Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 5. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 4. lipnja 2018. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 5. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 04. lipnja 2018. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica i članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Lesley Brenner, Peter Brenner, Željko Bucat, Ingrid Buijs, Branko Bunčuga, Peter Elborn, Anna Maria Katičić, Branka Poulton, Titica Roschka,

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Marina Bandelli, Goga Borić, Katia Dawnay, Anita Drinković, Bob Parfitt, Vilma Plazonja, Rihard Russian, Jasenka Splivalo, Mihovil Stipišić, Tanja Tomić

Započeto u 18:30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika s 4. godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2017. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2017. godinu

  5. Donošenje Plana rada Udruge za 2018. godinu

  6. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Debora Bunčuga.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ČETVRTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2017. godini:

Izvanredna skupština Udruge „ECO HVAR“ je održana dana 23. kolovoza 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' , kad su donosene odluke da se usvajaju izvješće o radu Udruge za prvi dio 2017.godine, te prijedlog Predsjednice da Nada Kozulić kao Dopredsjednica bude ovlaštena za zastupanje udruge.

U 2017. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefon0m s raznim pitanjima, od "da li se uzgaja ekološka pšenica na Hvaru?" do "da li možete nam pomoći u traženju izglubljenog prstena?". Uglavnom su pitanja bila u vezi naših glavnih aktivnosti, dakle životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 48 upita vezanih za životinje, od kojih 32 o psima, ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, uključujući otok Brač, Tućepe pa čak i Istru. Mnogi, pogotovo stranci, su se žalili da su vidjeli pse koji su maltretirani i držani u lošim uvjetima. Neki su nas obavjestili da su vidjeli pse lutalice, a neki vlasnici pasa su nam se obratili za pomoć u traženju ljubimaca.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji se zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Neki slučajevi su dobro završili, kad su psi izgubljeni pa pronađeni, ili su lutalice našle nove domove. Međutim, žao nam je da smo rijetko dobili adekvatan odgovor od komunalnih redara, tako da mnogi problemi nisu riješeni.

U Starom Gradu možemo pohvaliti suradnju gradonačelnika, veterinara i gospode Amande Blanch. 30ak mačaka je sterilizirano i suradnja se nastavlja.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. U suradnji sa 'Listom za ponos mista' (Hvar), Udruga Eco Hvar je pomogla u organizaciji predavanja g. Vjerana Piršića iz Otoka Krka, pod naslovom 'Kako smo riješili sve naše otočke probleme i uspješno započeli novi ciklus (održivog) razvoja'. Predavanje je bilo u Lođi u Hvaru 18.04.2017.g., i u svećanoj dvorani Općine Jelsa 19.04.2017.g. Glavne teme bile su gospodarenje otpadom i održivi turizam. Jedan značajan uspjeh na Krku (koji bi dobro došao i Hvaru) bio je ujedinjenje prijašnih odvojenih firmi u jednu komunalnu tvrtku za cijeli otok.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom. Uočene su mnoge loše navike naših sugradana u vezi s očuvanjem okoliša, nagomilavanjem i odlaganjem smeća na neadekvatnim površinama. Period Uskrsa (Uskrs je bio 16. travnja u 2017. godini) je opet za Udrugu Eco Hvar bio razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije da po putu ne bacaju smeće. Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurao koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Herbicidi. Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila upozoravati ljude na opasnosti od uporabe pesticide, kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Program dezinsekcije i deratizacije. Najveća borba naše udruge odnosila se na korištenje insekticida. Dezinsekcija i dalje predstavlja veliki problem. Pčela ima sve manje, a pčelari uopće nisu upoznati kad će se prskati protiv komaraca, potpuno su neinformirani, iako bi se po pravilima trebale uvesti posebne mjere kad se rade akcije dezinsekcije.

Ptice pjevice su ozbiljno ugrožene, njihova populacija se bitno smanjila, upozoravaju nas promatrači.

Trebale su godine da doznamo istinu, od 2011. godine Vivian Grisogono počela je postavljati pitanja. Zadnje četiri godine uporno i ozbiljno pitamo nadležne, no teško dolazimo do odgovora. Ukazali smo vlastima na nepravilnosti, npr. korišćenje nedozvoljenih sredstava, manjka adekvatnog upozorenja, manjka transparentnosti itd, ali nismo dobili odgovore koje smo očekivali, mada imamo znanstvene dokaze o opasnostima koje ovakvo prskanje donosi. Korespondencija je objavljena na našem portalu.

Što se tiče deratizacije, istaknuli smo, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama i da otrov koji se dijeli je zabranjen već od 2013.g., što je očito protiv pravila.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Objavljen je 41 članak tijekom 2017. godine. Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2018. pokazuju da je naslovna stranica prešla 101.000 „klikova“, a najčitaniji tekst je o insekticidima 'Prskanje otrova - za i porotiv' / 'Insect spraying - pros and cons' je prešao 75.000.

Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u, Mihovilu Stipišiću i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 370 pratioca.

v) Portal je donio dobar rezultat koji se vidi, jer stranci sve više pokazuju interes za prirodu na Hvaru, što biljke, što ptice, zbog naših tekstova. Npr., u srpnju 2017. su došli na Hvar Will Rose i Eugeni Dunster, s namjerom vidjeti pčelarice. Steve Jones, koji redovno piše za naš portal o pticama na Hvaru pokazao je gdje “stanuju” te ptice. Zahvaljujemo Steve-u za trud i pažnju, te našim gostima koji su nam poslali krasne slike iz njihove posjete.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2017. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Vivian Grisogono prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2017. godini, koje je pokazalo da je udruga ostvarila prihode od 7.035 kn u izvještajom razdoblju, i rashode od 5.457 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 11.833,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine, Na kraju 2017 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 14.259,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017. GODINU.

Ad 5. Progam za 2018. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru, i otvaranje hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2018. GODINU.

Ad 6. Razno.

Gospodin Peter Elborn objasnio je situaciju u vezi s organizacijom izložbe fotografija učenika OŠ Jelsa u Londonu, koja je bila spomenuta na Skupštini prošle godine. Izložba nije se još realizirana, nego će se održati čim se u Veleposlanstvu stvore uvjeti, jer se još preureduju prostori koji imaju tu namjenu.

G. Branko Bunčuga predlaže suradnju sa udrugom maslinara Sv. Špirijun, u smislu da se organizira predavanje o štetnostima prskanja uobičajenim otrovima, te da se pokuša osvijestiti maslinare i ukazati im na ekološke načine tretiranja maslina. Gospodin Miki bi bio izvrsna osoba za to predavanje, on radi pripravke (juhe) od biljaka koje mogu u potpunosti zamijeniti otrove.

G. Željko Bucat spominje da Općina uskoro daje u zakup oko 40 hektara vrijedne zemlje i predlaže da mi kao udruga pokušamo utjecati da jedan od uvjeta zakupa bude ekološka proizvodnja. Kako su svi prisutni se složili, Udruga je preuzeo zadatak da će uputiti dopis Općini.

Gđa. Lesley Brenner predlaže da Udruga ostvari suradnju sa nekom radio postajom, najbolje bi bilo radio Splitom kako bi u okviru poljoprivredne emisije mogli savjetovati gradane o eko uzgoju i slično.

Gda. Ingrid Bujis predlaže da se na kupalištima postave table upozorenja za smeće.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Nažalost, iako Škola u Jelsi je 'Ekološka Škola', djeca nisu još svjesna da ne smiju bacati smeće okolo, što se vidi svaki dan blizu dučana i autobusne stanice, gdje se djeca skupljaju poslije škole.

Na kraju stastanka Vivian Grisogono je pročitala pozdrave g. Boba Parfitta, član Rotary Kluba u Engleskoj, koji je od 1992.g. pomogao ljudima u Hrvatskoj: "Žao mi da ne mogu biti s Vama. Samo bi Vam rekao: Vi imate prekrasan otok, koji stvarno vrijedi sačuvati - Bravo!"

Sastanak je službeno završio u 20:00. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Debora Bunčuga                                                                                                                                                                                          Vivian Grisogono

Zapisničar                                                                                                                                                                                                     Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Novosti: Ekologija.hr

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • Ineos is driving exports with potentially far-reaching environmental and social repercussions

    “My children started getting sick,” says Lois Bower-Bjornson,a campaigner at the Clean Air Council in Washington County, Pennsylvania.

    “My oldest son had rashes all over his body. His ears, his eyelids, everywhere. My youngest had terrible nosebleeds, it was so bad that he became anaemic and would almost pass out. He would wake up bleeding.”

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • Naturalists divided over potential impact of proposals to increase number of wild raptors in England and Wales

    White-tailed eagles reintroduced into England and Wales imperil endangered seabird populations and risk wiping out some colonies, ecologists and conservationists are warning.

    Puffins, guillemots, razorbills, fulmars and kittiwakes are among the birds for which breeding populations could collapse if large numbers of white-tailed eagles are released, according to some academics and conservationists.

    Continue reading...

  • Ahead of Cop31, climate change minister dismisses concerns about whether Australia as a major producer can keep the world moving away from fossil fuels

    Australia has been urged to set aside support for its near US$100bn fossil fuel export industries and fight for a global agreement to move away from coal, gas and oil as its climate change minister, Chris Bowen, leads negotiations between nearly 200 countries at UN talks this week.

    Delegates will gather in the Turkish Mediterranean resort city of Antalya on Monday for Cop31, two weeks of climate talks held amid geopolitical turmoil, with conflict in the Middle East driving an oil price crisis that has raised living costs across the globe.

    Continue reading...

  • Mumbai facility is part of Reliance Industries, owner of world’s biggest oil refinery and funder of controversial mega-zoo

    The Prince of Wales’s Earthshot prize will host its forthcoming annual awards ceremony at a venue owned by the billionaire Ambani family conglomerate, drawing criticism from conservationists over their fossil fuel businesses and their foundation’s controversial mega-zoo.

    A spokesperson for the Earthshot prize, which awards £1m to five winners every year to invest in conservation work, confirmed to the Guardian and the news outlet Mongabay that this year’s ceremony will be held at the Jio World Convention Centre in Mumbai on 17 November.

    Continue reading...

  • Its key temperature goal has been missed but experts say the agreement is still proving a vital moral compass for progress

    It was a curious way of conducting negotiations. Ahead of the 2025 climate summit, in the Amazonian port of Belém last year, the Brazilian hosts had taken off the table the issue that most had assumed would be at its heart: concrete plans from each country laying out exactly what they would be doing to cut their greenhouse gas emissions.

    Brazil was insisting, instead, that these plans – the bedrock of the Paris agreement – were the business of national governments and not up for negotiation. “In that case, it will be a very short Cop,” one seasoned global south negotiator told the Guardian shortly before, reflecting a widespread unease. “There is nothing to negotiate.”

    Continue reading...

  • Humans have always been awed by the power and beauty of lightning. How does the experience and understanding of it change in a warming world?

    In a rock shelter in Kakadu national park in the north of Australia is an image of a being the Bininj people call Namarrkon. His flesh bleached away to reveal the bones beneath, he wears stone axes on his head, elbows and knees, and wields a great band of lightning that runs from his ankles up, over his head.

    Namarrkon is one of the most important of the Bininj creation ancestors: his journey from the coast to the Arnhem Land escarpment helped shape the landscape. And in the great storms that arc and rumble across the landscape during the buildup and the wet season, it is Namarrkon who splits the clouds with his stone axes to create the thunder and lightning and release the life-giving rain.

    Continue reading...

  • The UK is 14th most light-polluted country, but in south-west England the veil is lifted at the dark skies festival

    “It’s just mind-blowing,” says the astronomer and teacher Jo Richardson. She is standing in Exmoor national park talking about Saturn, the first planet she ever saw through a telescope.

    But it is not the cosmic colour of the planet that Richardson is drawn to, nor its mysteries – it is the vastness. “Saturn, on average, is 800m miles away,” she says, the equivalent to travelling the circumference of the Earth 32,000 times. “You can see it through a telescope here. That’s just nuts.”

    Continue reading...

  • Juneau has little arable land, a short growing season and few farmers – and deep traditions of residents and the land feeding each other

    Forty miles north-west of Alaska’s capital, the highway just ends.

    At Glacier Highway’s most northern point, the pavement turns to gravel, the gravel widens into a turnaround and the tire tracks curve back the way they came. At the far end, the woods begin, a narrow hiking trail slipping toward the southern end of Berners Bay.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com