Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 3. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. svibnja 2016. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

ZAPISNIK

sa 3. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 28. svibnja 2016. godine u 17 i 30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Liljana Caratan Lukšić, Doris Tudor I Frank John Dubokovich

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličić, Gordana Borić, Branko Bunčuga, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Evan Kraft, Jasenka Splivalo,

Započeto u 17 i 30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2015. godinu
  3. Usvajanje financijskog izvješča za 2015. godinu
  4. Donošenje Plana rada Udruge za 2016.godinu
  5. Donošenje odluke o ovlaštenju za supotpisivanje financijske dokumentacije
  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka..

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2015. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Aktivnosti vezane uz zdravlje i zaštitu okoliša

Udruga je i tijekom 2015. godine bila vrlo aktivma na portalima na kojima surađuje.

O otrovima. U fokusu su bila pitanja vezana uz okoliš, prvenstveno uz upotrebu pesticida kako u javnom prostoru tako i u privatnom. Pisali smo na više adresa tražeći informacije kojim se otrovima tretiraju javni prostori. Imali smo informacije da se koriste sredstva koja nisu namijenjena širokoj upotrebi u otvorenim prostorima nego samo na vrlo ograničenim prostorima. Uz to ta su sredstva u nekim zemljama zabranjena, pogotovo za široku upotrebu, jer su štetna za ljude ali i za korisne kukce, posebice pčele. 

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama. U 2015. godine Eco Hvar je uočio da i u tom području nije bilo pomaka na bolje, građani nisu na odgovarajući način upozoreni da s provodi prskanje protiv komaraca i da se djeca i osobe s određenim zdravstvenim teškočama trebaju zašititi. I pčelari moraju znati za činjenicu prskanja kako bi sačuvali svoje košnice. Osim toga nitko ne propagira drugačiji način zaštiti od komaraca osim prskanja otrovima. A iskustvo nam pokazuje da ta metoda i nije baš učinkovita, jer komaraca ima sve više, a ne sve manje. Koliko je otrova potrošeno, a i novaca u tu svrhu, komaraca bi trebalo biti bar znatno manje, a ne više.

Ćlanica Udruge gđa Tudor navela je da se građani najčešće ponašaju kako su naučeni i da nisu spremni brzo promijeniti svoje ponašanje.

Orhideje. Stav protiv herbicida ojačao je svojom posjetom entuzijast iz Nizozemske, gospodin Frank Verhart, koji se bavi proučavanjem orhideja. On je istražio Hvar i Brač u prolječe 2015. godine kao gost Eco – Hvara, identificirajući i mapirajući staništa divljih orhideja. Rezultati njegovog rada dostavljeni su Katederi za botaniku Prirodoslovno-matemetičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O njegovoj posjeti i radu objavljen je i članak u Slobodnoj Dalmaciji.

Gospodin Verhart iznio je zabrinutost za opstanak divljeg i samoniklog bilja u Dalmaciji. Naglasio je da su nekontrolirano odlaganje krupnog otpada u prirodi i upotreba pesticida dva glavna razloga koji ga oštečuju i ugrožavaju.

O glifosatu (cidokoru i sl.) Nastojali smo i stanovništvo otoka upozoriti kroz različite oblike informiranje o štetnosti upotrebe sredstava na bazi glifosata kao i o brojnim znanstvenim saznanjima do kojih dolaze brojni znanstvenici u međunarodnim nezavisnim institucijama.

Pitka voda u Općini Jelsa. Predsjednica je upoznala Skupštinu s činjenicama u vezi ispitivanja ispravnosti pitke voda iz slavine koju upotrebljavaju građani Jelse. Naime u rujnu prošle godine uzati su uzorci vode iz slavine u Jelsi i poslani na analizu u jedan institut u Španjolskoj. Takvu analizu nije lako moguće napraviti u Republici Hrvatskoj nego u nekoliko instituta u Njemačkoj ili Španjolskoj. Na veliko zadovoljstvo, u proljeće primljeni su rezultati koji su pokazali da uzorci NISU sadržavali tragove glifosata. No to nije znak da treba bez ikakvog ograničenja i nadalje koristiti sredstva s tim sastojkom, jer su nezavisni instituti EU izrazili ozbiljnju sumnju da su glifosati potencijalno kancerogeni. Putem portala Udruge zainteresirani mogu pratiti aktivnosti koje se odvijaju u Parlamentu EU i u oborima Komisije koji raspravljaju o produljenju licence o eventualnoj daljnoj upotrebi glifosata ili o njegovoj zabrani u EU, za što se zalažu zelena stranke u EU Parlamentu.

Zbrinjavanje otpada. Jedno od područja u kojem će Udruga djelovati je vezana uz zbrinjavanje otpada. Tu Općina Jelsa nije napravila nikakve pomake za razliku od nekih drugih sredina kao npr. Grad Hvar koji je bar pokrenuo aktivnosti u vezi odvojenog prikupljanja otpada.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Sklonište za životinje.Tijekom 2015. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Udruga je osigurala zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište a u postupku je izrada nacrta.

Spašavanje životinja. Tijekom prošle godine Udruga se skrbila i o nekoliko životinjama jer su ljudi, na žalost, u tri navrata izbacili iz svojih kuća po sedam šteneca. Pronašli su ih i domaći ljudi i stranci koji su o tome obavijestili predsjednicu Udruge. Četvero štenaca završilo je u Pitvama, no dobra je vijest da su neki od tih štenaca sretno udomljeni. Neki čak i u Njemačkoj. Neki od stranaca bili su voljnji udomiti psiće ali to jednostavno nije uvijek moguće.

Suradnja sa Azilom u Kaštel Sućurcu. Udruga je uspostavila suradnju s azilom za napuštene životinje u Kaštel Sučurcu koji vrlo dobro vodi doktorica Zdenka Filipović. Ta će se suradnja nastaviti i tijekom ove godine.

Podrška radu Udruge

I tijekom 2015. godine znatan broj osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja Udruge. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Financijsko stanje. Na Skupštini je izneseno da je Udruga i proteklu godinu završila s pozitivnim financijskim rezultatom. Treba reći da Udruga sva sredstva za svoj rad osigurava putem donacija. Članovi Udruge se nadaju da će se pronaći izvori javnih sredstava za obveze koje treba osigurati lokalna zajednica a tiču se zaštite i ljudi, okoliša i životinja.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2015. godinu.

Ad 3) Stanje na računu Udruge na dan 1. sijećnja 2015. iznosilo je 10.814,00 kn a tijekom 2015. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 1.325,00 kn. Udruga je u 2015.godine raspolagala s ukupno 12.139,00 kn. Od navedenog iznosa potrošeno je za troškove 2.872,00 kn. Stanje računa na dan 31. 12 2015. iznosilo je 9.267,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2015, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2105. godinu.

Ad 4) U 2016. godini Udruga će nastaviti s aktivnostima na kojima je radila i do sada a to su:

  1. -    Azil za napuštene pse,
  2. -     Suradnja s azilom u Kaštel Sućurcu
  3. -    Edukacija djece i odraslih u vezi zaštite okoliša i populiziranje dobrih praksi kojima se čuva okoliš od devastiranja za sadašnje i buduće generacije,
  4. -   Suradnja s drugim udrugama na Otoku čije se djelovanje nadopunjuje s djelovanjem Eko Hvara
  5. -   Populariziranje novih saznanja o zaštiti okoliša, zaštiti životinja i dobrobiti ljudi kroz internetske portal.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Program rada Udruge u 2016. godini.

Ad 5) Predsjednica izvještava članove Udruge o potrebi da se još jedna osoba ovlasti za supotpis financijske dokumentacije Udruge. Predlaže da to bude gđa Debora Bunčuga iz Jelse.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Ovlašćuje se gospođa DEBORA BUNČUGA iz Jelse OIB 0160827872 kao supotpisnica financijske dokumentacije za Udrugu ECO HVAR iz Jelse.

Ad 6) Nije bilo više drugih diskusija, a Predsjednica je zahvalila prisutnima i svima koji su pomogli Udruzi u proteklim godinama, te zaključila Skupštinu u 18.35 sati.

Zapisničar:                                                                       Predsjednica Udruge:

Nada Kozulić                                                                   Vivian Grisogono

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god.

Novosti: Ekologija.hr

  • Emissions of planet-heating methane and CO2 from natural sources are worsening the climate crisis, paper says

    Rising global temperatures caused by the burning of fossil fuels are transforming the world’s forests, wetlands and tundra to the point they are releasing emissions that could further worsen global heating by as much as 30%, a new study has found.

    As the world heats up, permafrost in the high latitudes is thawing, fiercer wildfires are burning in drying forests and wetlands and lakes are warming. All of these changes are themselves causing the release of planet-heating methane and carbon dioxide locked in trees and soils, therefore worsening the climate crisis, the paper states.

    Continue reading...

  • Record demand for A&E units, ambulance services and NHS 111 shows extreme heat having unprecedented impact on health, experts say

    The NHS came under its most intense strain ever as a result of the summer’s five heatwaves, amid warnings that extreme heat is having an unprecedented impact on human health.

    A&E units, ambulance services and the NHS 111 telephone advice line all experienced record demand for their services in England in June, July and August as Britain experienced record temperatures.

    Continue reading...

  • Environment Agency says talks under way about increasing prices for industrial users to try to reduce poor water management

    Ministers are exploring making water more expensive for some users, in the face of severe supply shortages.

    Despite the UK being a famously wet country, the precarious nature of the water supply has been made particularly acute this summer, with almost three-quarters of England and all of Wales in drought and 27 million people facing restrictions on their water use.

    Continue reading...

  • Hot weather means sweeter grapes, but outlook gloomier for beermakers, as drought diminishes barley harvest

    English sparkling winemakers expect their earliest grape harvest and a “vintage year” after a scorching summer quickly ripened grapes.

    However, beer sellers have warned of a potential shortage after record-breaking temperatures and a drought hitting much of England has caused poor yields of barley.

    Continue reading...

  • This week’s best wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Cranbrook, Kent: We are felling a crop of willow trees that have managed to survive their nemesis – the grey squirrel – and are destined for the batter’s grip

    As the thwack of leather on willow fades from village greens with the waning of the cricket season, a new sound, perhaps less evocative of the country idyll, fills our little valley. Toppled willow trees rip through the canopies of their doomed neighbours, and drop with dull thuds to the angry screams of chainsaws.

    To watch any tree fall is poignant, but for someone involved in woodland management like me, it can be conflicting. These majestic willows were planted in my teenage years, they have received my care and protection, and in turn they have given me much joy, but I always knew they were a crop, not a permanent feature. So, as these old friends are felled and hauled away to become cricket bats, an acutely uncomfortable feeling rises in me, somewhere between grief and satisfaction.

    Continue reading...

  • A total of six people apprehended as clean-up of rubbish stacked 10 metres high cost about £6m

    Two men have been arrested after fly-tippers dumped a “mountain of illegal waste”, stacked 10 metres high, in Oxfordshire.

    Hundreds of tonnes of rubbish appeared in a field between the River Cherwell and the A34 near Kidlington in November last year. The waste tip was so large that removing it could cost more than the local council’s annual budget, the area’s MP said.

    Continue reading...

  • SMD is the moisture the soil must make up until it is at capacity, with very dry conditions over most of England and Wales

    When the ground is thoroughly wet, after excess rainwater has run off it is said to be at field capacity. Meteorologists describe drought in terms of soil moisture deficit (SMD) from field capacity. The SMD is a measure of how thirsty the soil is, expressed as how many millimetres of rain it would take to top it up to field capacity.

    In southern England, the SMD tends to hover around zero in winter when fields are wet. In summer it may be about 100mm, going up to 150mm or more in a dry year. The extreme of dryness, when soil has no water accessible to plants, is known as the permanent wilting point or PWP.

    Continue reading...

  • The island chain has tended to avoid the worst effects, but Hurricanes Lowell and Lala left a trail of damage this year

    Hurricane Lowell surged near the Hawaiian Islands this week, leaving a trail of downed trees and power lines, crumbled roads, sunken boats and destroyed piers on the island of Kauai.

    Residents were left to grapple not only with the damage, but the rising risks to the tropical archipelago as sea surface temperatures climb.

    Continue reading...

  • In the first project of its kind, scientists are trying to answer if the future of Alaska’s streams and tundra may depend not on survival of the fittest but on how species adapttogether

    On Alaska’s North Slope, scientists tread carefully across clumps of tussock grasses toward a fast-flowing stream draining the imposing Brooks Range of ice and snow. Near Galbraith Creek, they string out a mist net for white-crowned sparrows. The birds have recently arrived from southerly latitudes, intent on feasting on the insects that will soon descend on the tundra like storm clouds.

    The Arctic summer is short-lived, and sparrows have only a few weeks to establish territories, find mates, lay eggs and raise their chicks on a steady diet of bugs. From every ensnared bird, the scientists collect blood, feather and faecal samples to see what they are eating and how that changes over the summer.

    Galbraith Creek on Alaska’s North Slope

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com