Eco Hvar

Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 4. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 17. lipnja 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 4. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 17. lipnja 2017. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, članica odbora, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Peter Elborn, Martin Sackmann, Sophia Sackmann, Mihovil Stipišić, Lana Zake.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Jo Ahearne, Goga Borić, Norbert Bossaert, Henk Buijs, Ingrid Buijs, Miranda Miličić Bradbury, Paul Bradbury, Luka Bunčuga, Marija Bunčuga, Steve Jones, Graham King, Mario Vranković, Maja Vukić, Ivana Župan.

Započeto u 18 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz Treće godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2016. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2016. godinu

  5. Biranje glavnog odbora

  6. Donošenje Plana rada Udruge za 2017. godinu

  7. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK IZ TREĆE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2016. godini:

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 20 upita vezanih za životinje, uglavnom o psima lutalicama i napuštenim psima i mačkama i o otrovima. Upiti su pristizali od domaćih i od stranih posjetitelja otoka. Drago nam je, da možemo reći da su lokalne vlasti u nekim slučajevima surađivale, te da su gotovo svi zalutali i napušteni psi ponovno ujedinjeni sa svojim vlasnicima ili su pronašli nove domove.

Prijavljivanje slučajeva trovanja životinja je otežano. Točan postupak uključuje sačuvanje svih dokaza, uključujući mrtve životinje, po mogućnosti sa fotografijama i prijavljivanje incidenta komunalnim redarima i policiji. Međutim, u većini slučajeva dok se uspije pristupiti prijavljivanju trovanja, dokazi više ne postoje.

ii) Bilo je i nekoliko slučajeva pasa, koji su lutali bez nadzora po ulicama, nakon što su tek stigli na otok i odvojili se od svojih vlasnika. Odveli smo ih u veterinara, da ih identificiramo uz pomoć mikro čipa. Kada smo ih vratili njihovim vlasnicima, savjetovali smo ih, da pas uvijek ima ogrlicu, po mogućnosti sa označenim brojem telefona vlasnika i da se pas drži na uzici (kao što propisuje zakon), posebno na mjestima koja su za pse nepoznata i nova.

iii) Trojicu prethodno spašenih pasa smo uspjeli udomiti kroz Sklonište za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu. Benđi, Lina i Bobi su pronašli nove domove u Njemačkoj kroz suradnju između Animalis Centra i Njemačke dobrotvorne ustanove Streunerglücke.V. Obaviješteni smo o njihovim odredištima i poslane su nam fotografije iz njihovih novih domova.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

U siječnju se udruga Eco Hvar pridružila odličnoj inicijativi za sadnju crnog bora, u organizaciji sestrinske udruge Održivi Otok / Sustainable Island. (Prema najnovijim informacijama se je većina posađenih sadnica primila.) Čestitamo Ireni Dorić i njenoj ekipi na izvrsnom projektu i besprijekornoj promociji.

Period Uskrsa (Uskrs je bio 27. ožujka u 2016. godini) je za udrugu Eco Hvar uvijek razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije, da po putu ne bacaju smeće po podu. Udruga Eco Hvar osigurava koševe za otpatke oko crkve u Pitvama. Kao i uvijek, udruga Eco Hvar je aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja je 11. travnja 2016. potpisao dokument sa udrugom Eco Hvar pozivajući ljude da prestanu koristiti pesticide.

Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila sa aktivnostima vezanim za upozoravanje ljudi na opasnosti od uporabe pesticida kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Primili smo razne upite putem e-maila, od volontera koji je tražio pomoć sa uključivanjem u projekt u bivšoj ratnoj zoni, do zahtjeva da učinimo nešto sa turistima, koji ilegalno love ribu s broda u Nacionalnom Parku Mljet.

Bilo je i dopisivanja sa lokalnim vlastima.

Na početku političke kampanje za lokalne izbore u svibnju 2017. godine, dana 8. studenog 2016. smo uputili pismo načelniku Općine Jelsa Nikši Peronji, u kojem smo tražili javnu izjavu o okolišu, posebno recikliranju, gospodarenju otpadom i hortikulturi. Do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor.

Dobivajući informaciju o tome, da je jelšanski Park bio prskan pesticidima negdje u proljeće, 10. studenog smo pisali načelniku Peronji, stavljajući u kopiju još 5 osoba u odgovornim pozicijama lokalnog vijeća. U istom tom e-mailu smo istaknuli, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama, koje sigurno nisu u skladu sa EU normama. Pitali smo također kada bismo mogli očekivati postavljanje infrastrukture i opreme za recikliranje na našem području. Toni Damjanić, direktor JELKOM-a odgovorio je na pitanja, koja su se odnosila na njegovu nadležnost, uporabu pesticida i upravljanje smećem, uključujući i recikliranje. Osim njega, nitko drugi nije odgovorio, pitanje otrova za štakore ostalo je neodgovoreno.

Korespondencija i naknadni razgovor sa Tonijem Damjanićem pokazali su, da puno toga u vezi uporabe i kontrole pesticida na području Općine Jelsa nije skroz u redu.

Jedina dobra vijest bila je da su JELKOM-ove zalihe herbicida Roundup-a/Cidokora vraćene nakon zabrane EU, koja je stupila na snagu 1. listopada 2016. godine. Loša vijest ali je, da će JELKOM nastaviti s uporabom bilo kojih zakonom dopuštenih otrova za suzbijanje korova na javnim površinama kojima upravlja.

3.Obrazovanje i podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija kroz nekoliko dubinskih članaka, koji su objavljivani u  časopisu, koji pokriva lov i prirodan okoliš "Dobra kob“. Duboko smo zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Ekološko djelovanje. Udruga je 7. travnja 2016. surađivala s Lokalnom Akcijskom Grupom (LAG Škoji) i sestrinskom humanitarnom udrugom Dignitea u organizaciji seminara na Hvaru, kojeg je vodila gđa Marija Ševar, viša koordinatorica za organsku poljoprivredu. Seminar je bio dobro posjećen i dobio je dobar publicitet na Radiu Split i u najčitanijim novinama u Dalmaciji Slobodnoj Dalmaciji. Posebno zahvaljujemo Adeli Duboković, Manueli Antičević i ekipi LAG Škoji, te Katiji Zaninović Dawnay, Nadi Jeličić i svim pomoćnicima u udruzi Dignitea.

iii) Stranica udruge Eco Hvar. Objavljeno je 46 članaka tijekom 2016. godine: 3 u vezi korisnih informacija za vlasnike imovina, 5 članaka vezanih za temu životinja, 11 o temama od općeg interesa, 11 o pesticidima i 16 o prirodi (ptice, kukci, divlje životinje, biljke). Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2017. su kako slijedi: opći interes i članci o životinjama između 1.000 i 3.000; Pesticidi, 3.000 – 7.800; Priroda, 5.000 – 24.000.

Stavljajući ove brojke u kontekst, ukupne brojke za web stranice pokazuju više od 61.000 klikova za stranicu dobrodošlice, od čega 40.000 do 50.000 za mnoge od članaka iz 2014. godine. Smatramo da ove brojke pokazuju da web stranice postiže svoju svrhu i da ljudi postepeno pronalaze informativni materijal. Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne člnake i Ivani Župan za njezine prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2016. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2016. godini, koje je pokazalo da je udruga počela godinu sa 11.833 kn i završila sa 6.719 kn na dan 31.12.2016. Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016. GODINU.

Ad 5. Izbor glavnog odbora. Četvorogodišnji mandat izvršnog odbora završava. S obzirom da se tajnica udruge Miranda Miličić Bradbury odselila iz otoka, najavila je da se neće kandidirati za ponovni izbor. Odbor zahvaljuje Mirandi, koja je bila ključna osoba u formiranju udruge. Za nove članove odbora predloženi su Vivian Grisogono (predsjednica) i Nada Kozulić (pravni i financijski savjetnik), te Debora Bunčuga je bila spremna preuzeti dužnosti tajnice udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

PRIJEDLOZI SU PRIHVAĆENI JEDNOGLASNO.

Ad 6. Progam za 2017. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti istraživati mogućnost osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli pustiti da se istrče, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest i uživanje u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2017. GODINU.

Ad 7. Razno.

Raffaella Catani informirala je prisutne o tome, da se trenutno provodi antropološko istraživanje otočana kao nastavak prijašnjih otkrića. Debora Bunčuga je objasnila pozadinu: studija je započela prije nekih 12 godina i rezultati su do sada pokazali neočekivano visoku učestalost zdravstvenih problema, osobito pojave dijabetesa i postoji snažna sumnja da su pesticidi važan faktor u cijeloj priči, stoga se studija provođena od strane Zagrebačke institucije nastavlja. Vivian Grisogono, kao zdravstveni radnik, pozdravlja ovo istraživanje, jer je već neko vrijeme uznemirena učestalošću pojave hormonalnih poremećaja, uključujući probleme sa štitnjačom i preuranjene menopauze (koja je pogodila dvije 16-godišnje djevojke u istom razredu istodobno), rak i neurološke probleme kao što su Parkinsonova bolest, za koje se zna da su eventualno povezane s uporabom pesticida. Debora je također obavijestila prisutne, da je dr. Tomica Carić prije nekoliko godina započeo istraživanje o zdravstvenim rizicima povezanim s pesticidima, ali ga nije uspio dovršiti zbog poteškoća u pristupu potrebnim podacima. Zagrebačka istraživačka grupa je sada izrazila interes za dovršavanje rada, što bi bilo od ogromne važnosti za lokalnu zajednicu.

Izražena je zabrinutost u vezi gradnje oko Stari Grada. Peter Elborn je govorio o neugodnostima zbog zatvaranja javnog puta do Maslinice zbog radova na izgradnji novog turističkog kompleksa. Lana Zake izvijestila je prisutne, da se lokalni stanovnici lišavaju pogodnosti poput plaža za kupanje i vezova za brodove zbog širenja turističkih sadržaja. U nadi da će razvojni projekti pridonijeti zapošljavanju i biti od koristi za lokalnu zajednicu, prisutni su izrazili sumnje i strahove o njihovim mogućim ekološkim i socijalnim posljedicama.

Peter Elborn je predložio mogućnost organiziranja projekta u suradnji sa Britansko-Hrvatskim Društvom (BHD) u Velikoj Britaniji. Radilo bi se o projektu engleskih eseja o prirodi i okolišu i najbolji radovi mogli bi biti postavljeni kao izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu. (Petar je aktivan dužnosnik u BHD-u i pomagao je organizirati bezbrojne uspješne manifestacije i izložbe koje promoviraju Hrvatsku u Velikoj Britaniji.) Prisutni su se složili da bi ovo mogao biti odličan obrazovni projekt, koji bi ujedno pomogao motivirati mlade ljudi da promoviraju svoj prekrasan okoliš. Fotografiranje je odlično razvijen izvannastavni predmet u otočkim školama, pa bi projekt foto-eseja mogao biti popularan i ohrabrujući način usavršavanja vještina, koji bi ujedno pridonio promicanju ekološki prihvatljivog turizma.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Posebno zanimljivo je bilo čuti Lanu Zake i njena iskustva sa mladim studentima iz Poljoprivrednog Fakulteta, koji posjećuju njenu farmu kako bi stekli radno iskustvo. Lana je po struci arhitektica, također je akreditirani komercijalni organski poljoprivrednik sa dugogodišnjim iskustvom i svjesna poteškoća s kojima se suočavaju organski poljoprivrednici na Hvaru. Svi su se složili sa Laninom vjerom da mladi trebaju naučiti povezanost između poljoprivrede i hrane koju jedemo kako bi razumjeli važnost rada u polju.

Troje predanih organskih poljoprivrednika, Raffaella, Lana i Mihovil Stipišić podijelili su svoja iskustva sa prisutnima. Primjer koji pružaju je od neprocjenjive važnosti, jer svojim primjerom pokazuju ostalim otočanima da je moguće uspješno uzgojiti usjeve svih vrsta bez umjetnih pesticida i gnojiva. Mihovil je opisao kako su njegovi susjedi u početku bili skeptični, no njih desetak je počelo koristiti biljne pesticide, osobito Preslicu (konjski rep, equisetum arvense) u obliku spreja koja je izuzetno učinkovita protiv gljivičnih bolesti.

Sastanak je službeno završio u 19:30. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Više u ovoj kategoriji: « IZVANREDNA SKUPŠTINA UDRUGE „ECO HVAR“ Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god. »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Novosti: Ekologija.hr

  • Most Europeans want action to tackle climate crisis but not at any cost, poll shows

    YouGov survey finds support for tree planting and emissions taxes but opposition to air travel and fuel levies

    Europeans believe human-made climate change is real, a survey has shown, with most feeling action must be taken soon – as long as they do not have to sacrifice too much to achieve it.

    The YouGov poll of six European countries showed between 69% (Germany) and 80% (France) of respondents believed the climate was changing, with few (1%-4%) denying it and 14-20% believing it was changing, but not as a result of human activity.

    Continue reading...

  • Week in wildlife: an autumnal deer, golden jackals and an oily-kneed beetle

    This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • UK dairy farmers face further pressure as milk processor cuts prices

    Freshways lowers price paid to producers by 7p a litre, prompting warnings confidence in the sector is ‘at rock bottom’

    “Milk is leaving the farm at a loss,” says dairy farmer Ian Harvey, as he warns confidence in the sector is “at rock bottom”.

    Most of the UK’s dairy producers were already being paid less for their milk than it costs to produce it after a year of volatile farmgate milk prices, combined with the impact of the summer’s drought and soaring costs of vital fuel and fertiliser triggered by the conflict in Iran.

    Continue reading...

  • How Democrats used the midterms to turn affordability concerns into ‘green populism’

    From energy prices to datacenters, climate became a cost-of-living issue – and a winning one

    Climate-forward Democrats swept into power on Tuesday night as a blue tsunami flipped the Senate, House and several governor’s races. Voters were laser-focused on affordability, and experts said Democrats succeeded in linking cost-of-living concerns with rising energy prices, datacenters and, to some extent, the climate crisis. They may have even created a path for a “new climate politics”.

    The results delivered a sharp rebuke of Donald Trump, who started a war with Iran that raised gas pump prices across the country and exposed the fragility of fossil fuels, all while the US oil industry earned $130bn in profits since the war began. Household energy costs soared, driven by various factors including constraints on renewables, climate disasters and a datacenter boom.

    Continue reading...

  • Country diary: This could be a case of mistaken rodentity | Nic Wilson

    Clophill Lakes, Bedfordshire:Bank vole or wood mouse? On a series of nine-second videos, they’re not so easy to tell apart

    Bank vole or wood mouse? That is the question. I’m working my way through a series of nine-second videos from Clophill Lakes nature reserve, taking notes on how many bank voles appear in the clips. Unfortunately, I can’t tell my voles from my mice.

    The footage begins at 4.47pm, when wildlife volunteer Stephen Plummer switches on the trail camera in his mostela trap: a wooden box with a drainpipe entrance leading to a scattering of nuts and seeds. Both wood mice and bank voles star in the Clophill Saga – a rodential drama set in deciduous woodland beside old ponds – but I’m struggling to tell the two species apart, especially in the monochrome infrared light. I take notes as they enter: BV, 2BV, WM, BV. Or is it WM? I check the differences between them for the umpteenth time – 216 clips later (at 4.46am), I reckon I’ve got my eye in.

    Continue reading...

  • Cop31 will expose the conflicts and contradictions of the world’s fossil fuel reliance

    The move to clean electricity will form the focus of the climate summit, which begins next week in coal-obsessed Turkey. The outlook doesn’t look good

    • Don’t get Down to Earth delivered to your inbox? Sign up here

    Holding a climate conference under the presidency of one coal-obsessed country might be regarded as a misfortune for the planet – sharing it between two starts to look provocative. But at this year’s Cop31 UN climate summit in Antalya, coal exporter Australia and coal consumer Turkey will be trying to shift the focus away from dirty fossil fuels and towards clean electricity, with a target on the table to meet 35% of final energy demand from electricity by 2035.

    Will they succeed? The geopolitical outlook for Cop31 is worse than for almost any recent “conference of the parties” under the UN Framework Convention on Climate Change (UNFCCC). Conflicts in Ukraine, Iran and Gaza are destabilising global alliances, an unpredictable White House is sowing economic uncertainty and AI is threatening to unleash digitised chaos.

    ‘Bunch of baloney’: calls grow for Cop summit reforms as countries on track to fail nature targets

    The Amazon’s canary in the coalmine: what a tropical fish can tell us about climate upheaval

    The next global pandemic could be brewing on a mink farm in Utah – and little is being done to stop it

    Continue reading...

  • Warming UK seas could ‘fundamentally reshape marine ecosystems’ – report

    Four-year study warns destabilised marine food webs could jeopardise food security by 2050

    Warming seas around the UK and the wider north-east Atlantic could destabilise marine food webs, weaken ocean health and jeopardise food security by 2050, according to a four-year study.

    Scientists who projected the impact of climate breakdown on four key groups of marine life crucial to maintaining ocean ecosystems in the region said their results challenged assumptions that in middle latitudes, such as the UK, marine biodiversity was likely to increase across the board.

    Continue reading...

  • In Alaska’s capital, food comes by water, air or, most often, community sharing

    Juneau has little arable land, a short growing season and few farmers – and deep traditions of residents and the land feeding each other

    Forty miles north-west of Alaska’s capital, the highway just ends.

    At Glacier Highway’s most northern point, the pavement turns to gravel, the gravel widens into a turnaround and the tire tracks curve back the way they came. At the far end, the woods begin, a narrow hiking trail slipping toward the southern end of Berners Bay.

    Continue reading...

  • ‘It’s kind of a melting pot’: how one US city transformed a highway into a leafy oasis

    The BLVD is home to 250 enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums and a performing arts centre

    Passing through the Mojave desert on State Route 14, going by landscapes Hollywood uses to represent alien planets, a driver might not expect to find a walkable, tree-lined boulevard.

    But there are nine beautiful, leafy blocks on West Lancaster Boulevard, a piece of what used to be Highway 14. They were redeveloped as part of a mixed-use urban streetscape in the city of Lancaster, California in 2010.

    The BLVD, as it’s been rebranded, is home to 250 public and private enterprises, from banks, tattoo shops and restaurants to museums, a performing arts centre and a public library. City Hall is just a block south.

    The city invested $11.5m (£8.5m) to transform a busy thoroughfare into an inviting public space. The three lanes in the centre of the former five-lane road were replaced by a series of tree-lined ramblas – Spanish for “avenue” and “watercourse,” because dry stream beds served as streets in early cities.

    The redesign was planned and funded by the city of redevelopment agency. Within four years of completion, it had generated more than $270m in economic output, attracted $130m in investment, created hundreds of jobs and prompted the building or renovation of hundreds of housing units, according to the city.

    The revitalisation has also created more intangible benefits, residents say. The city centre the feels like a gathering space, they said — somewhere where they can feel like part of a community.

    Continue reading...

  • Lab-grown meat was supposed to save the world. What happened?

    We were promised a panacea for the climate crisis and a way to save our food system. So why is nobody firing up the chicken vats? I went to find out

    On 5 August 2013, a man and a woman ate a burger. Not just any burger: a world-historic burger, made from cattle cells grown in a laboratory by Mark Post, a professor of vascular physiology at Maastricht University in the Netherlands. The burger had taken two years to produce and cost €250,000 (about £210,000 at the time), money furnished by the Google co-founder Sergey Brin. Now it was being tasted in public for the first time at Riverside Studios in London, at an event attended by 200 members of the press and livestreamed to thousands.

    To make this particular burger, Post had extracted stem cells from the shoulder muscle of a living cow, then cultivated them in plastic containers filled with a nutrient-rich supplement called foetal bovine serum, which is derived from cow foetuses. The cells eventually became 20,000 strands of tissue, which in turn became a single 140g patty. Post believed that beef produced this way had the potential to dramatically reduce greenhouse-gas emissions and slow the climate crisis. Raising cattle for consumption requires massive amounts of land and water – and massive amounts of feed grown at a high environmental cost. He projected that global demand for meat would soon outstrip our ability to produce it the old-fashioned way, at which point our food systems would become unsustainable. But that didn’t have to mean a mass recalibration of our consumption habits or a global shift away from red meat. Post and his team had found another way.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.