Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2018.godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK sa 6. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 24. lipnja 2019. godine u 17:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica, Marija Bunčuga, Članica odbora, Dinka Barbić, Ingrid Buijs, Henk Buijs, Frank John Dubokovich, Mica Ruzmanović, Mihovil Stipišić, Ivana Župan

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Debora Bunčuga, članica odbora, Goga Borić, Andro Duboković, Peter Elborn, Vedrana Nemeš, Annie Polatsek, Lana Zake

Započeto u 18:00 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 5. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2018. godinu

  4. Izmjenu i dopunu Statuta

  5. Prijedlog imenovanja gđe. Dinke Barbić kao članica Upravnog odbora Udruge

  6. Usvajanje financijskog izvješča za 2018. godinu

  7. Donošenje Plana rada Udruge za 2019. godinu

  8. Razno

U točki 4. Skupština donosi Odluku o izmjeni i dopuni Statuta koja glasi: članak 22. mijenja se i glasi: "Upravni odbor Udruge broji tri do pet članova, a čine ga Predsjednik i Tajnik Udruge po položaju te još jedan ili tri člana koje imenuje Skupština" .

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Marija Bunčuga

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK PETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Dopredsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2018. godini:

U 2018. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefonom s raznim pitanjima, među ostalim "da li nam možete pomoći u traženju izglubljenog mobitela?" (stavili smo oglas na našoj Feis stranici), "da li možemo pomoć u traženju parcele obiteljskog imanja na području 'Podum'?" (ne), "da li prodajemo sušenu lavandu?" (ne). Dobili smo ponude za volontere, ali nismo (još) tako organizirani da imamo projekte za njih. Pomogli smo u vezi degustacije maslonovog ulja, i dali smo savjet jednoj firmi koja je zainteresirana za ekološki turizam.

Uglavnom, kao i svake godine, naše glavne aktivnosti vezane su uz brigu i zaštitu životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

2018.g. bila je Godina pasa. Za našu Udrugu najljepši događaj ove značajne godine bio je Humanitarni koncert za napuštene životinje na Otoku Hvaru. Održan je 14.10.2018. a za to smo od srca zahvalni Vinki Šurlin, voditeljici zbor GSU-a „Stella Maris“ Hvar, i svima koji su sudjelovali u tom prekrasnom događaju. Na dobrotvornom koncertu uz Zbor "Stella Maris" sudjelovali su pjevači: Zbor „Sveta Cecilija“, Jelsa, voditelj Slavko Reljić; „Klapa Priženca“, Svirče, voditeljica Vojana Jurić; Mješovita klapa Svetoga Duha, Vrbanj, voditelj Ivan Vidošević; Faroski Kantaduri, Stari Grad, voditelj Jakša Vranjican; voditeljica programa je bila gđa. Vlatka Buj, Zamjenica Načelnika Općine Jelsa; i inženjer zvuka Žare Zagorac.

Primili smo 56 upita vezanih uz životinje, od kojih 24 o psima, 23 o mačkama, 3 o konjima, 3 o magarcima, 2 o pticama, i 1 o kozi. Te životinje su bile ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, npr. Splitu, Stobreču, Zavalatici na Korčuli, Kleku (Metković).

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Mi smo stvorili dobru komunikaciju sa inspektorima u Splitu i neki su slučajevi dobro završili. Najteže je riješiti probleme vezane uz divlje mačke, jer ih nemamo gdje skloniti. Bilo je dva tragična slučaja: u kolovozu 2018.g. jedan teško bolestan, ranjen pas se pojavio na pragu kuće jedne naše suradnice u Jelsi, kojeg smo doveli kod veterinara, nažalost, na uspavljivanje. Dr Prosper nas je obavijestio da bi u takvom slučaju Općina trebala financiraiti taj postupak, i da bi trebali tražili povratak novaca. Obratili smo se nadležima, ali nismo dobili odgovor. U drugom slučaju, mali mačak Zlatan koji je živio slobodno u Jelsi a za koga smo se brinuli, teško je ranjen u vrat i uginuo u Pitvama 25.07.2018. Bolja je vijest da Zlatanova majka Zlata još uvijek živi negdje u Jelsi i se pojavi svako malo u prostoru kafića „Splendid“.

Udruga Eco Hvar organizirala je spašavanje 12 pasa tijekom godine, od kojih smo smjestili 11 u sklonište 'Animalis Centrum' u Kaštelima, otkuda svi su našli nove domove, neki u Hrvatskoj neki u Njemačkoj i drugim zemljama. 'Animalis Centrum' se odlično brine za štićenike: svi imaju naravno hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, i ljeti idu se kupati.

Vlasti Grada Hvara su se dobro angažirani za pomoć životinja, i naši članovi / simpatizeri tamo uvijek rade što mogu za zapuštene ili maltretirane životinje. Grad Hvar je prvi na našem otoku potpisao Ugovor sa Azilom "Animalis Centrum", sukladno novom Zakonu o zaštiti životinja, te i je sudjelovao na spašavanju više neželjenih životinja tijekom godine. Mi smo vrlo zahvalni za njihovu suradnju.

Sretni smo da su u Hvaru prijatelji životinja osnovali poseban park za pse tijekom 2018.g.!

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. Eco Hvar je bio suorganizator Okruglog stola sa LAG-om Škoji pod naslovom 'EkoLAGija', 07.11.2018., u okviru kojeg su stručnjaci iz Zagreba dr.sc.Darko Znaor i mag.ing. Sonja Karoglan Todorović održali predavanja na temu „Ekološka poljoprivreda i proizvodnja - susret ekonomije i ekologije“. Gost predavač, dr. Alan Smith iz Amerike je opisao svoje iskustvo kao ekološki poljoprivrednik u SAD-u.

Pesticidi. Na našem portalu objavili smo popis kemijskih pesticida korištenih na Hvaru s njihovim nuspojavama uz navođenje stručnih dokaza, na hrvatskom i engleskom jeziku. To je, koliko znamo, prvi put da takva informacija postoji u ovako dostupnom obliku na hrvatskom. (http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/267-pesticidi-njihove-moguce-nuspojave-i-status-odobrenja)

Objavili smo i tekst o zakonima i propisima vezanim za kemijske pesticide, u kojem se govori o problematici korištenja tih sredstava. (http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/266-pesticidi-zakoni-i-dozvole)

Anketa o korištenju polja u Starogradskom polju. U suradnji sa LAG-om Škoji i Agencijom za upravljanje Starogradskim poljem, Udruga Eco Hvar pokrenula je istraživanje o poljoprivredi u Starogradskom polju. Rezultati pokažu među ostalim koje bilje se uzgajaju, što za osobne potrebe, što komercionalno; koliko poljoprivrednika imaji OPG, da li imaju ekološki certifikat i certifikat za korištenje sredstava za zaštitu bilja; koliko njih koriste sredstva protiv štetnika i koja sredstva se upotrebljavaju; iz kojih izvora poljoprivrednici dobivaju informaciju o agrikulturi. Anketa je još u tijeku i rezultati dostupni do sada mogu se vidjeti na portalu Udruge (http://www.eco-hvar.com/hr/okolis/277-anketa-poljoprivreda-na-starogradskom-polju).

Program dezinsekcije i deratizacije : kampanja za promjene. U 2018.g. Udruga se obratila Premjeru, Ministarstvu zdravstva, Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (ZZJZ), Gradovima Hvaru i Starom Gradu te Općini Jelsa tražeći informaciju o provedbi akcija dezineskcije i upozoravajući na neke nedostatke i nepravilnosti kod tih akcija. Od lokalnih vlasti dobili smo detalje o plaćanju za akcije, datumima akcija i korištenim pesticidima. Nismo dobili detalje točnih ruta vozila u akcijama zamagljivanja. Zabrinuti smo jer su akcije zamagljivanja vrlo slabo objavljene, a larvicidne akcije se uopće ne objavljaju. Koriste se pesticidi koji su zabranjeni u EU-u; prskaju se polja i vrtovi sa jestivim plodovima; puno ima kolateralnih šteta kod insekata, ptica i okoliša; a dezinsekcija samo povečava problem neželjenih štetnika. Mi smo ukazali ne brojen probleme, ali do sada nismo dobili adekvatne odgovore, a kamo li promjene u praksi koje tražimo.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom, pogotovo za vrijeme Procesije 'Za Križen' (29-30.03.2018.). Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurala koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima. 15.09.2018. Udruga Eco Hvar je sudjelovala u akciji 'zelenog čišćenja' u Hvaru koju je Udruga Dignitea organizirala u suradnji sa Gradom Hvarom.

Suradnja sa drugim Udrugama i organizacijama. Nastavili smo suradnju sa drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network -PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi pesticida i za bolju kontrolu njihovog korištenja. Radimo na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. U 2018.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Naš portal se sve više čita, i nekoliko tekstova, pogotovo o pesticidima, se pojave na prvoj stranici tražilice Google-a.

Koristimo ovu priliku kako bih se zahvalili Steve-u Jones-u, Johnu Ballu i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i krasne fotografije i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranice.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije. Redovno objavimo upozorenja prije akcija zamagljivanja na engleskom na javnim oglasnim pločama oko Jelse.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 500 pratiitelja. Redovno objavimo upozorenja u vezi akcija zamagljivanja na hrvatskom i engleskom - što znaći da u tom pogledu radimo više u skladu sa propisima nego lokalne vlasti!

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2018. GODINU.

Ad 4. Izmjena i dopuna Statuta. članak 22. mijenja se i glasi "Upravni odbor broji tri do pet članova, a čine ga Predsjednik i Tajnica Udruge po položaju te još jedan ili tri člana koje imenuje Skupština" .

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE STATUTA .

Ad 5. Prijedlog imenovanja gđe. Dinke Barbić kao članica Upravnog odbora Udruge

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PRIJEDLOG IMENOVANJA GĐE. DINKE BARBIĆ KAO ČLANICA UPRAVNOG ODBORA 

Ad 6. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2018. godini, koje je pokazalo da je Udruga ostvarila prihode od 17.143,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 18.040,00 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 14.259,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Na kraju 2018 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 13.810,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge, a iz dobrotvornog koncerta održanog u listopadu 2018. ostvarili smo 3.750,00 kn.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2018. GODINU.

Ad 7. Program za 2019. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Nada Kozulić:

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavimo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati razne aktivnosti za djecu u suradnji sa lokalnim školama

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti objavljivati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

- stvoriti poseban dio portala za mladež

- organizirati 'eko-aktivnosti', uključujući izlete i šetnje, kojima bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade. Jedan naš projekt je organizacija šetnje duž otoka: za to skupljamo mape starih puteva, i neki naši članovi istražuju teren da utvrde gdje su putevi još prohodni.

ii. Aktivnosti uz životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Animalis Centrum" u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru i hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

iv. Podržavati inicijative za eko-turizam, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge) (http://www.eco-hvar.com/hr/zanimljivosti/276-eko-friendly-smjestaj-na-hvaru)

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2019. GODINU.

Ad 8. Razno.

Gđa. Ingrid Buijs je predložila da humanitarni koncert bude ponovljen, ali ranije nego u listopadu, da bi publika mogla biti veća. Skupština se složila sa prijedlogom, ali naravno termin ovisi o mnogim faktorima.

U svibnju 2019.g. Udruga je organizirala 'eko-foto natječaj' za osnovnoškolarce. Gđa. Buijs je predložila da natječaj bude godišnje, a da uključuje i slike negativnih prizora iz otoka, ne samo ljepote otoka kao ove godine. Skupština se složila sa prijedlogom.

G. Mihovil Stipišić je spomenuo druge Udruge koje rade za dobrobit okoliša na Hvaru, a svi prisutni su bili složni da što veća međusobno suradnja je u interesu svih nas.

Kao zaključak Skupštine Nada Kozulić je zahvalila svim prisutnima na njihovom doprinosu i istaknula kako izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Sastanak je službeno završio u 19:30

Marija Bunčuga                                                                                                            Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                                      Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2018.godine

Novosti: Ekologija.hr

  • River charters part of wider movement establishing ‘moral’ framework to protect nature and hold institutions to account

    One Monday morning in spring last year, 12 people gathered in the morning drizzle at Joyce’s Pool, one of the sources of the Bristol River Avon, and took the first steps of the inaugural Avon pilgrimage.

    Over the course of eight days, a revolving cast of pilgrims walked about 100 miles from the source of the river to the point at which it reaches the sea, in some cases bivvying on the riverside at night. Along the way they planted trees, sowed seeds, restored footpaths and presented councillors and decision-makers with a fledgling Avon charter, developed by the Bristol campaign group Conham Bathing.

    Continue reading...

  • Keys crops such as cereals, potatoes, sugar and oils grown in areas with moderate to very high risk

    The vast majority of the UK’s essential foods, including cereals, potatoes, sugar and oil, are grown in areas of England rated as having a moderate to very high risk of drought.

    A very high proportion – 81% – of England’s fresh produce is concentrated in parts of the country that are already experiencing water stress, according to the analysis by the nature-focused investment fund Rebalance Earth.

    Continue reading...

  • Plans for one of Europe’s largest AI campuses in a Unesco-designated reserve have sparked a fierce local backlash

    The datacentre revolt spreading across the US has reached the rolling hills of north Devon in an uprising against a planned hyperscale AI data campus in the middle of a globally protected landscape.

    Perched on an inland cliff, the town of Great Torrington has views that stretch for miles over the landscape of the Unesco biosphere reserve in which it sits, taking in the winding River Torridge and rolling acres of wooded valley and wildflower meadows. Pastoral and peaceful, its history was notably punctured by violence in 1646 when the royalists’ resistance in the first English civil war was brought to an end by the parliamentarian New Model Army in a battle fought out in the narrow streets in heavy rain and darkness.

    Continue reading...

  • Powered by sun and wind, the uncrewed vehicle will collect data to help Australian scientists better understand how oceans absorb emissions

    A small uncrewed vessel has embarked on a lap around Antarctica and may not return for months.

    The seven-metre craft, which looks like a large kayak in hi-vis orange, is expected to travel about 22,000km through inhospitable waters, propelled by powerful westerly winds and energy from the sun. The journey is seven times the distance between Sydney and Perth.

    Continue reading...

  • This year’s ‘godzilla’ climate phenomenon has already broken temperature records. We ask a climate scientist what is happening

    This year’s huge El Niño, which comes less than two years since the last one, has already broken temperature records. To understand what is happening, and why, the Guardian interviewed Prof Mat Collins, a climate scientist at the University of Exeter, the author of some of the world’s most important climate reports and an expert on the dynamics of the El Niño southern oscillation.

    Continue reading...

  • Lewes, East Sussex: Owls, bats, badgers and countless birds are my new neighbours, but I’ve been particularly taken by a mystery tree – and its resident treecreeper

    I have made the woods my home, moving from Brighton to the outskirts of Lewes, where the garden backs on to the remains of an old oak wood. Here there’s a riot of wildlife: a badger that makes snuffle holes in the lawn, a family of tawny owls in the trees and a cauldron of bats in the chimney.

    I have plans to let the wood expand into the garden, but in the meantime there’s a mystery tree whose branches almost reach my bedroom window. It’s nearly dead, stressed from too many droughts, perhaps, or coming to a natural end. Some have suggested it’s a willow, but I suspect it’s a cultivated species I’m not familiar with.

    Continue reading...

  • After the available money ran out after just six hours, some fear they will have to reverse efforts to boost nature

    On Tuesday morning, farmer Peter Hatley logged on to his computer at 10am. England’s 2026 sustainable farming incentive (SFI) was opening for applicants and, after three bad harvests, the money would be a lifeline.

    But Hatley, who runs a 240-hectare family farm in Cambridgeshire, was faced with repeated error messages. He called the government’s helpline, which he says acknowledged there were problems with the scheme, but says by the time the problem was fixed, the money had gone.

    Continue reading...

  • Traditional woods have had a good innings but rising temperatures mean the need to find alternatives is pressing

    What happens if you run out of trees? It is a situation cricket must face in the perfect storm of an expanding game and more precarious growing conditions due to accelerated climate change.

    Cricket and willow are the sun and moon of sport. The handcrafted bat, the beautiful, insect-rich tree. But there are now 200 million regular cricketers worldwide. The UK produces half a million willow clefts a year, Kashmir between 1.5 to 3m. With one cleft equalling one bat, the numbers no longer add up.

    Continue reading...

  • Fewer than 400 Eriskay ponies remain. One of the rarest native breeds in the world, their plight is unique because the community living on their tiny Hebridean island are fighting for them. The ponies wander the village and townsfolk care for them together

    On the slopes of Beinn Sciathan, a rocky outcrop in the Outer Hebrides, white and grey ponies roam freely. Eriskay ponies, one of the rarest native breeds in the world, are critically endangered.

    They have often been mixed with the Highland pony and other breeds, giving the false impression of higher population numbers. Only about 300 to 400 Eriskay ponies are thought to remain.

    Continue reading...

  • Tom Calver has sacrificed milk yields to give his cows a more varied diet of plants and believes the result is better cheese and richer farmland

    In the rolling hills of Somerset, hundreds of thousands of cows placidly munch lush green grass to produce milk for cheddar.

    But six fields stand out. Rather than uniform grass, they have technicolour wildflowers sprouting across the meadows. Farmer Tom Calver said that to allow the flowers to grow he has to keep fewer cows and leave some fields ungrazed as they mature.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su ispitali razlike u učestalosti konzumacije cjelovitog voća i 100%-tnog voćnog soka između osoba sa i bez kardiovaskularnih bolesti ili faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.

  • Novo istraživanje pokazalo je da promjene u sastavu crijevnih bakterija mogu poslužiti kao rano upozorenje na dijabetes tipa 2. Analiza podataka prikupljenih od stotina tisuća pojedinaca otkrila je stotine promjena u sastavu crijevnog mikrobioma (zajednice mikroorganizama koja nastanjuje probavni sustav), a te se promjene mogu uočiti prije nego što dođe do bilo kakvih promjena u razini glukoze u krvi.

  • Infekcije mokraćnog sustava među najčešćim su bakterijskim infekcijama, a uglavnom ih uzrokuje uropatogena bakterija Escherichia coli. No, čak i nakon liječenja antibioticima, velik broj pacijenata ponovno obolijeva od njih. Jedan od razloga je taj što bakterija može prodrijeti u stanice sluznice mokraćnog mjehura (njezin epitel) i ondje se sakriti, zaštićena kako od antibiotika tako i od imunološkog sustava pacijenta. Preživljavajući na taj način, te se bakterije kasnije mogu ponovno razmnožiti i uzrokovati ponavljajuće infekcije, što predstavlja sve veći problem jer opetovano liječenje antibioticima nosi rizik od razvoja rezistencije na antibiotike.

  • Atipični meningeomi su tumori koji nastaju u moždanim ovojnicama (meningama) i povezani su s visokim rizikom od povrata bolesti. Do sada nije bilo jasno imaju li pacijenti koristi od radioterapije nakon potpune kirurške resekcije tumora.

  • Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Lundu u Švedskoj pokazalo je da je 85 posto pacijenata s migrenom kod koje prevladava aura zabilježilo smanjenje broja dana s aurom na mjesečnoj razini za najmanje polovicu nakon liječenja antiepileptikom lamotriginom. Rezultate je potrebno potvrditi u kontroliranoj studiji, no oni bi s vremenom mogli biti značajni za skupinu pacijenata za koju trenutno ne postoji specifično liječenje same aure.

  • Prvi takav test na svijetu, koji su razvili znanstvenici s Instituta za medicinska istraživanja Garvan (Garvan Institute of Medical Research), otkrio je genetski uzrok nasljedne bolesti mišića kod osoba koje godinama, a ponekad i desetljećima, nisu dobile odgovor unatoč standardnim pretragama.

  • Nova studija pokazuje da moždani udar potiče rast glioma te otkriva stanične i molekularne posrednike uključene u taj proces, povezujući tako ozljedu mozga s malignim tumorima mozga.

  • Pacijentima s ranim simptomima Alzheimerove bolesti može se propisati terapija protiv amiloida, koja pomaže u uklanjanju ljepljivih nakupina amiloidnog proteina u mozgu – obilježja Alzheimerove bolesti. Iako ti tretmani ne mogu izliječiti Alzheimerovu bolest niti vratiti kognitivne funkcije u normalno stanje, dokazano je da usporavaju napredovanje bolesti. Učinci tih tretmana mogu varirati, a liječnici dosad nisu imali načina za praćenje učinaka liječenja kod pojedinog pacijenta osim putem skupih snimaka mozga.

  • Inhibitori imunoloških kontrolnih točaka (ICI) mogu potaknuti antitumorske odgovore, ali također mogu uzrokovati nuspojave koje zahtijevaju liječenje imunosupresivnim lijekovima. Nova retrospektivna studija otkrila je da su pacijenti koji su primali ICI i višestruke imunosupresivne terapije imali veći rizik od ozbiljnih infekcija. Gotovo polovica infekcija bile su teške, po život opasne ili smrtonosne infekcije. 

  • Nova studija Instituta Wistar otkrila je vezu između živčanog sustava i brzog razvoja neuroendokrinog raka prostate (NEPC), agresivnog oblika te bolesti. Studija je pokazala visoke razine neuromedina U (NMU) – vrste neurotransmitera – u stanicama prostate već u ranoj fazi nastanka NEPC-a; taj spoj potiče napredovanje tumora blokiranjem imunološkog odgovora. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo poslužiti kao meta za terapiju bolesti koja je trenutačno gotovo neizlječiva.

Novosti: Biologija.com