Eco Hvar

Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 4. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 17. lipnja 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 4. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 17. lipnja 2017. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, članica odbora, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Peter Elborn, Martin Sackmann, Sophia Sackmann, Mihovil Stipišić, Lana Zake.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Jo Ahearne, Goga Borić, Norbert Bossaert, Henk Buijs, Ingrid Buijs, Miranda Miličić Bradbury, Paul Bradbury, Luka Bunčuga, Marija Bunčuga, Steve Jones, Graham King, Mario Vranković, Maja Vukić, Ivana Župan.

Započeto u 18 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz Treće godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2016. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2016. godinu

  5. Biranje glavnog odbora

  6. Donošenje Plana rada Udruge za 2017. godinu

  7. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK IZ TREĆE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2016. godini:

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 20 upita vezanih za životinje, uglavnom o psima lutalicama i napuštenim psima i mačkama i o otrovima. Upiti su pristizali od domaćih i od stranih posjetitelja otoka. Drago nam je, da možemo reći da su lokalne vlasti u nekim slučajevima surađivale, te da su gotovo svi zalutali i napušteni psi ponovno ujedinjeni sa svojim vlasnicima ili su pronašli nove domove.

Prijavljivanje slučajeva trovanja životinja je otežano. Točan postupak uključuje sačuvanje svih dokaza, uključujući mrtve životinje, po mogućnosti sa fotografijama i prijavljivanje incidenta komunalnim redarima i policiji. Međutim, u većini slučajeva dok se uspije pristupiti prijavljivanju trovanja, dokazi više ne postoje.

ii) Bilo je i nekoliko slučajeva pasa, koji su lutali bez nadzora po ulicama, nakon što su tek stigli na otok i odvojili se od svojih vlasnika. Odveli smo ih u veterinara, da ih identificiramo uz pomoć mikro čipa. Kada smo ih vratili njihovim vlasnicima, savjetovali smo ih, da pas uvijek ima ogrlicu, po mogućnosti sa označenim brojem telefona vlasnika i da se pas drži na uzici (kao što propisuje zakon), posebno na mjestima koja su za pse nepoznata i nova.

iii) Trojicu prethodno spašenih pasa smo uspjeli udomiti kroz Sklonište za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu. Benđi, Lina i Bobi su pronašli nove domove u Njemačkoj kroz suradnju između Animalis Centra i Njemačke dobrotvorne ustanove Streunerglücke.V. Obaviješteni smo o njihovim odredištima i poslane su nam fotografije iz njihovih novih domova.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

U siječnju se udruga Eco Hvar pridružila odličnoj inicijativi za sadnju crnog bora, u organizaciji sestrinske udruge Održivi Otok / Sustainable Island. (Prema najnovijim informacijama se je većina posađenih sadnica primila.) Čestitamo Ireni Dorić i njenoj ekipi na izvrsnom projektu i besprijekornoj promociji.

Period Uskrsa (Uskrs je bio 27. ožujka u 2016. godini) je za udrugu Eco Hvar uvijek razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije, da po putu ne bacaju smeće po podu. Udruga Eco Hvar osigurava koševe za otpatke oko crkve u Pitvama. Kao i uvijek, udruga Eco Hvar je aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja je 11. travnja 2016. potpisao dokument sa udrugom Eco Hvar pozivajući ljude da prestanu koristiti pesticide.

Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila sa aktivnostima vezanim za upozoravanje ljudi na opasnosti od uporabe pesticida kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Primili smo razne upite putem e-maila, od volontera koji je tražio pomoć sa uključivanjem u projekt u bivšoj ratnoj zoni, do zahtjeva da učinimo nešto sa turistima, koji ilegalno love ribu s broda u Nacionalnom Parku Mljet.

Bilo je i dopisivanja sa lokalnim vlastima.

Na početku političke kampanje za lokalne izbore u svibnju 2017. godine, dana 8. studenog 2016. smo uputili pismo načelniku Općine Jelsa Nikši Peronji, u kojem smo tražili javnu izjavu o okolišu, posebno recikliranju, gospodarenju otpadom i hortikulturi. Do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor.

Dobivajući informaciju o tome, da je jelšanski Park bio prskan pesticidima negdje u proljeće, 10. studenog smo pisali načelniku Peronji, stavljajući u kopiju još 5 osoba u odgovornim pozicijama lokalnog vijeća. U istom tom e-mailu smo istaknuli, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama, koje sigurno nisu u skladu sa EU normama. Pitali smo također kada bismo mogli očekivati postavljanje infrastrukture i opreme za recikliranje na našem području. Toni Damjanić, direktor JELKOM-a odgovorio je na pitanja, koja su se odnosila na njegovu nadležnost, uporabu pesticida i upravljanje smećem, uključujući i recikliranje. Osim njega, nitko drugi nije odgovorio, pitanje otrova za štakore ostalo je neodgovoreno.

Korespondencija i naknadni razgovor sa Tonijem Damjanićem pokazali su, da puno toga u vezi uporabe i kontrole pesticida na području Općine Jelsa nije skroz u redu.

Jedina dobra vijest bila je da su JELKOM-ove zalihe herbicida Roundup-a/Cidokora vraćene nakon zabrane EU, koja je stupila na snagu 1. listopada 2016. godine. Loša vijest ali je, da će JELKOM nastaviti s uporabom bilo kojih zakonom dopuštenih otrova za suzbijanje korova na javnim površinama kojima upravlja.

3.Obrazovanje i podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija kroz nekoliko dubinskih članaka, koji su objavljivani u  časopisu, koji pokriva lov i prirodan okoliš "Dobra kob“. Duboko smo zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Ekološko djelovanje. Udruga je 7. travnja 2016. surađivala s Lokalnom Akcijskom Grupom (LAG Škoji) i sestrinskom humanitarnom udrugom Dignitea u organizaciji seminara na Hvaru, kojeg je vodila gđa Marija Ševar, viša koordinatorica za organsku poljoprivredu. Seminar je bio dobro posjećen i dobio je dobar publicitet na Radiu Split i u najčitanijim novinama u Dalmaciji Slobodnoj Dalmaciji. Posebno zahvaljujemo Adeli Duboković, Manueli Antičević i ekipi LAG Škoji, te Katiji Zaninović Dawnay, Nadi Jeličić i svim pomoćnicima u udruzi Dignitea.

iii) Stranica udruge Eco Hvar. Objavljeno je 46 članaka tijekom 2016. godine: 3 u vezi korisnih informacija za vlasnike imovina, 5 članaka vezanih za temu životinja, 11 o temama od općeg interesa, 11 o pesticidima i 16 o prirodi (ptice, kukci, divlje životinje, biljke). Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2017. su kako slijedi: opći interes i članci o životinjama između 1.000 i 3.000; Pesticidi, 3.000 – 7.800; Priroda, 5.000 – 24.000.

Stavljajući ove brojke u kontekst, ukupne brojke za web stranice pokazuju više od 61.000 klikova za stranicu dobrodošlice, od čega 40.000 do 50.000 za mnoge od članaka iz 2014. godine. Smatramo da ove brojke pokazuju da web stranice postiže svoju svrhu i da ljudi postepeno pronalaze informativni materijal. Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne člnake i Ivani Župan za njezine prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2016. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2016. godini, koje je pokazalo da je udruga počela godinu sa 11.833 kn i završila sa 6.719 kn na dan 31.12.2016. Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016. GODINU.

Ad 5. Izbor glavnog odbora. Četvorogodišnji mandat izvršnog odbora završava. S obzirom da se tajnica udruge Miranda Miličić Bradbury odselila iz otoka, najavila je da se neće kandidirati za ponovni izbor. Odbor zahvaljuje Mirandi, koja je bila ključna osoba u formiranju udruge. Za nove članove odbora predloženi su Vivian Grisogono (predsjednica) i Nada Kozulić (pravni i financijski savjetnik), te Debora Bunčuga je bila spremna preuzeti dužnosti tajnice udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

PRIJEDLOZI SU PRIHVAĆENI JEDNOGLASNO.

Ad 6. Progam za 2017. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti istraživati mogućnost osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli pustiti da se istrče, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest i uživanje u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2017. GODINU.

Ad 7. Razno.

Raffaella Catani informirala je prisutne o tome, da se trenutno provodi antropološko istraživanje otočana kao nastavak prijašnjih otkrića. Debora Bunčuga je objasnila pozadinu: studija je započela prije nekih 12 godina i rezultati su do sada pokazali neočekivano visoku učestalost zdravstvenih problema, osobito pojave dijabetesa i postoji snažna sumnja da su pesticidi važan faktor u cijeloj priči, stoga se studija provođena od strane Zagrebačke institucije nastavlja. Vivian Grisogono, kao zdravstveni radnik, pozdravlja ovo istraživanje, jer je već neko vrijeme uznemirena učestalošću pojave hormonalnih poremećaja, uključujući probleme sa štitnjačom i preuranjene menopauze (koja je pogodila dvije 16-godišnje djevojke u istom razredu istodobno), rak i neurološke probleme kao što su Parkinsonova bolest, za koje se zna da su eventualno povezane s uporabom pesticida. Debora je također obavijestila prisutne, da je dr. Tomica Carić prije nekoliko godina započeo istraživanje o zdravstvenim rizicima povezanim s pesticidima, ali ga nije uspio dovršiti zbog poteškoća u pristupu potrebnim podacima. Zagrebačka istraživačka grupa je sada izrazila interes za dovršavanje rada, što bi bilo od ogromne važnosti za lokalnu zajednicu.

Izražena je zabrinutost u vezi gradnje oko Stari Grada. Peter Elborn je govorio o neugodnostima zbog zatvaranja javnog puta do Maslinice zbog radova na izgradnji novog turističkog kompleksa. Lana Zake izvijestila je prisutne, da se lokalni stanovnici lišavaju pogodnosti poput plaža za kupanje i vezova za brodove zbog širenja turističkih sadržaja. U nadi da će razvojni projekti pridonijeti zapošljavanju i biti od koristi za lokalnu zajednicu, prisutni su izrazili sumnje i strahove o njihovim mogućim ekološkim i socijalnim posljedicama.

Peter Elborn je predložio mogućnost organiziranja projekta u suradnji sa Britansko-Hrvatskim Društvom (BHD) u Velikoj Britaniji. Radilo bi se o projektu engleskih eseja o prirodi i okolišu i najbolji radovi mogli bi biti postavljeni kao izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu. (Petar je aktivan dužnosnik u BHD-u i pomagao je organizirati bezbrojne uspješne manifestacije i izložbe koje promoviraju Hrvatsku u Velikoj Britaniji.) Prisutni su se složili da bi ovo mogao biti odličan obrazovni projekt, koji bi ujedno pomogao motivirati mlade ljudi da promoviraju svoj prekrasan okoliš. Fotografiranje je odlično razvijen izvannastavni predmet u otočkim školama, pa bi projekt foto-eseja mogao biti popularan i ohrabrujući način usavršavanja vještina, koji bi ujedno pridonio promicanju ekološki prihvatljivog turizma.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Posebno zanimljivo je bilo čuti Lanu Zake i njena iskustva sa mladim studentima iz Poljoprivrednog Fakulteta, koji posjećuju njenu farmu kako bi stekli radno iskustvo. Lana je po struci arhitektica, također je akreditirani komercijalni organski poljoprivrednik sa dugogodišnjim iskustvom i svjesna poteškoća s kojima se suočavaju organski poljoprivrednici na Hvaru. Svi su se složili sa Laninom vjerom da mladi trebaju naučiti povezanost između poljoprivrede i hrane koju jedemo kako bi razumjeli važnost rada u polju.

Troje predanih organskih poljoprivrednika, Raffaella, Lana i Mihovil Stipišić podijelili su svoja iskustva sa prisutnima. Primjer koji pružaju je od neprocjenjive važnosti, jer svojim primjerom pokazuju ostalim otočanima da je moguće uspješno uzgojiti usjeve svih vrsta bez umjetnih pesticida i gnojiva. Mihovil je opisao kako su njegovi susjedi u početku bili skeptični, no njih desetak je počelo koristiti biljne pesticide, osobito Preslicu (konjski rep, equisetum arvense) u obliku spreja koja je izuzetno učinkovita protiv gljivičnih bolesti.

Sastanak je službeno završio u 19:30. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Više u ovoj kategoriji: « IZVANREDNA SKUPŠTINA UDRUGE „ECO HVAR“ Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god. »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Novosti: Ekologija.hr

  • Cop31 live: ‘No one is coming to rescue us,’ Greta Thunberg tells climate summit

    World leaders including UK prime minister Andy Burnham are addressing the summit today, as talks head into the third day

    Zack Polanski, leader of the Green party in the UK, criticised Andy Burnham’s Cop31 speech on Radio 4’s Today programme. Saying he was “not at all reassured” by the prime minister’s words, he described it as a “bizarre” speech.

    Polanski said climate action is about what you do, not what you say, referring to the recent decision by the energy secretary, Miatta Fahnbulleh, to allow drilling in the Jackdaw gasfield in the North Sea. It’s “one step forwards, two steps back”, Polanski said.

    Continue reading...

  • First guidelines on attempts to manipulate the ocean put spotlight on geoengineering industry

    Proponents argue ocean carbon removal is necessary to counteract the effects of the climate crisis but critics say more research is needed

    A cluster of candy cane-striped smoke stacks dots the horizon of Tufts Cove in Nova Scotia, Canada. Deep in the briny depths of Halifax harbour, something huge is happening: the ocean is being engineered to remove atmospheric carbon.

    “This is what Mother Nature has done naturally for a few billion years in order to rebalance the atmospheric and ocean chemistry over long timescales,” says Dr Greg Rau, co-founder and senior scientist at Planetary Technologies.

    Continue reading...

  • Datacentres are deeply unpopular. Has Sweden made one we can all love?

    It is built of wood, resembles an Ikea and its power is totally renewable. Plus, it was built with the local community in mind. Is this facility in Falun the best datacentre in the world?

    ‘It was pretty cool, when they were building it. It looked like a very large Ikea,” says John Wernvik, of EcoDataCenter. He is giving me a tour of their facility in Falun, Sweden, which could lay claim to being the world’s greenest datacentre – although to many, that is a contradiction in terms.

    One difference is immediately visible: this datacentre is made out of wood. Huge panels of cross-laminated timber arrived at the site pre-cut, and were assembled by crane according to instructions, like flatpack furniture. Aesthetically, this section of the datacentre is more like an Ikea before the fit-out, a cavernous, echoey, immaculately clean hangar. The wood is not EcoDataCenter’s only claim to sustainability; it is more than just cosmetic, says Wernvik, the company’s chief external relations and sustainability officer. “Compared with a traditional datacentre built with steel and concrete, we lower the embodied carbon of the full structure by three times.” With a complex the size of a football pitch, that is a lot of wood, but, says Wernvik, “the amount of timber one of our datacentres uses takes the Swedish forest about 10 to 15 minutes to grow back”.

    Continue reading...

  • Water industry bonus ban to be tightened as Ofwat warns of ‘damage to public trust’

    Regulator to hasten review over concerns that firms are ‘undermining’ rules to make large payments to bosses

    The water company bonus ban is set to be tightened after the regulator accused the industry of a risk of “damaging public trust” with large payments to bosses that appeared to get around the rules.

    Anglian Water was singled out for particular criticism over “retention payments” worth up to £800,000 for its chief executive, Mark Thurston, despite the bonus ban. Anglian will face increased monitoring of its governance arrangements because of the controversial payments.

    Continue reading...

  • Country diary: An ancient bridge, laid low by one storm after another | Sara Hudston

    Exmoor, Somerset: Tarr Steps is no stranger to flooding, but the damage is becoming more and more frequent

    Fog cloaked the combe as we walked down to the River Barle, and for the first time in months I wished I were wearing gloves. A red kite wheeled overhead, the dull copper colour of its underparts matching the autumn leaves still clinging to the oaks. Red kites are still fairly uncommon on Exmoor, though their numbers have increased recently as the species pushes west. Several pheasants whirred past, calling loudly in alarm: they are also more numerous now, due to the spread of game-shooting estates.

    We were heading for Tarr Steps, the longest clapper bridge in Britain, an ancient footbridge nearly 55 metres long, with 17 arches braced across the Barle. It is constructed of pillars of piled rock set about two metres apart, spanned by huge, flat gritstones weighing up to two tonnes each. The whole edifice is held together by bulk and weight, without the aid of mortar, cement or ironwork. Its exact age is uncertain, but the existing structure is considered to be a medieval improvement of a simpler bronze age crossing.

    Continue reading...

  • Burnham lauds £12bn offshore wind investment as he prepares for climate summit

    Package for plan off Norfolk coast revealed as government tries to calm critics after approving Jackdaw gasfield

    Andy Burnham has hailed a record investment in offshore wind, as the government tries to repair its green credentials after approving the controversial Jackdaw gasfield in the North Sea.

    On Wednesday the government announced a £12bn investment from the German energy company RWE and the US private equity firm KKR, as the prime minister prepares to travel to the Cop31 climate crisis summit in Turkey.

    Continue reading...

  • Why are Britain's streets still so polluted? Because the car industry dinosaurs do what they like, and politicians let them | George Monbiot

    The transition to electric vehicles should be moving apace, but it is not. And why? Incompetence, expedience and cowardice

    This is how it works. An industry puts tremendous effort into resisting change: lobbying governments, mobilising the media, pouring money into junktanks. It argues that a transition would threaten jobs, or damage the national interest, or harm poor people, while what it really fears is the cost of retooling its plants or developing new protocols. Then, when the inevitable cliff edge approaches, it whines that change is coming too soon. For reasons beyond its control, it isn’t ready, so the government must delay its plans.

    This is what triggered the Dutch nitrate crisis, and the UK’s repeated “emergency” exemptions from the ban on a devastating class of pesticides. Now the same dynamic is driving the UK’s crisis over the transition to electric vehicles (EVs). The result is that, as the global climate summit, Cop31, begins, it looks as if our gift to the world will be a major, predictable and entirely avoidable increase in the UK’s greenhouse gas emissions.

    George Monbiot is a Guardian columnist

    Continue reading...

  • Cop31: what is at stake at the UN climate summit and what can it achieve?

    Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • Cop31 must deliver climate progress that people can see is real, host says

    High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • Who’s who at Cop31: key players at the climate talks

    What are the relationships and dominant interests in play, as the summit kicks off after a bitter row over its hosting?

    Hosting Cop was a key pledge from Australia’s prime minister, Anthony Albanese in 2021, while in opposition, before his successful election campaign. But arcane rules meant the country had to wait its turn to bid and was then embroiled in an angry row with Turkey over the hosting. The final compromise put Australia in charge of the negotiations which will take place in the Turkish city of Antalya. The bitter taste left by the row lingers and Australia has seemed to some a rather half-hearted host. The country’s media has been much quieter on Cop than previous host countries, and although Albanese will speak at the opening of the leaders’ segment, he is unlikely to stay long.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.