Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2019.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 7. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 27. lipnja 2020. godine u 10:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - predsjednica Udruge, Marija Bunčuga - članica odbora, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Frank John Duboković, Jeremy Loren, Sara Radonić, Mihovil Stipišić, Ivana Šurjak.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Carol Adeney, Petar Bunčuga, Martin Gannon, Steve Jones, Nada Kozulić, Dopredsjednica, Peter Elborn, Kruno Peronja, Annie Polatsek, Lana Zake.

Započeto u 10:30 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 6. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2019. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2019. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2020. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara je izabrana Sara Radonić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ŠESTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Marija Bunčuga je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2019. godini:

Upiti za pomoć ili savjetovanje

U 2019. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefonom s raznim pitanjima, među ostalim je bila molba za pomoć u vezi navodnih slučajeva zlouporabe djece u Osijeku, ali naravno tu nismo bili u mogućnosti pružiti blio koju pomoć. Neki iz inozemstva su pitali za savjet u vezi nasljedstva imanja u Hrvatskoj i traženja obiteljske nekretnine.

Bilo je nekoliko pitanja u vezi ekoloških proizvoda: neki dučani, npr. DM, Za Pod Zub (Stari Grad) i Greenhouse (Hvar) prodaju ekološke proizvode, i ekološko vino i maslinovo ulje mogu se naći, međutim je vrlo teško naći ekološke povrće i druge sviježe namirnice. Situacija se polako mijenja, ali lokalni poljoprivrednici teško shvaćaju da ima veliko potražnje ekoloških proizvoda.

Okoliš

Primili smo pitanja i žalbe u vezi problema u okolišu: žalbe protiv prakse zamagljivanja, odnosno prskanje okoliša sa opasnim insekticidima; žalbe protiv nekontroliranog djeljenja i korištenja otrova za miševe; pitanja zašto nema sustav recikliranja; žalbe protiv bazena u zaštićenim selima; žalbe zbog gradnje u prirodnim uvalama; i jedno pitanje u vezi smrtnih slučajeva kod pčela. U jednom specifičnom slučaju, puno plastičnog smeća je ostalo u Starogradskom polju nakon đira biciklista - kad smo se žalili gradonačelniku i direktoru Agencije za polje, organizatori đira su čistili nešto od tog smeća, ali ne sve, a naši članovi Nicolas and Isabelle su pokupili šta je ostalo. Svaka čast njima!

Životinje

Primili smo 87 upita vezanih uz životinje, od kojih 33 o psima, 42 o mačkama, 3 o konjima, 3 o magarcima, 3 o pticama, 1 o šišmišu, 1 o magarcu i 1 o ovci. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Poreču i Brseču.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Maltretiranje lovačkih pasa je poseban problem, a mi mislimo da bi lovačko društvo trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavnja tih pasa. Često nisu čipirani niti cjepjleni, i držani su u najgorim uvjetima, bez adekvatne vode ni hrane, u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, koje vrlo uspješno nađe nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj a što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju naravno hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, i ljeti se idu kupati.

Jedan dramatičan slučaj se dogodio u lipnju 2019.godine, kad su dva psa ostala bez nadzora poslije teškog napada na njihovu vlasnicu tijekom šetnje. Na zahtjevu policije smo mi preuzeli ta dva psa i brinuli se za njih sve dok sin i kćerka vlasnice nisu došli po njih nakon 15 dana.

Naš prijedlog Općini:

U studenome 2019.god., mi smo poslali načelniku Jelse Nikši Peronji naš Prijedlog za financiranje spašavanja životinja iz proračuna Općine Jelsa u 2020-oj godini:

1. Sterilizacija mačaka.

Naša udruga kroz cijelu godinu prima žalbe da po mjestima ima previše mačaka te da se mačići nehumano odbacuju i tako uginjaju u mukama dok majka za njima pati. U Starom Gradu već par godina provode projekt sterilizacije mačaka kroz koji je, navodi Dr. Prosper Vlahović, u prvoj godini sterilizirano oko 30 mačaka. Za projekt postoje posebne cijene: "Za akcije tog tipa imamo stalno akcijske cijene. Kastracija mužjaka je cca 180kn, sterilizacija ženke je cca 280kn, sterilizacija skotne ženke je cca 300kn. Cijene su okvirne jer variraju zavisno o kilaži mačke/mačka odnosno potrebnoj količini lijekova koja zavisi o kilaži, ali radi se o razlici od par kuna. Isto tako, ove cijene se odnose na životinje koje su dovedene u ambulantu. U slučaju da treba doći po mačku, naplaćuje se 2.50 kn/km".

Dr. Mirej Butorović-Dujmović nudi posebne cijene za Udrugu od 200 kn za mužjaka i 300 kn za ženku bez obzira da li je skotna ili nije.

Naša Udruga moli Općinu da financira određeni broj sterilizacija kroz godinu. Udruga bi doprinijela u vidu hvatanja i dovođenja mačaka kod veterinara te će se pobrinuti za njih nakon operacije sve dok nisu sposobni vratiti se gdje su bili. Ako bi Općina prihvatila prijedlog za sterilizaciju 20 mačaka, ukupna cijena dosegla bi maksimalno 6.000 kn.

2. Spašavanje lutalica.

Problem pasa lutalica također stvara loš dojam o našem mjestu kod stranaca jer su mnogi posjetitelji našeg otoka ljubitelji životinja. Naša udruga je tijekom ove godine spasila podosta neželjenih pasa preko azila "Animalis Centrum" u Kaštelima, koje je jedino službeno sklonište u našoj županiji te smo zahvalni što je Općina spremna pomoći po tom pitanju. Azil jako dobro funkcionira, psi imaju odlične uvjete i mnogi ubrzo nađu svoj dom. Velika je stvar kada turiste zabrinute za odbačene životinje možemo obavijestiti da ulažemo trud u njihovo zbrinjavanje.

Cijena za smještaj psa u azil je otprilike 2.500 kn što pokriva zdravstvenu skrb, čipiranje, cijepljenje, sterilizaciju i hranu. Naravno, ako netko mora doći s kopna preuzeti lutalice, cijena je u tom slučaju mnogo veća.
Naša udruga moli Općinu da financira spašavanje barem 10 pasa. Naša Udruga doprinijela bi u vidu hvatanja psa/pasa, zbrinuti iste na sigurno mjesto (u skladu s našim mogućnostima) te njega / njih dovesti do azila u Kaštelima o trošku Udruge. Stoga bi zamolili Općinu da iz proračuna za tu svrhu osigura do 25.000 kn.

3. Prostor za pse

Mi imamo jedan siguran prostor s kućicama na privatnom terenu gdje možemo smjestiti pse (ako se međusobno slažu). Primjerice, kada je gospođa napadnuta 25. lipnja ove godine, dogodilo se da policija nije imala gdje staviti njezine pse. Mi smo ih primili te večeri oko 23:00, smjestili ih u naš prostor i brinuli se za njih sve dok ih 9. srpnja nisu došla preuzeti djeca napadnute žene.

Od velike bi pomoći bilo kada bi se osigurao barem jedan siguran prostor za pse negdje u blizini Jelse gdje a) bismo mogli smjestiti napuštene pse kad ih ima više, i b) koji be služio kao park za pse (kakvog već imaju u Hvaru) gdje bi ljudi mogli šetati svoje pse bez straha i bez da smetaju mještanima koji ne vole životinje. To bi sigurno bilo drago strancima koji dolaze s ljubimcima jer, kako je psima zabranjeno ulaziti u park u Jelsi, često ne znaju gdje mogu šetati.

Ako bi Općina alocirala jedan pristupačan prostor (ili više od jednog) za tu svrhu, naša Udruga doprinijela bi ograđivanjem terena i postavljanjem koševa za izmet (po dogovoru s Komunalnim) te vođenjem računa da se taj prostor ispravno koristi.

Usmeni odgovor smo dobili da će Općina financirati sterilizacije maćaka (do 50), i pomoći u traženju prostora za privremeno 'sklonište' za pse, ali da preporučuje da Udruga Eco Hvar bude odgovorna za premještenje pasa u Azil.

Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija

Prezentacija o pticama za djecu. U siječnju 2019 god., Steve Jones iz Dola koji već dugo promatra ptice na Hvaru, je pripremio jednu prekrasnu prezentaciju u PowerPointu pod naslovom 'Ptice na Hvaru' za otočne škole. Vrlo je važno da djeca postanu svjesni ptica i svih ljepota u okolišu, pogotovo jer mještani kažu koliko se vidljivo smanjila količina ptica kroz ovih desetljeća.

Foto-natječaj. U suradnji sa nastavnicom Katijom Barbić, Udruga je organizirala natječaj fotografija za učenike osnovnoškolske dobi od (4. do 8. razreda) pod naslovom EkoFoto 2019, sa ciljem razviti potrebu kod učenika za aktivnim uključivanjem u aktivnosti očuvanja prirodne baštine kraja u kojem žive. Tema je bila 'Prirodne ljepote Otoka Hvara'. Fotografije je pregledao tročlani žiri, koji je izabrao fotografije za izložbu te donio odluku o tri nagrađene fotografije. Izložba najboljih fotografija je održana u prostoriju Knjižnice Općine Jelsa, za što zahvaljujemo Ravnateljicu Maju Vukić. Autori nagrađenih fotografija su dobili diplome i poklone, te svi sudionici čiji su fotografije izabrane za izložbu dobili diplome na svećanom otvorenju izložbe.

Radionica 'EkoLAGija', održana u Starom Gradu na dan 1.listopada 2019.g. Udruga je sudjelovala u ovoj uspješnoj radionici o ekološkom vrtlarstvu, u organizaciji LAG-a "Škoji". “Što sve može moj mali vrt” naslov je druge po redu radionice s temom ekologije koju su LAG škoji organizirali ove godine, a koji je održan u Stari gradu u Hrvatskom domu. Primjena organskih metoda pitanje je od vitalne važnosti na otoku Hvaru gdje bi se trebalo zabraniti uništavanje prekrasne prirode kemijskim pesticidima. Predavačicu Andreu Vugrinović predstavila je Adela Duboković, voditeljica udruge LAG škoji. Gospođa Vugrinović cijenjena je u području organskih metoda kultiviranja u poljoprivredi i vrtlarenju. Stručna je u svakom aspektu ovog predmeta. Uz njeno široko znanje o primjenjivanju organskih metoda, ona je i savjetnica nacionalnim i međunarodnim organizacijama koje uspostavljaju i financiraju projekte ruralnog razvoja. Što je najvažnije, stekla je praktično iskustvo u kultiviranju organskih usjeva i poljoprivrednih proizvoda. Radionica je privukla publiku raznolikog iskustva, od učenika na tečaju agro-turizma u srednjoj školi “Jelsa” do komercijalnih, organskih te konvencionalnih poljoprivrednika. Gospođa Vugrinović održala je izvrsnu prezentaciju o različitim vrstama organskog uzgoja, uključujući permakulturu i biodinamiku.

Turizam

Udruga Eco Hvar se uključila u inicijativi za promoviranje eko-turizma na Hvaru, kroz inovativni program 'Ecobnb', ekološka platforma koja reklamira eco-friendly turističkih smještajnih objekata. Mi smo zahvalni članici Vilmi Plazonja, voditeljica prekrasnog objekta u Svetoj Nedjelji 'Vile Perka', koja se prva na Hvaru angažirala u tu inicijativu, koja će kroz vrijeme i donjeti neki prihod Udruzi.

Pesticidi - kampanje

Pod pritiskom (u više navrata!) Povjerenika za informiranje, Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije nam je napokon odgovorio i poslao nešto od traženih informacija, 10. prosinca 2019. (Napomena: ta korespondencija je počela u studenome 2017.god.)

Naša istraživanja su nas dovela do sljedećih zaključaka, kako smo već istaknuli u članku prije par godina:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

3. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

4. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

5. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

6. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

7. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove te da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama;

8. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

Uz kampanju Protiv programa dezinsekcije i deratizacije, nastavili smo našu informativnu kampanju Protiv korištenja pesticida kao što su ne samo insekticidi nego herbicidi i fungicidi po poljima i vrtovima.

Nastavili smo suradnju sa drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network -PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi pesticida i za bolju kontrolu njihovog korištenja. Radimo na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Ponosni smo što sudjeljujemo u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticija kroz sve zemlje članice EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Gospodarenje smeća

Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom, pogotovo za vrijeme Procesije 'Za Križen). Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurala koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. U 2019.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: Ples s tovarima, članak o Jani Appleyard iz Dola koja spašava magarce i konje (13.06.2019); 'Otok Sunca pod teretom škovaca' (24.05.2019); 'Otok Hvar još nema sklonište' (30.07.2019); 'Male Hvaranke prikupile 2346 kuna za 'Eko Hvar' ' (31.08.2019); 'Težaci ne trujte puževe' o radionici o ekološkoj poljoprivredi, organizator Adela Duboković / LAG Škoji, voditeljica radionice Andrea Vugrinović (04.11.2019).

ii) Javne obavijesti. Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije. Redovno objavimo upozorenja prije akcija zamagljivanja na engleskom na javnim oglasnim pločama oko Jelse.

iii) Facebook. Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 642 pratiitelja. Redovno objavimo upozorenja u vezi akcija zamagljivanja na hrvatskom i engleskom - što znaći da u tom pogledu još uvijek radimo više u skladu sa propisima nego lokalne vlasti!

iv) Portal. www.eco-hvar.com ima dosta čitalaca: čak jedan glavni članak o pesticidima je imao preko 120.000 'hitova'.

Koristimo ovu priliku kako bih se zahvalili Steve-u Jones-u, Martinu Gannonu i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i krasne fotografije i Dinki Barbić za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranice.

Donacije i potpora

Bila je jedna sjajna inicijativa djece iz Hvara u kolovozu 2019.god. Kako je 'Slobodna Dalmacija' nju opisala:

„Djeca spašavaju životinje“ napisale su Kai i Tonka, djevojčice iz Hvara, na plakatu. I još su dodale „dođite, kupite, pomozite“.Pokraj plakata izložile su na stoliču brojne ogrlice, narukvice, magnetiće, slike, okvire, koje su same osmislile i napravile. Okupile su i druge prijateljice i prijatelje i prionile poslu. Bez ičije pomoći, na radionicama napravile su rukotvorine koje su u ponedjeljak predvečer izložile na hvarskoj rivi. Brojni domaći ljudi i i turisti zastali bi i pogledali što se nudi.

Mnogi su izabrali jedan ili više predmeta, zadovoljni da tako podržavaju dobrotvornu akciju hvarske djece za spas životinja. Organizatorice su izabrale sav prihod od prodajne izložbe namjeniti udruzi Eco Hvar Pitve, Jelsa. I u prikupljanju su bile zaista uspješne, prikupljeno je ukupno 2.346,40 kuna.

Svaka prikupljena kuna puno je veće vrijednosti od one napisane na novcu.“ Ima nade za ovaj planet pokraj takve djece koja će biti pažljivija prema ljudima, životinjama i okolišu od naših generacija“, rekla je potpredsjednica Udruge Eco Hvar, Nada Kozulić, prilikom otvaranja događaja.

Prostor i logistiku za cijeli projekt osigurala je PLATFORMA, institucija koje je namjenjena hvarskim udrugama civilnog društva. U lijepom i funkcionalnom prostoru, smještenom na samoj rivi, zainteresirani mogu pronači mjesto za realizaciju svojih programa. Kao što su to pokazale Kai, Tonka, Leona... I obogatile sebe, svoju zajednicu, sve ljubitelje životinja i svaku osobu dobrog srca.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli!

Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni toj djeci, kao i svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2019.god.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2019. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2019. godini, pokaže da je Udruga ostvarila prihode od 8.725,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 6.259,00 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 13.810,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Na kraju 2019. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 16.932,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge. Hvarske djece su organizirale prekrasnu dobrotvornu akciju na koju je prikupljeno 2.346 kn za Eco Hvar.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2019. GODINU.

Ad 5. Program za 2020. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavimo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati razne aktivnosti za djecu u suradnji sa lokalnim školama

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti objavljivati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

- stvoriti poseban dio portala za mladež

- organizirati 'eko-aktivnosti', uključujući izlete i šetnje, kojima bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade. Jedan naš projekt je organizacija šetnje duž otoka: za to skupljamo mape starih puteva, i neki naši članovi istražuju teren da utvrde gdje su putevi još prohodni.

ii. Aktivnosti uz životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru i hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno ograđeno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

iv. Podržavati inicijative za eko-turizam, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge) (http://www.eco-hvar.com/hr/zanimljivosti/276-eko-friendly-smjestaj-na-hvaru)

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2020. GODINU.

Ad 6. Razno.

Sara Radonić je spomenula da je projekt za sterilizaciju mački velika pomoć, međutim najveći problem je uhvatiti te divlje i poludivlje ulične mačke. Ona je preporučila da bi udruga mogla investirati u posebnu trapolu za tu svrhu, što je Skuptština prihvatila kao dobar prijedlog, kad bude dosta novaca na računu. Sara je isticala kako bi udruga trebala biti više vidljiva, što je isto prihvaćeno kao dobar prijedlog.

Vivian Grisogono je spomenula da će u ponedjeljak 29.06.2020.g. biti akcija dezinsekcije kroz područje Općine Jelsa, a da nije bilo upozorenja na portalima Staroga Grada niti Grada Hvara. Obično bude akacija dezinsekcije dan prije ili poslije akcije oko Jelse. Stoga nije jasno da li neće biti dezinsekcije na tim područjima ili da nije bilo zakonskog obveznatog upozorenja. Svi prisutni su komentirali kako su primjetili da ima jako malo leptira ove godine, usprkos lijepih vremenskih prilika, a da se vidi sve manje ptica.

Vivian Grisogono je opisala aktualnu situaciju koju treba hitno riješiti: naime, udruga je spasila kuju i 7 štenaca po odredbi veterinarske inspekcije i komunalnog redara, međutim odgovorna lokalna vlast kaže da nema novaca za financirati smještanje tih pasa u Azil u Kaštelima ( s kojim ima Ugovor ), što je njihova dužnost. Kako nema mogućnosti skloniti te pse na otoku, udruga je preuzela odgovornost za njih prebaciti u Azil, i za to mora naći ukupno 28.000,00 kn za samo smještanje. Skupština je bila složna da treba odmah napraviti javni apel za pokupiti ta sredstva čim prije.

Jeremy Loren je preporučio neke načine za ojačati prihoda udruge, poput dati certifikate, po principu 'trust icons', izabranim tvrkama koje bi dale doprinos udruzi, i stvoriti štand na Rivi za prodati donirane proizvode gostima i mještanima. Naravno u 2020. godini, zbog koronairusa, će takve aktivnosti biti ograničene, ali se mogu planirati za buduće godine. Martin Gannon je pismeno preporučio da Udruga koristi više načina za primanje donacija, npr. preko Paypala, Revoluta i Monza. Skupština se složila da treba biti sve više aktivna u prikupljanju sredstava za rad, pogotovo kad lokalne vlasti ne mogu odraditi svoj dio, npr. što se tiče smještanja pasa u Azil.

Miranda Miličić Bradbury je preporučila da kad Udruga pomaže lokalnim vlastima, treba i osigurati da one na neki način daju neki doprinos odnosno pomoć Udruzi kao uzvrat, npr besplatnu štand za prodaju. I ovaj prijedlog je prihvaćen kao dobar.

Na kraju su svi bili složni da će se Udruga sve više angažirati u aktivnostima za dobrobit životinja i okoliša, a da će posebno uključiti mlađe generacije, npr preko škola.

Kao zaključak Skupštine se je Vivian Grisogono zahvalila svim prisutnima na njihovom doprinosu i istaknula kako je izvršni odbor udruge Eco Hvar također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Sastanak je službeno završio u 11:45

Sara Radonić                                                                                        Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                           Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2019.godine

Novosti: Ekologija.hr

  • About 23 million people across country affected by water-saving measures with ‘prolonged dry weather’ in eight areas

    About 23 million people will be banned from using hosepipes by this weekend, as England and Wales moves closer to drought status.

    On Tuesday Thames Water became the latest water company to announce a hosepipe ban, covering the more than 10 million customers it supplies water to across London and the Thames valley.

    Continue reading...

  • Scientists recorded slower reduction over past 20 years, but study finds this was ‘temporary rather than sustained’

    A previously recorded slowdown in Arctic sea ice decline has ended, according to a new study, with the largest year-to-year wintertime reduction ever recorded.

    In a study published last summer, researchers found that melting sea ice in the Arctic had slowed down over the past 20 years, with no statistically significant decline in its extent recorded between 2005 and 2024.

    Continue reading...

  • Industry says government’s failure to address cooling demands means AI growth plans are ‘fatally flawed’

    The UK will not have enough water for future datacentres, the water industry has said in stark criticism of the government’s AI growth plans.

    Datacentres rely on large amounts of water to manage the heat generated by densely packed servers. Cooling towers, chillers and humidification systems make direct use of this water, with large volumes also consumed indirectly through high electrical power needs.

    Continue reading...

  • Hartington Meadows, Derbyshire: Amid a complex reticulation of stalks, stems, blooms and leaves, the right response might be to drop down before it

    In his glorious poem Haymaking, about a flower meadow, Edward Thomas describes how the fiery day “had a kernel sweet of cold” and “the white empty road was lightly strewn/With leaves”. The heat here, however, was unrelieved, and if the road was empty, it was also liquefying at its margin. Sweat banded my cap and ran in the creases at the backs of my bare legs, where, I noticed, the horseflies focused their attentions.

    Flower meadows, more than any other British land form, seem to be the most entangled and entangling places we have. They encircle and almost invade you with a sense of richness: not just the entwining hum of insect wings, nor the penetrating chromatic songs of the flowers themselves, but in an exuberant aura of living abundance.

    Continue reading...

  • Drivers in West Midlands say buses ‘unbearable’ during heatwaves, raising employee and passenger safety fears

    Bus drivers in the West Midlands have spoken out about the “horrendous” working conditions they have experienced during heatwaves, which led to 40C temperatures in their cabs.

    The UK was hit by high temperatures and dry weather in three successive heatwaves, with temperatures topping 37C last month when the country recorded its hottest ever June day. Last week, the Met Office warned climate extremes were becoming the “new ‘normal’ for the UK”.

    Continue reading...

  • The Guardian goes on the ground with Brazilian forces fighting to eradicate mining that has destroyed protected areas of Indigenous land

    The jerry-built bordello at the foot of Vila Cururu, an illegal gold-mining settlement at the heart of Brazil’s most desecrated Indigenous territory, was a hive of depravity until just a few weeks ago.

    Inebriated prospectors huddled around wooden tables, swigging beer and Scotch whisky, and ogling pole-dancing sex workers before going with them to shacks behind the brothel.

    Continue reading...

  • Experts warn increase in enhanced photos on birding platforms creating fake sightings, threatening credibility of tool used by scientists

    For many birdwatchers, recording a species outside its normal range is the holy grail. In the UK, the discoveries often make national headlines. The western reef heron, for example, usually found in Africa and southern Europe, was spotted in a seaside town in north Wales in June, and widely celebrated on birding forums.

    But a new scourge is threatening to disrupt the fun: AI slop.

    Continue reading...

  • Portable fans, a ‘cooling necklace’, sun protective hats and more products we reach for when the heat won’t quit

    If you’ve stepped outside lately, you know the heat isn’t letting up. With another round of triple-digit temperatures and heat advisories blanketing parts of the US, we asked our writers to share the things they rely on when summer gets unbearable.

    They shared recommendations for portable fans, a powerful dehumidifier and shorts that keep you cool even after hours of walking. Multiple writers recommended REI’s Sahara hoodie. You’ll also find clever picks you may not have considered, such as reusable ice packs and a “cooling necklace”. Here are our 12 tried-and-true essentials that are keeping us from melting on hot, sticky summer days.

    Continue reading...

  • Experts share tips to avoid the blood-sucking pests that can transmit Lyme disease and other illnesses on to humans

    I won’t go into gory detail about the tick I found latched behind my ear approximately 35 hours after a hike in early June. Suffice it to say, the parasite was well fed, and I was horrified.

    I am far from alone in making such a disgusting discovery. According to the Centers for Disease Control and Prevention (CDC), emergency room visits for tick bites have been unusually high in the US this year. Thirty-one million Americans are bitten by ticks annually – and the number has been trending up for over a decade. In the UK, ticks appear to be rising in number and species variety.

    Continue reading...

  • Air polluters try to ensure toxic emissions happen far from monitors – but the people who live nearby still feel it

    Kimbrelle Kyereh lives just a few hundred feet from the massive chemical storage tanks in St Rose, in south-eastern Louisiana. Oily fumes sometimes drift into her home, bringing headaches, nausea and insomnia. On one such night, she grabbed her son at 3am and fled to an all-night Ihop.

    In 2023, after years of coping with the noxious odors, Kyereh began collecting air samples in her yard for a local environmental justice group. But soon after, Louisiana passed an industry-backed law that sharply restricted how that kind of data could be used.

    Ten of Louisiana’s heaviest air-polluting facilities, based on self-reported data shared with the EPA, operate without a single public air monitor within five miles.

    This list includes Dow Chemical’s plastics factory in Plaquemine, which is about eight miles from the nearest air monitoring station. The station measures only ozone even though the plant releases an array of toxic pollutants including ethylene oxide, a known carcinogen.

    No public monitors measure ammonia – despite the fact that CF Industries’ Donaldsonville plant emits more than 7m lb of the hazardous chemical each year, according to EPA data.

    The three chemicals that researchers have concluded “together account for the large majority of total cancer risk” in the area – ethylene oxide, chloroprene and formaldehyde – aren’t monitored by the state at all.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Crijevo potpuno obnavlja svoju unutarnju sluznicu svakih nekoliko dana što je jedan od najbržih procesa obnove u ljudskom tijelu. Znanstvenici su sada otkrili da ovaj izvanredan podvig prati skrivena mreža specijaliziranih mezenhimalnih potpornih stanica koje rade iza kulisa, otkrivajući neočekivanu razinu organizacije unutar crijeva i nudeći nove tragove koji bi na kraju mogli informirati pristupe ozljedama crijeva i upalnim bolestima crijeva.

  • Antimikrobna rezistencija kod djece raste globalno i pogoršat će se tijekom sljedećeg desetljeća, ugrožavajući učinkovitost antibiotika koji spašavaju živote, prema prvoj svjetskoj platformi za praćenje.

  • Niska konzumacija voća i povrća glavni je preventabilni faktor kardiovaskularnih bolesti (KVB). Procjenjuje se da nedovoljan unos voća i povrća uzrokuje gotovo 3 milijuna smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i više od 70 milijuna godina života prilagođenih invaliditetu diljem svijeta.

  • Prethodne studije su otkrile da je kofein najpopularniji stimulans i psihoaktivna tvar na svijetu, a kava je najčešći način na koji ljudi konzumiraju kofein. Najnovija istraživanja podupiru zaključak da je za većinu odraslih osoba konzumiranje do 400 mg kofeina dnevno (ili do 5 šalica kave s kofeinom od 240 ml dnevno) sigurno i čini se da je povezano s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti za neke osobe. Međutim, veće doze kofeina, poput razina koje se nalaze u energetskim pićima, mogu uzrokovati kardiovaskularnu štetu.

  • Šestomjesečno kliničko ispitivanje pokazalo je da su osobe s visokim genetskim rizikom za pretilost imale jednake koristi od savjetovanja o prehrani kao i one s niskim genetskim rizikom, što dovodi u pitanje ideju da DNK određuje uspjeh mršavljenja.

  • Epilepsija pogađa otprilike 50 milijuna ljudi diljem svijeta, no više od polovice osoba s pretpostavljenim genetskim uzrokom još uvijek nema molekularnu dijagnozu unatoč identifikaciji preko 1.000 monogenskih gena epilepsije. Malo je vjerojatno da će se ova dijagnostička praznina riješiti samo poboljšanim otkrivanjem varijanti, što sugerira da se varijante koje utječu na isti biološki put mogu kombinirati i uzrokovati bolest. U nedavno provedenom istraživanju znanstvenici su otkrili novi genetski put koji može dovesti do napadaja kada je isti poremećen.

  • Za pacijente s novodijagnosticiranim multiplim mijelomom koji nisu podvrgnuti autolognoj transplantaciji matičnih stanica, neograničeno održavanje lenalidomidom dugo je bilo standardna njega unatoč ograničenim dokazima koji bi vodili optimalno trajanje liječenja. Sada je novo istraživanje otkrilo veću toksičnost bez koristi za preživljavanje od nastavka liječenja do progresije bolesti u usporedbi s prekidom nakon 2 godine.

  • Znanstvenici Icahn School of Medicine at Mount Sinai identificirali su imunu stanicu koja djeluje kao arhitekt i koordinator snažnih imunoloških središta koja se formiraju unutar tumora i igra ključnu ulogu u antitumorskom imunitetu. Ovo otkriće moglo bi dovesti do novih strategija za učinkovitije imunoterapije raka.

  • Plućna fibroza je smrtonosna bolest u kojoj ožiljno tkivo raste u plućima, otežavajući disanje. Naime, kod plućne fibroze, normalan proces zacjeljivanja rana u tijelu ide po zlu. Umjesto da se popravlja oštećeno tkivo, ono počinje proizvoditi ožiljno tkivo u plućima. Osobe s idiopatskom plućnom fibrozom imaju vrlo kratko vrijeme preživljavanja, obično samo dvije do pet godina od dijagnoze. Samo su dva lijeka odobrena za liječenje, a nijedan od njih ne može preokrenuti ožiljke i izliječiti bolest.

  • Znanstvenici su identificirali praktični prag ketona u krvi povezan s većim kratkoročnim gubitkom težine, nudeći novi uvid u to kako praćenje ketoze može pomoći u optimizaciji ketogenih dijetalnih intervencija. Identificirana razina ketona u krvi mogla bi pomoći u predviđanju koje osobe će najvjerojatnije postići veći gubitak težine tijekom ketogene dijete. 

Novosti: Biologija.com