Eco Hvar

Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 4. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 17. lipnja 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 4. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 17. lipnja 2017. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, članica odbora, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Peter Elborn, Martin Sackmann, Sophia Sackmann, Mihovil Stipišić, Lana Zake.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Jo Ahearne, Goga Borić, Norbert Bossaert, Henk Buijs, Ingrid Buijs, Miranda Miličić Bradbury, Paul Bradbury, Luka Bunčuga, Marija Bunčuga, Steve Jones, Graham King, Mario Vranković, Maja Vukić, Ivana Župan.

Započeto u 18 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz Treće godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2016. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2016. godinu

  5. Biranje glavnog odbora

  6. Donošenje Plana rada Udruge za 2017. godinu

  7. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK IZ TREĆE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2016. godini:

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 20 upita vezanih za životinje, uglavnom o psima lutalicama i napuštenim psima i mačkama i o otrovima. Upiti su pristizali od domaćih i od stranih posjetitelja otoka. Drago nam je, da možemo reći da su lokalne vlasti u nekim slučajevima surađivale, te da su gotovo svi zalutali i napušteni psi ponovno ujedinjeni sa svojim vlasnicima ili su pronašli nove domove.

Prijavljivanje slučajeva trovanja životinja je otežano. Točan postupak uključuje sačuvanje svih dokaza, uključujući mrtve životinje, po mogućnosti sa fotografijama i prijavljivanje incidenta komunalnim redarima i policiji. Međutim, u većini slučajeva dok se uspije pristupiti prijavljivanju trovanja, dokazi više ne postoje.

ii) Bilo je i nekoliko slučajeva pasa, koji su lutali bez nadzora po ulicama, nakon što su tek stigli na otok i odvojili se od svojih vlasnika. Odveli smo ih u veterinara, da ih identificiramo uz pomoć mikro čipa. Kada smo ih vratili njihovim vlasnicima, savjetovali smo ih, da pas uvijek ima ogrlicu, po mogućnosti sa označenim brojem telefona vlasnika i da se pas drži na uzici (kao što propisuje zakon), posebno na mjestima koja su za pse nepoznata i nova.

iii) Trojicu prethodno spašenih pasa smo uspjeli udomiti kroz Sklonište za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu. Benđi, Lina i Bobi su pronašli nove domove u Njemačkoj kroz suradnju između Animalis Centra i Njemačke dobrotvorne ustanove Streunerglücke.V. Obaviješteni smo o njihovim odredištima i poslane su nam fotografije iz njihovih novih domova.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

U siječnju se udruga Eco Hvar pridružila odličnoj inicijativi za sadnju crnog bora, u organizaciji sestrinske udruge Održivi Otok / Sustainable Island. (Prema najnovijim informacijama se je većina posađenih sadnica primila.) Čestitamo Ireni Dorić i njenoj ekipi na izvrsnom projektu i besprijekornoj promociji.

Period Uskrsa (Uskrs je bio 27. ožujka u 2016. godini) je za udrugu Eco Hvar uvijek razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije, da po putu ne bacaju smeće po podu. Udruga Eco Hvar osigurava koševe za otpatke oko crkve u Pitvama. Kao i uvijek, udruga Eco Hvar je aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja je 11. travnja 2016. potpisao dokument sa udrugom Eco Hvar pozivajući ljude da prestanu koristiti pesticide.

Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila sa aktivnostima vezanim za upozoravanje ljudi na opasnosti od uporabe pesticida kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Primili smo razne upite putem e-maila, od volontera koji je tražio pomoć sa uključivanjem u projekt u bivšoj ratnoj zoni, do zahtjeva da učinimo nešto sa turistima, koji ilegalno love ribu s broda u Nacionalnom Parku Mljet.

Bilo je i dopisivanja sa lokalnim vlastima.

Na početku političke kampanje za lokalne izbore u svibnju 2017. godine, dana 8. studenog 2016. smo uputili pismo načelniku Općine Jelsa Nikši Peronji, u kojem smo tražili javnu izjavu o okolišu, posebno recikliranju, gospodarenju otpadom i hortikulturi. Do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor.

Dobivajući informaciju o tome, da je jelšanski Park bio prskan pesticidima negdje u proljeće, 10. studenog smo pisali načelniku Peronji, stavljajući u kopiju još 5 osoba u odgovornim pozicijama lokalnog vijeća. U istom tom e-mailu smo istaknuli, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama, koje sigurno nisu u skladu sa EU normama. Pitali smo također kada bismo mogli očekivati postavljanje infrastrukture i opreme za recikliranje na našem području. Toni Damjanić, direktor JELKOM-a odgovorio je na pitanja, koja su se odnosila na njegovu nadležnost, uporabu pesticida i upravljanje smećem, uključujući i recikliranje. Osim njega, nitko drugi nije odgovorio, pitanje otrova za štakore ostalo je neodgovoreno.

Korespondencija i naknadni razgovor sa Tonijem Damjanićem pokazali su, da puno toga u vezi uporabe i kontrole pesticida na području Općine Jelsa nije skroz u redu.

Jedina dobra vijest bila je da su JELKOM-ove zalihe herbicida Roundup-a/Cidokora vraćene nakon zabrane EU, koja je stupila na snagu 1. listopada 2016. godine. Loša vijest ali je, da će JELKOM nastaviti s uporabom bilo kojih zakonom dopuštenih otrova za suzbijanje korova na javnim površinama kojima upravlja.

3.Obrazovanje i podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija kroz nekoliko dubinskih članaka, koji su objavljivani u  časopisu, koji pokriva lov i prirodan okoliš "Dobra kob“. Duboko smo zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Ekološko djelovanje. Udruga je 7. travnja 2016. surađivala s Lokalnom Akcijskom Grupom (LAG Škoji) i sestrinskom humanitarnom udrugom Dignitea u organizaciji seminara na Hvaru, kojeg je vodila gđa Marija Ševar, viša koordinatorica za organsku poljoprivredu. Seminar je bio dobro posjećen i dobio je dobar publicitet na Radiu Split i u najčitanijim novinama u Dalmaciji Slobodnoj Dalmaciji. Posebno zahvaljujemo Adeli Duboković, Manueli Antičević i ekipi LAG Škoji, te Katiji Zaninović Dawnay, Nadi Jeličić i svim pomoćnicima u udruzi Dignitea.

iii) Stranica udruge Eco Hvar. Objavljeno je 46 članaka tijekom 2016. godine: 3 u vezi korisnih informacija za vlasnike imovina, 5 članaka vezanih za temu životinja, 11 o temama od općeg interesa, 11 o pesticidima i 16 o prirodi (ptice, kukci, divlje životinje, biljke). Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2017. su kako slijedi: opći interes i članci o životinjama između 1.000 i 3.000; Pesticidi, 3.000 – 7.800; Priroda, 5.000 – 24.000.

Stavljajući ove brojke u kontekst, ukupne brojke za web stranice pokazuju više od 61.000 klikova za stranicu dobrodošlice, od čega 40.000 do 50.000 za mnoge od članaka iz 2014. godine. Smatramo da ove brojke pokazuju da web stranice postiže svoju svrhu i da ljudi postepeno pronalaze informativni materijal. Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne člnake i Ivani Župan za njezine prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2016. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2016. godini, koje je pokazalo da je udruga počela godinu sa 11.833 kn i završila sa 6.719 kn na dan 31.12.2016. Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016. GODINU.

Ad 5. Izbor glavnog odbora. Četvorogodišnji mandat izvršnog odbora završava. S obzirom da se tajnica udruge Miranda Miličić Bradbury odselila iz otoka, najavila je da se neće kandidirati za ponovni izbor. Odbor zahvaljuje Mirandi, koja je bila ključna osoba u formiranju udruge. Za nove članove odbora predloženi su Vivian Grisogono (predsjednica) i Nada Kozulić (pravni i financijski savjetnik), te Debora Bunčuga je bila spremna preuzeti dužnosti tajnice udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

PRIJEDLOZI SU PRIHVAĆENI JEDNOGLASNO.

Ad 6. Progam za 2017. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti istraživati mogućnost osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli pustiti da se istrče, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest i uživanje u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2017. GODINU.

Ad 7. Razno.

Raffaella Catani informirala je prisutne o tome, da se trenutno provodi antropološko istraživanje otočana kao nastavak prijašnjih otkrića. Debora Bunčuga je objasnila pozadinu: studija je započela prije nekih 12 godina i rezultati su do sada pokazali neočekivano visoku učestalost zdravstvenih problema, osobito pojave dijabetesa i postoji snažna sumnja da su pesticidi važan faktor u cijeloj priči, stoga se studija provođena od strane Zagrebačke institucije nastavlja. Vivian Grisogono, kao zdravstveni radnik, pozdravlja ovo istraživanje, jer je već neko vrijeme uznemirena učestalošću pojave hormonalnih poremećaja, uključujući probleme sa štitnjačom i preuranjene menopauze (koja je pogodila dvije 16-godišnje djevojke u istom razredu istodobno), rak i neurološke probleme kao što su Parkinsonova bolest, za koje se zna da su eventualno povezane s uporabom pesticida. Debora je također obavijestila prisutne, da je dr. Tomica Carić prije nekoliko godina započeo istraživanje o zdravstvenim rizicima povezanim s pesticidima, ali ga nije uspio dovršiti zbog poteškoća u pristupu potrebnim podacima. Zagrebačka istraživačka grupa je sada izrazila interes za dovršavanje rada, što bi bilo od ogromne važnosti za lokalnu zajednicu.

Izražena je zabrinutost u vezi gradnje oko Stari Grada. Peter Elborn je govorio o neugodnostima zbog zatvaranja javnog puta do Maslinice zbog radova na izgradnji novog turističkog kompleksa. Lana Zake izvijestila je prisutne, da se lokalni stanovnici lišavaju pogodnosti poput plaža za kupanje i vezova za brodove zbog širenja turističkih sadržaja. U nadi da će razvojni projekti pridonijeti zapošljavanju i biti od koristi za lokalnu zajednicu, prisutni su izrazili sumnje i strahove o njihovim mogućim ekološkim i socijalnim posljedicama.

Peter Elborn je predložio mogućnost organiziranja projekta u suradnji sa Britansko-Hrvatskim Društvom (BHD) u Velikoj Britaniji. Radilo bi se o projektu engleskih eseja o prirodi i okolišu i najbolji radovi mogli bi biti postavljeni kao izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu. (Petar je aktivan dužnosnik u BHD-u i pomagao je organizirati bezbrojne uspješne manifestacije i izložbe koje promoviraju Hrvatsku u Velikoj Britaniji.) Prisutni su se složili da bi ovo mogao biti odličan obrazovni projekt, koji bi ujedno pomogao motivirati mlade ljudi da promoviraju svoj prekrasan okoliš. Fotografiranje je odlično razvijen izvannastavni predmet u otočkim školama, pa bi projekt foto-eseja mogao biti popularan i ohrabrujući način usavršavanja vještina, koji bi ujedno pridonio promicanju ekološki prihvatljivog turizma.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Posebno zanimljivo je bilo čuti Lanu Zake i njena iskustva sa mladim studentima iz Poljoprivrednog Fakulteta, koji posjećuju njenu farmu kako bi stekli radno iskustvo. Lana je po struci arhitektica, također je akreditirani komercijalni organski poljoprivrednik sa dugogodišnjim iskustvom i svjesna poteškoća s kojima se suočavaju organski poljoprivrednici na Hvaru. Svi su se složili sa Laninom vjerom da mladi trebaju naučiti povezanost između poljoprivrede i hrane koju jedemo kako bi razumjeli važnost rada u polju.

Troje predanih organskih poljoprivrednika, Raffaella, Lana i Mihovil Stipišić podijelili su svoja iskustva sa prisutnima. Primjer koji pružaju je od neprocjenjive važnosti, jer svojim primjerom pokazuju ostalim otočanima da je moguće uspješno uzgojiti usjeve svih vrsta bez umjetnih pesticida i gnojiva. Mihovil je opisao kako su njegovi susjedi u početku bili skeptični, no njih desetak je počelo koristiti biljne pesticide, osobito Preslicu (konjski rep, equisetum arvense) u obliku spreja koja je izuzetno učinkovita protiv gljivičnih bolesti.

Sastanak je službeno završio u 19:30. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Više u ovoj kategoriji: « IZVANREDNA SKUPŠTINA UDRUGE „ECO HVAR“ Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god. »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Novosti: Ekologija.hr

  • One in nine migratory birds threatened with extinction, global report says

    Findings on decline of species such as Arctic tern and turtle dove published alongside flyways pledge at Kenya summit

    One in nine migratory birds are threatened with extinction and 45% of migratory species such as cuckoos, turtle doves and Arctic terns are in decline, according to a global report.

    The migratory slender-billed curlew was officially declared extinct last year, the first global bird extinction in mainland Eurasia and Africa in recent centuries. Worldwide, seven migratory bird species have been confirmed or are suspected to have become extinct over the last 150 years.

    Continue reading...

  • Week in wildlife: a sea turtle hatchling, baby orangutans and flying ibises

    This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • ‘Fresh from the roof’: the supermarket growing salad a few metres above the tills

    Customers seeking greens at one Berlin outlet are dealing with some very local supply chains indeed

    Walking into the Felix Thomas REWE supermarket in Lankwitz, Berlin, customers are immediately presented with a choice of greens: romaine, rocket, iceberg. But last month, a new option joined the selection: Lankwitz loose-leaf lettuce. A combination of head lettuce, romaine lettuce, Lollo Rosso, and dark green easy leaf lettuce, its yellow packaging makes it stand out in a row of green. But it’s not just the flashy packaging that makes it distinct. Unlike its neighbouring lettuces, which come from regional farms or all the way from Italy, these greens were grown just a few metres away – or rather, a few metres up. “Frisch Vom REWE Dach” or “Fresh from the REWE roof”, the bags read.

    Rooftop farms are nothing new: in cities such as Paris, Hong Kong, Copenhagen and New York, similar farms supply food to adjacent food retailers or even restaurants. This model has the potential to reduce greenhouse gas emissions from transportation (and its associated costs), minimise the urban heat effect, make use of dead space and perhaps even improve the relationship between buyers and their food.

    Continue reading...

  • Climate ‘feedback loops’ could worsen global warming by 30%, study finds

    Emissions of planet-heating methane and CO2 from natural sources are worsening the climate crisis, paper says

    Rising global temperatures caused by the burning of fossil fuels are transforming the world’s forests, wetlands and tundra to the point they are releasing emissions that could further worsen global heating by as much as 30%, a new study has found.

    As the world heats up, permafrost in the high latitudes is thawing, fiercer wildfires are burning in drying forests and wetlands and lakes are warming. All of these changes are themselves causing the release of planet-heating methane and carbon dioxide locked in trees and soils, therefore worsening the climate crisis, the paper states.

    Continue reading...

  • NHS reports busiest ever summer as heatwaves drive up hospital admissions

    Record demand for A&E units, ambulance services and NHS 111 shows extreme heat having unprecedented impact on health, experts say

    The NHS came under its most intense strain ever as a result of the summer’s five heatwaves, amid warnings that extreme heat is having an unprecedented impact on human health.

    A&E units, ambulance services and the NHS 111 telephone advice line all experienced record demand for their services in England in June, July and August as Britain experienced record temperatures.

    Continue reading...

  • Country diary: The slow magic of growing a cricket bat from scratch | Michael White

    Cranbrook, Kent: We are felling a crop of willow trees that have managed to survive their nemesis – the grey squirrel – and are destined for the batter’s grip

    As the thwack of leather on willow fades from village greens with the waning of the cricket season, a new sound, perhaps less evocative of the country idyll, fills our little valley. Toppled willow trees rip through the canopies of their doomed neighbours, and drop with dull thuds to the angry screams of chainsaws.

    To watch any tree fall is poignant, but for someone involved in woodland management like me, it can be conflicting. These majestic willows were planted in my teenage years, they have received my care and protection, and in turn they have given me much joy, but I always knew they were a crop, not a permanent feature. So, as these old friends are felled and hauled away to become cricket bats, an acutely uncomfortable feeling rises in me, somewhere between grief and satisfaction.

    Continue reading...

  • Weatherwatch: soil moisture deficit – how dry are the UK’s thirsty soils?

    SMD is the moisture the soil must make up until it is at capacity, with very dry conditions over most of England and Wales

    When the ground is thoroughly wet, after excess rainwater has run off it is said to be at field capacity. Meteorologists describe drought in terms of soil moisture deficit (SMD) from field capacity. The SMD is a measure of how thirsty the soil is, expressed as how many millimetres of rain it would take to top it up to field capacity.

    In southern England, the SMD tends to hover around zero in winter when fields are wet. In summer it may be about 100mm, going up to 150mm or more in a dry year. The extreme of dryness, when soil has no water accessible to plants, is known as the permanent wilting point or PWP.

    Continue reading...

  • A bee’s-eye view: art installation beside the Thames celebrates crucial pollinators

    More than 100 lenses inside Luke Jerram’s Pollenarium let visitors see the outside world as insects would

    From the outside, it looks a little like something out of the Teletubbies.

    In fact, the new installation by the Bristol artist Luke Jerram represents a grain of pollen, and the inside is an insect’s eye.

    Continue reading...

  • They drive toward tornadoes. We went with them to see how their work could save lives

    Tornadoes kill hundreds each decade in the US. These researchers are investigating why some storms produce twisters – despite the fatal risks

    On a narrow road in southern Iowa, my phone shrieked.

    Tornadowarning. Take shelter now in a basement or an interior room on the lowest floor of a sturdy building.

    Continue reading...

  • Curse of the Nile’s gold: how Sudan is losing its fertile fields and ability to produce food

    An artisanal mining boom driven by war and poverty is causing a public health emergency, as chemicals poison soil, water and society

    In Abu Hamad, on the banks of the Nile, verdant orchards, gardens and fields once produced a bounty of dates, citrus fruits, winter grains and cereals for the towns and cities of eastern Sudan, including Khartoum and Port Sudan.

    Today, the land looks drastically different. Trees have been cut down, agricultural areas cleared, and farms have been replaced by shops and commercial sites. Dotted around the town and its outskirts, more than 700 mounds of grey waste are poisoning the soil, water and air. The mounds are the toxic remnants of artisanal gold mining, a practice that began in about 2008 and has intensified over the past six years.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.