolnih načina. Leševi mačaka bili su vidljivi što je stvorila dosta problema i mještanima i turistima. Neki od turista su radi toga i napustili otok. Na žalost, usprkos intervencije policije, pravosudni organi nisu adekvatno reagirali tako da je tužba protiv jedne od osumjeničenih osoba odbijena. Na taj način poslana je poruka da se mogu raditi takve stvari, iako je nesporno da je takvo ponašanje protivno zakonima RH. Tako da su trovanja mačaka nastavljena i u 2021. godini i to na više mjesta u Gradu Hvaru. Računa se da je stradalo oko 50 mačaka. Ljubitelji životinja su zbog svega toga zabrinuti za svaku uličnu mačku i traže načina da ih spase.

Svi prisutni su bili šokirani. Obzirom da Udruga u okviru svog plana rada ima projekt uspostave hranilišta za mačke, potrebno je osigurati da ta mjesta budu tako raspoređena da maćke nikoga ne uznemiravaju i da ne daju razloga da ih se ubija.

ii. Frank John Dubokovich spomenuo je da svuda ima smeća i da on ga kupi. Trebalo bi razmisliti na lokalnom nivou da se uvedu novčane kazne za ljude koji bacaju smeće, od papirića i čikova pa sve do većeg smeća, izvan posuda za otpad.

Svi prisutni su bili suglasni da bi to bilo dobro.

iii. Sara Radonić je spomenula mogućnost skupljanja hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase. Također je objasnila neuspješnu komunikaciju sa Dm-om preko online obrazca za slične akcije.

Svi prisutni su bili suglasni da treba pokušati realizirati taj prijedlog.

Sara je i predožila nabavu kaveza za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije.

Svi prisutni su prihvatili taj prijedlog.

Sara je još predložila idejno riješenje za gradnju kučica za ulične mačke od otpadnih materijala - npr stare gume. Projekt bi uključivao radionice za recikliranje starih guma od kojih bi se napravila skloništa za mačke. Stare gume bi donirao vulkanizer u Jelsi.

Svi prisutni su podržavali prijedlog.

iv. Ingrid Bujis je spomenula da je čudi da udruge u Hrvatskoj nemaju povoljniju tarifu za bankarske transakcije, što je vani uobičajeno. Preporučila je i jednostavniji postupak doniranja sredstava udruzi preko interneta.

Jess Romano (digitalni nomad) je ponudila da će ona provjeriti tu mogućnost.

Svi su bili suglasni s ovim prijedlozima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono i zahvalila na ukazanom povjerenju na novom izboru za Predsjednicu Udruge. Zahvalila se dosadašnjoj Potpredsjednicu Udruge Nadi Kozulić kojoj prestaje mandat s današnjim danom. Spomenula je da bi bez stručne pomoći Potpredsjednice gotovo bilo bi nemoguće osnovati Udrugu.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 11:30

Sara Radonić                                                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                    Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Novosti: Ekologija.hr

  • Exclusive: Officials say Miatta Fahnbulleh minded not to give approval in victory for climate campaigners

    Miatta Fahnbulleh is minded to reject the giant Rosebank oilfield, sources have told the Guardian, in what would be a blow for the North Sea energy industry and a major victory for climate campaigners.

    After approving the smaller Jackdaw gasfield on Wednesday, officials say the energy secretary is leaning towards refusing approval for what would be one of the biggest oilfields in the North Sea.

    Continue reading...

  • Company ordered to stop work at two sites in country, which has found itself at forefront of tech firms’ latest push

    Behind a wire fence lies a vast gaping wound of earth. Before Google’s arrival a few months ago, an estimated quarter of a million trees occupied the 330 hectares (815 acres) of forest near the town of Muhos in rural northern Finland. Now they are all gone.

    After the tech company illegally stripped the entire area to build a datacentre – taking even the top soil with it – all that remains is a vast expanse of mud indented with the trail marks of machinery, puddles and mounds of earth, roots and branches. Residents say that brown water flowing off the site is going into a stream that feeds the Oulujoki River.

    Continue reading...

  • New study reveals dramatic population drops in fish, cephalopods and more after the Deepwater Horizon spill

    Marine life in the Gulf of Mexico plummeted by about 60% after BP’s 2010 Deepwater Horizon oil spill and has still not fully recovered, according to a new study.

    The April 2010 explosion of an offshore drillingunit 50 miles off the Louisiana coast triggered the largest marine oil spill in history, releasing 134m gallons of oil into the ocean. According to the study published Monday in PNAS, the disaster – which also killed 11 people and injured 17 others – led to the “sudden, severe and persistent declines in the abundance” of marine life for more than a decade.

    Continue reading...

  • As glaciers melt and permafrost thaws, Longyearbyen, on the remote Arctic islands of Svalbard, faces climate-induced problems from tap water to housebuilding to landslides

    • Heavy metals make Norwegian village’s tap water toxic

    On a rugged mountain plateau of snow-dusted rocks, in the remote archipelago of Svalbard, a glaciologist, Andy Hodson, points out the “ears” of ice, white against the rock, that gave Foxfonna glacier its name, after the arctic fox.

    The small glacier, on a mountain 8 miles (15km) outside the Norwegian village of Longyearbyen, is a popular summer hike for tourists who come here seeking the Arctic experience.

    Continue reading...

  • Action needed to avoid disastrous overshoot of climate targets, according to organisation’s environment body

    The world needs to cut carbon emissions by nearly a fifth in the next four years, and by close to half within a decade, to avoid overshooting climate targets by a disastrous margin.

    Although the “window has closed” on holding temperature rises to 1.5C, in line with scientific advice, limiting the “overshoot” of that target is still possible, according to the UN Environment Programme (Unep).

    Continue reading...

  • As Cop17 kicks off, records since 1921 show more bee species declining than increasing in all parts of Europe except the Alps

    Most of Europe’s wild bee species and about half of its hover fly species have declined over the last century, a study has found, as a UN biodiversity summit begins in Armenia.

    Records since 1921 show more bee species are declining than increasing in all parts of Europe except the Alpine region. The richness of bee and hover fly species suffered a persistent drop in the Atlantic and Continental regions, the study found, though trends in other regions were mixed or even positive.

    Continue reading...

  • United Utilities, Environment Agency and local campaigners say 12-mile tunnel could take sewage away from England’s largest lake

    Plans are under way for a new giant tunnel to transport sewage away from Windermere, England’s largest lake.

    Windermere, in the Lake District, has suffered from widespread raw sewage and bacterial pollution driven by discharges from United Utilities. Campaigners say this pollution has caused more frequent toxic blue-green algal blooms, with the public advised to avoid swimming in the lake.

    Continue reading...

  • After decades of violent displacement and land theft, the country’s quilombolacommunities are fighting back

    For most of his 39 years, Josias Dias dos Santos, known as Jota, has endured degrading cycles of displacement as a quilombola, a descendant of Black people once enslaved on Brazil’s sugar cane and coffee plantations. He says his and other quilombola families subsisting in the rainforests in Pará, northern Brazil, were first forced out of their settlements by violent loggers, then by ranchers and miners.

    Yet, they say the worst came with the arrival of the palm oil industry in what is now the country’s most deforested state. Palm oil companies producing biofuels and supplying global customers, subsidised by the federal government, have laid claim to ever larger tracts of traditional quilombola territory over the past two decades.

    Continue reading...

  • With no wind to disperse the low cloud, mist and fog and less sunlight to burn it off, anticyclonic gloom can set in

    In summer, a high-pressure system over the UK usually means fine weather. But in the colder months it can result in anticyclonic gloom, characterised by grey skies, mist, fog and drizzle.

    A settled high-pressure system brings stable conditions and impedes the usual vertical movement of air. This is a recipe for sunshine when humidity is low, but can act like a lid, trapping atmospheric moisture near the surface.

    Continue reading...

  • Rare small blues and dingy skippers among species found on former wheatfields two years after start of transformation under commercial nature project

    An “amazing” abundance of 5,290 butterflies, including rare small blues and dingy skippers, has appeared on land that was barren wheatfields just two years ago.

    The speed with which nature has bounced back at Halnaker Hill farm in West Sussex has surprised experts after 133 hectares (330 acres) of intensively farmed land were turned into a commercial nature restoration project.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com