Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 4. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 17. lipnja 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 4. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 17. lipnja 2017. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, članica odbora, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Peter Elborn, Martin Sackmann, Sophia Sackmann, Mihovil Stipišić, Lana Zake.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Jo Ahearne, Goga Borić, Norbert Bossaert, Henk Buijs, Ingrid Buijs, Miranda Miličić Bradbury, Paul Bradbury, Luka Bunčuga, Marija Bunčuga, Steve Jones, Graham King, Mario Vranković, Maja Vukić, Ivana Župan.

Započeto u 18 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz Treće godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2016. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2016. godinu

  5. Biranje glavnog odbora

  6. Donošenje Plana rada Udruge za 2017. godinu

  7. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK IZ TREĆE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2016. godini:

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 20 upita vezanih za životinje, uglavnom o psima lutalicama i napuštenim psima i mačkama i o otrovima. Upiti su pristizali od domaćih i od stranih posjetitelja otoka. Drago nam je, da možemo reći da su lokalne vlasti u nekim slučajevima surađivale, te da su gotovo svi zalutali i napušteni psi ponovno ujedinjeni sa svojim vlasnicima ili su pronašli nove domove.

Prijavljivanje slučajeva trovanja životinja je otežano. Točan postupak uključuje sačuvanje svih dokaza, uključujući mrtve životinje, po mogućnosti sa fotografijama i prijavljivanje incidenta komunalnim redarima i policiji. Međutim, u većini slučajeva dok se uspije pristupiti prijavljivanju trovanja, dokazi više ne postoje.

ii) Bilo je i nekoliko slučajeva pasa, koji su lutali bez nadzora po ulicama, nakon što su tek stigli na otok i odvojili se od svojih vlasnika. Odveli smo ih u veterinara, da ih identificiramo uz pomoć mikro čipa. Kada smo ih vratili njihovim vlasnicima, savjetovali smo ih, da pas uvijek ima ogrlicu, po mogućnosti sa označenim brojem telefona vlasnika i da se pas drži na uzici (kao što propisuje zakon), posebno na mjestima koja su za pse nepoznata i nova.

iii) Trojicu prethodno spašenih pasa smo uspjeli udomiti kroz Sklonište za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu. Benđi, Lina i Bobi su pronašli nove domove u Njemačkoj kroz suradnju između Animalis Centra i Njemačke dobrotvorne ustanove Streunerglücke.V. Obaviješteni smo o njihovim odredištima i poslane su nam fotografije iz njihovih novih domova.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

U siječnju se udruga Eco Hvar pridružila odličnoj inicijativi za sadnju crnog bora, u organizaciji sestrinske udruge Održivi Otok / Sustainable Island. (Prema najnovijim informacijama se je većina posađenih sadnica primila.) Čestitamo Ireni Dorić i njenoj ekipi na izvrsnom projektu i besprijekornoj promociji.

Period Uskrsa (Uskrs je bio 27. ožujka u 2016. godini) je za udrugu Eco Hvar uvijek razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije, da po putu ne bacaju smeće po podu. Udruga Eco Hvar osigurava koševe za otpatke oko crkve u Pitvama. Kao i uvijek, udruga Eco Hvar je aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja je 11. travnja 2016. potpisao dokument sa udrugom Eco Hvar pozivajući ljude da prestanu koristiti pesticide.

Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila sa aktivnostima vezanim za upozoravanje ljudi na opasnosti od uporabe pesticida kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Primili smo razne upite putem e-maila, od volontera koji je tražio pomoć sa uključivanjem u projekt u bivšoj ratnoj zoni, do zahtjeva da učinimo nešto sa turistima, koji ilegalno love ribu s broda u Nacionalnom Parku Mljet.

Bilo je i dopisivanja sa lokalnim vlastima.

Na početku političke kampanje za lokalne izbore u svibnju 2017. godine, dana 8. studenog 2016. smo uputili pismo načelniku Općine Jelsa Nikši Peronji, u kojem smo tražili javnu izjavu o okolišu, posebno recikliranju, gospodarenju otpadom i hortikulturi. Do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor.

Dobivajući informaciju o tome, da je jelšanski Park bio prskan pesticidima negdje u proljeće, 10. studenog smo pisali načelniku Peronji, stavljajući u kopiju još 5 osoba u odgovornim pozicijama lokalnog vijeća. U istom tom e-mailu smo istaknuli, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama, koje sigurno nisu u skladu sa EU normama. Pitali smo također kada bismo mogli očekivati postavljanje infrastrukture i opreme za recikliranje na našem području. Toni Damjanić, direktor JELKOM-a odgovorio je na pitanja, koja su se odnosila na njegovu nadležnost, uporabu pesticida i upravljanje smećem, uključujući i recikliranje. Osim njega, nitko drugi nije odgovorio, pitanje otrova za štakore ostalo je neodgovoreno.

Korespondencija i naknadni razgovor sa Tonijem Damjanićem pokazali su, da puno toga u vezi uporabe i kontrole pesticida na području Općine Jelsa nije skroz u redu.

Jedina dobra vijest bila je da su JELKOM-ove zalihe herbicida Roundup-a/Cidokora vraćene nakon zabrane EU, koja je stupila na snagu 1. listopada 2016. godine. Loša vijest ali je, da će JELKOM nastaviti s uporabom bilo kojih zakonom dopuštenih otrova za suzbijanje korova na javnim površinama kojima upravlja.

3.Obrazovanje i podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija kroz nekoliko dubinskih članaka, koji su objavljivani u  časopisu, koji pokriva lov i prirodan okoliš "Dobra kob“. Duboko smo zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Ekološko djelovanje. Udruga je 7. travnja 2016. surađivala s Lokalnom Akcijskom Grupom (LAG Škoji) i sestrinskom humanitarnom udrugom Dignitea u organizaciji seminara na Hvaru, kojeg je vodila gđa Marija Ševar, viša koordinatorica za organsku poljoprivredu. Seminar je bio dobro posjećen i dobio je dobar publicitet na Radiu Split i u najčitanijim novinama u Dalmaciji Slobodnoj Dalmaciji. Posebno zahvaljujemo Adeli Duboković, Manueli Antičević i ekipi LAG Škoji, te Katiji Zaninović Dawnay, Nadi Jeličić i svim pomoćnicima u udruzi Dignitea.

iii) Stranica udruge Eco Hvar. Objavljeno je 46 članaka tijekom 2016. godine: 3 u vezi korisnih informacija za vlasnike imovina, 5 članaka vezanih za temu životinja, 11 o temama od općeg interesa, 11 o pesticidima i 16 o prirodi (ptice, kukci, divlje životinje, biljke). Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2017. su kako slijedi: opći interes i članci o životinjama između 1.000 i 3.000; Pesticidi, 3.000 – 7.800; Priroda, 5.000 – 24.000.

Stavljajući ove brojke u kontekst, ukupne brojke za web stranice pokazuju više od 61.000 klikova za stranicu dobrodošlice, od čega 40.000 do 50.000 za mnoge od članaka iz 2014. godine. Smatramo da ove brojke pokazuju da web stranice postiže svoju svrhu i da ljudi postepeno pronalaze informativni materijal. Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne člnake i Ivani Župan za njezine prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2016. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2016. godini, koje je pokazalo da je udruga počela godinu sa 11.833 kn i završila sa 6.719 kn na dan 31.12.2016. Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016. GODINU.

Ad 5. Izbor glavnog odbora. Četvorogodišnji mandat izvršnog odbora završava. S obzirom da se tajnica udruge Miranda Miličić Bradbury odselila iz otoka, najavila je da se neće kandidirati za ponovni izbor. Odbor zahvaljuje Mirandi, koja je bila ključna osoba u formiranju udruge. Za nove članove odbora predloženi su Vivian Grisogono (predsjednica) i Nada Kozulić (pravni i financijski savjetnik), te Debora Bunčuga je bila spremna preuzeti dužnosti tajnice udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

PRIJEDLOZI SU PRIHVAĆENI JEDNOGLASNO.

Ad 6. Progam za 2017. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti istraživati mogućnost osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli pustiti da se istrče, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest i uživanje u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2017. GODINU.

Ad 7. Razno.

Raffaella Catani informirala je prisutne o tome, da se trenutno provodi antropološko istraživanje otočana kao nastavak prijašnjih otkrića. Debora Bunčuga je objasnila pozadinu: studija je započela prije nekih 12 godina i rezultati su do sada pokazali neočekivano visoku učestalost zdravstvenih problema, osobito pojave dijabetesa i postoji snažna sumnja da su pesticidi važan faktor u cijeloj priči, stoga se studija provođena od strane Zagrebačke institucije nastavlja. Vivian Grisogono, kao zdravstveni radnik, pozdravlja ovo istraživanje, jer je već neko vrijeme uznemirena učestalošću pojave hormonalnih poremećaja, uključujući probleme sa štitnjačom i preuranjene menopauze (koja je pogodila dvije 16-godišnje djevojke u istom razredu istodobno), rak i neurološke probleme kao što su Parkinsonova bolest, za koje se zna da su eventualno povezane s uporabom pesticida. Debora je također obavijestila prisutne, da je dr. Tomica Carić prije nekoliko godina započeo istraživanje o zdravstvenim rizicima povezanim s pesticidima, ali ga nije uspio dovršiti zbog poteškoća u pristupu potrebnim podacima. Zagrebačka istraživačka grupa je sada izrazila interes za dovršavanje rada, što bi bilo od ogromne važnosti za lokalnu zajednicu.

Izražena je zabrinutost u vezi gradnje oko Stari Grada. Peter Elborn je govorio o neugodnostima zbog zatvaranja javnog puta do Maslinice zbog radova na izgradnji novog turističkog kompleksa. Lana Zake izvijestila je prisutne, da se lokalni stanovnici lišavaju pogodnosti poput plaža za kupanje i vezova za brodove zbog širenja turističkih sadržaja. U nadi da će razvojni projekti pridonijeti zapošljavanju i biti od koristi za lokalnu zajednicu, prisutni su izrazili sumnje i strahove o njihovim mogućim ekološkim i socijalnim posljedicama.

Peter Elborn je predložio mogućnost organiziranja projekta u suradnji sa Britansko-Hrvatskim Društvom (BHD) u Velikoj Britaniji. Radilo bi se o projektu engleskih eseja o prirodi i okolišu i najbolji radovi mogli bi biti postavljeni kao izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu. (Petar je aktivan dužnosnik u BHD-u i pomagao je organizirati bezbrojne uspješne manifestacije i izložbe koje promoviraju Hrvatsku u Velikoj Britaniji.) Prisutni su se složili da bi ovo mogao biti odličan obrazovni projekt, koji bi ujedno pomogao motivirati mlade ljudi da promoviraju svoj prekrasan okoliš. Fotografiranje je odlično razvijen izvannastavni predmet u otočkim školama, pa bi projekt foto-eseja mogao biti popularan i ohrabrujući način usavršavanja vještina, koji bi ujedno pridonio promicanju ekološki prihvatljivog turizma.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Posebno zanimljivo je bilo čuti Lanu Zake i njena iskustva sa mladim studentima iz Poljoprivrednog Fakulteta, koji posjećuju njenu farmu kako bi stekli radno iskustvo. Lana je po struci arhitektica, također je akreditirani komercijalni organski poljoprivrednik sa dugogodišnjim iskustvom i svjesna poteškoća s kojima se suočavaju organski poljoprivrednici na Hvaru. Svi su se složili sa Laninom vjerom da mladi trebaju naučiti povezanost između poljoprivrede i hrane koju jedemo kako bi razumjeli važnost rada u polju.

Troje predanih organskih poljoprivrednika, Raffaella, Lana i Mihovil Stipišić podijelili su svoja iskustva sa prisutnima. Primjer koji pružaju je od neprocjenjive važnosti, jer svojim primjerom pokazuju ostalim otočanima da je moguće uspješno uzgojiti usjeve svih vrsta bez umjetnih pesticida i gnojiva. Mihovil je opisao kako su njegovi susjedi u početku bili skeptični, no njih desetak je počelo koristiti biljne pesticide, osobito Preslicu (konjski rep, equisetum arvense) u obliku spreja koja je izuzetno učinkovita protiv gljivičnih bolesti.

Sastanak je službeno završio u 19:30. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Novosti: Ekologija.hr

  • High-stakes talks involving 190 countries begin on Monday as world grapples with El Niño supercharged by fossil fuels

    The Cop31 summit must produce progress, “a tangible outcome... that people can see is real”, its host has said as scores of world leaders and representatives of close to 190 countries gather in Turkey for the UN climate talks.

    The high-stakes meeting begins on Monday, as countries around the world grapple with the strongest El Niño weather system on record, supercharged by fossil fuels, which is set to take hundreds of thousands of lives and cause damage costing trillions of dollars.

    Continue reading...

  • Ineos is driving exports with potentially far-reaching environmental and social repercussions

    “My children started getting sick,” says Lois Bower-Bjornson,a campaigner at the Clean Air Council in Washington County, Pennsylvania.

    “My oldest son had rashes all over his body. His ears, his eyelids, everywhere. My youngest had terrible nosebleeds, it was so bad that he became anaemic and would almost pass out. He would wake up bleeding.”

    Continue reading...

  • Delegates from more than 190 countries are gathering in Turkey for climate talks, but the US will be absent

    As the planet faces unprecedented human-caused global heating, heads of government are meeting for the next fortnight for the latest round of climate talks. We ask why it matters and what is likely to be achieved.

    Continue reading...

  • Naturalists divided over potential impact of proposals to increase number of wild raptors in England and Wales

    White-tailed eagles reintroduced into England and Wales imperil endangered seabird populations and risk wiping out some colonies, ecologists and conservationists are warning.

    Puffins, guillemots, razorbills, fulmars and kittiwakes are among the birds for which breeding populations could collapse if large numbers of white-tailed eagles are released, according to some academics and conservationists.

    Continue reading...

  • Ahead of Cop31, climate change minister dismisses concerns about whether Australia as a major producer can keep the world moving away from fossil fuels

    Australia has been urged to set aside support for its near US$100bn fossil fuel export industries and fight for a global agreement to move away from coal, gas and oil as its climate change minister, Chris Bowen, leads negotiations between nearly 200 countries at UN talks this week.

    Delegates will gather in the Turkish Mediterranean resort city of Antalya on Monday for Cop31, two weeks of climate talks held amid geopolitical turmoil, with conflict in the Middle East driving an oil price crisis that has raised living costs across the globe.

    Continue reading...

  • Mumbai facility is part of Reliance Industries, owner of world’s biggest oil refinery and funder of controversial mega-zoo

    The Prince of Wales’s Earthshot prize will host its forthcoming annual awards ceremony at a venue owned by the billionaire Ambani family conglomerate, drawing criticism from conservationists over their fossil fuel businesses and their foundation’s controversial mega-zoo.

    A spokesperson for the Earthshot prize, which awards £1m to five winners every year to invest in conservation work, confirmed to the Guardian and the news outlet Mongabay that this year’s ceremony will be held at the Jio World Convention Centre in Mumbai on 17 November.

    Continue reading...

  • Its key temperature goal has been missed but experts say the agreement is still proving a vital moral compass for progress

    It was a curious way of conducting negotiations. Ahead of the 2025 climate summit, in the Amazonian port of Belém last year, the Brazilian hosts had taken off the table the issue that most had assumed would be at its heart: concrete plans from each country laying out exactly what they would be doing to cut their greenhouse gas emissions.

    Brazil was insisting, instead, that these plans – the bedrock of the Paris agreement – were the business of national governments and not up for negotiation. “In that case, it will be a very short Cop,” one seasoned global south negotiator told the Guardian shortly before, reflecting a widespread unease. “There is nothing to negotiate.”

    Continue reading...

  • Humans have always been awed by the power and beauty of lightning. How does the experience and understanding of it change in a warming world?

    In a rock shelter in Kakadu national park in the north of Australia is an image of a being the Bininj people call Namarrkon. His flesh bleached away to reveal the bones beneath, he wears stone axes on his head, elbows and knees, and wields a great band of lightning that runs from his ankles up, over his head.

    Namarrkon is one of the most important of the Bininj creation ancestors: his journey from the coast to the Arnhem Land escarpment helped shape the landscape. And in the great storms that arc and rumble across the landscape during the buildup and the wet season, it is Namarrkon who splits the clouds with his stone axes to create the thunder and lightning and release the life-giving rain.

    Continue reading...

  • The UK is 14th most light-polluted country, but in south-west England the veil is lifted at the dark skies festival

    “It’s just mind-blowing,” says the astronomer and teacher Jo Richardson. She is standing in Exmoor national park talking about Saturn, the first planet she ever saw through a telescope.

    But it is not the cosmic colour of the planet that Richardson is drawn to, nor its mysteries – it is the vastness. “Saturn, on average, is 800m miles away,” she says, the equivalent to travelling the circumference of the Earth 32,000 times. “You can see it through a telescope here. That’s just nuts.”

    Continue reading...

  • Juneau has little arable land, a short growing season and few farmers – and deep traditions of residents and the land feeding each other

    Forty miles north-west of Alaska’s capital, the highway just ends.

    At Glacier Highway’s most northern point, the pavement turns to gravel, the gravel widens into a turnaround and the tire tracks curve back the way they came. At the far end, the woods begin, a narrow hiking trail slipping toward the southern end of Berners Bay.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com