Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2014.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 2. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 19.lipnja 2015. godine u 18 i 45 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 2. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi,  životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 19. lipnja 2015. godine u 18 i 45 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Danijela Lučić,  

Debora Bunčuga,  Marija Bunčuga, Jasenka Splivalo I Frank John Dubokovich

Otsutni članovi i simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličević, Liljana Caratan Lukšić, Katija Barbić, Meri Belić, Marija Mišković, Keti Franičević, Katia Zaninović Dawnay

Započeto u 18 i 45 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2014. godinu
  3. Usvajanje financiskog izvješča za 2014. godinu
  4. Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Udruge
  5. Izvješće o provedbi projekta „Azila za životinje“
  6. Izvješće o Projektu edukacije djece o zbrinjavanju otpada

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuju 7 članova od 9  i da Skupština ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka. Konstatira se da je broj članova Udruge povećan tako da Udruga sada broji ukupno devet članova.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2014. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Udrzga se tijekom prošle godine bavila sljedečim aktivnostima:

Aktivnosti putem Interneta

Eco Hvar je kontinuirano tijekom godine na svojoj web stranici objavljivao članke o dobrobiti životinja, zaštiti okoliša i zdravlju kao i informacije o važnim događajima. Stranica je zabilježila više od 30 tisuća posjeta, a pojedini su članci imali više od deset tisuća posjeta. Facebook stranica također je gotovo dnevno ažurirana poveznicama s novim stvarima interesantnim za aktivnost Udruge.

Upiti za pomoć

Udruga je odgovorila na brojne upite u vezi brige za životinje, uključujući čak i upitu o jednoj ozlijeđenoj ptici, iz Starog Grada. Primili smo i upit is Zoo Splita koji je teražio pomoć sa novi smještaj jedne vidre, obzirom na činjenicu da je taj vrt u postupku zatvaranja. Bilo je nekoliko upita za smještaj napuštenih mačaka, uglavnom s Hvara, a jedan je bio i iz Brela. Bilo je i nekoliko upita za preuzimanje nekoliko napuštenih pasa. Imali smo i upit ljutitih susjeda u vezi laveša pasa i buke koju su stvarali kuja i njenih 6 psića., također iz Starog Grada. Predložili smo im način kako pomoći psima, na žalost svi su kasnije bili otrovani. U datim mogućnostima ponudili smo im moguće rješenje problema, jer praktično ne možemo pomoći i udomiti neželjene psiće sve dok sklonište na otoku neće biti osnovano i u funkciji.

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama

U ožujku 2014. godine Eco Hvar pritužio se naćelniku Općine Jelsa povodom prskanja puteva u jelšanskom parku herbicidom Ouragan na bazi glifosata. Naveli smo da je prskanje herbicidima po javnim površinama zabranjeno prema odluci lokalnog Vijeća donesenoj prije nekoliko godine. Pismo Eco Hvara kasnije je raspravljeno na Odboru za ekologiju dana 9. travnja 2014. Predsjednica Udruge gđa Vivian Grisogono bila je prisutna tom sastanku. U prošlom sazivu bila je i člsnica Odbora obzirom da smo jedina Udruga koje se bavi zaštitom okoliša. U sadašnjem odboru nije uključena u rad, a na sastanku se uvjerila u promjenu nekih stajališta pa tako jedan od ćlanova navodi da  „budućnost čovječanstva ovisi o herbicidima“ (eufemistički nazvanim „zaštita bilja“ ). Diskusija na Odboru nije urodila nikakvim pozitivnim zaključkom. Ipak Eco Hvar primio je odgovor da se takav incident neće ponoviti. Ali nije sigurno i nema nikakvog osiguranja da tvrtka koja obavlja prskanje neće upotrijebiti herbicide koje još ima na zalihi i ponovno poprskati javne površine u Parku gdje se dnevno igraju brojna djeca.

Pritužba u vezi javno objavljenih informacija o prskanju potencijalno opasnim insekticidima po ulicama

U ožujku 2014. godine Eco Hvar je izmjenio nekoliko e-mailova s Općinskim Vijećem u vezi prskanja javnih mjesta otrovima protiv insekata, naročito komaraca. Eco Hvar izrazio je zabrinutost zbog opasnih sastojaka koji se upotrebljavaju i na nedostatak javnih obavijesti kada i gdje će se provesti prskanje. Politika Vijeća u vezi prskanja protiv insekata, izgleda, nije se promijenila.

Izvještaj o zagađenju mora

U travnju 2014. Eco Hvar je primjetio blizu Vrboske brod s kojeg je strugana stara boja koja je padala u more. Predstavnici lokalnih vlasti naveli su da nisu nadležni za takva zagađenja mora i da se obratimo inspektoratu u Splitu. Dobili smo i informaciju da je to uobičajena praksa u svim marinama. Poslali smo upit o tome tko je nadležan za zaštitu okoliša u marinama, te o praksi postupanja kao i o načinu kako se štiti more od zagađenja u brodogradilištima. Primi smo kratki odgovor iz Splita sa savjetom da se obratimo Ministarstvu zaštite okoliša u Zagrebu, što smo i učinili. To je rezultiralo telefonskim pozivom službene osobe iz Rijeke koja nas je izvjestila da su propisi o zaštiti mora u marinama na snazi, ali da nitko ne pokreće ništa u vezi toga. Iako su imali nekoliko upita u vezi toga ali ni jedan u pisanom obliku.

Pritužba zbog grafita

U listopadu 2014. godine izvjestili smo o uvredljivim grafitima na javnom mjestu. Bili smo vrlo zadovoljni jer su isti uklonjeni vrlo brzo.

Sklonište za životinje      

Tijekom 2014. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Vlasnica zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište u postupku je sređivanja vlasništva u zemljišnim knjigama.

Podrška radu Udruge

Nekoloko osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja tijekom prošle godine. Eco Hvar nema samo formalne članove, a nema ni obavezne članarine. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2014. godinu.

Ad 3) Tijekom 2014. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 10.814,00 kn a od tih sredstava potrošila je u vezi podmirenje troškova u vezi rada Udruge ukupno 1.013,00 kn tako da je stanje na računu na dan 31. 12. 2014. Iznosilo 9.801,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2014, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2104. Godinu.

Ad 4) Članica Upravnog odbora Nada Kozulić navodi da je prošle godine 1. listopada stupio na snagu novi Zakon o udrugama i da su sve udruge obvezne uskladiti svoje akte s navedenim zakonom najkasnije do 30. rujna ove godine. Izlaže prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Udruge Eco Hvara.

Nakon togkupština donosi

Odluku

Prihvaćaju se izmjene i dopune Statuta u sljedećem tekstu:

„Na temelju članka 13. stavak 2. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 74/14) i članka 17. stavak 2. Statuta Udruge ECO HVAR iz Jelse, Skupština Udruge na sjednici održanoj  dana 19. lipnja 2015. godine u Jelsi, usvojila je sljedeće

IZMJENE I DOPUNE

STATUTA

ECO HVAR UDRUGE za dobrobit ljudi, životinja

 i okoliša otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Članak 1. st.1. mijenja se i glasi:

„Ovim Statom utvrđuju se osnivanje udruge, pravni položaj, djelovanje i ciljevi Udruge, registracija, financiranje, imovina, prava i odgovornost članova Udruge, statusna pitanja i njihove promjene, nadzor i prestanak postojanja Udruge.“ 

Članak 2.

Članak 6. st.1. mijenja se i glasi:

„Udruga ima svojstvo pravne osobe koju stječe danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“

Članak 3.

U članku 8. Dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

„ Područje djelovanja Udruge je zaštita okoliša i prirode, održivi razvoj i briga o dobrobiti životinja.“

Članak 4.

U članku 12. Stavak 2. prva alineja mijenja se i glasi:

„ Članovi imaju dužnosti i odgovornosti:“

Članak 5.

Iza članka 9. dodaje se novi članak koji glasi:

„Članak 9a.

Udruga vodi popis članova u elektroničkom obliku. Popis sadrži sljedeće podatke:

-       Ime i prezime ili naziv pravne osobe

-       Osobni identifikacijski broj (OIB)

-       Datum rođenja

-       Datum pristupanja Udruzi

-       Vrsta članstva

-       Datum prestanka članstva u Udruzi.

Popis članova javno se objavljuje na web stranici Udruge. Tako javno objavljen  popis članova sadrži samo ime i prezime člana Udruge odnosno naziv pravne osobe i vrstu članstva.

Svaki član Udruge ili nadležno tijelo državne uprave ili lokalne samouprave imaju pravo dobiti na uvid cjelokupan popis članstva Udruge sa svim upisanim podacima, u svako vrijeme.“

Članak 6.

U članku 15. stavak 4. mijenje se i glasi:

„Redovnu ili izvanrednu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom Udruge. U odluci o sazivanju skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Iste osobe su ovlaštene sazvati izbornu skupštinu i u slučaju da je navedenim osobama istekao mandat na koji su izabrane.“

Članak 7.

U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:

„U slučaju prestanka Udruge Skupština donosi odluku o imovini. Skupština može odlučiti prenijeti imovinu Udruge drugoj udruzi koja se bavi istim ili sličnim djelatnostima kao i Udruga koja prestaje s radom ili ih prenijeti na zajednicu lokalne smouprave. Imovina se ne može prenijeti na osnivače ili članove Udruge.

U slučaju likvidacije Udruge likvidator će biti predsjednik Udruge. Skupština može odlučiti da poslove likvidatora povjeri odvjetniku ili knjigovođi koji vodi poslovne knjige Udruge.

Članak 8.

Članak 30. mijenja se i glasi:

„Statut i njegove izmjene i dopune stupaju na snagu i primjenjuju se od dana upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“

Broj:_________________

Jelsa,  19. lipanj 2015. godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednica:

     ______________________

Vivian Grisogono

Ad 5)  Predsjednica izvještava članove Udruge o tome dokle se došlo u realizaciji projekta azila za životinje. Obzirom da na realizaciji projekta radimo sami i uz pomoć podupiratelja Udruge nije za očekivati realizaciju u kratkom roku. Ali polako stvaraju se konture,  znamo gdje će sklonište biti, radi se na izradi građevinskog projekta.

Nakon toga Skupština donosi   

Zaključak

Prima se na znanje informacija o realizaciji projekta osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

Ad 6) Gđa Nada Kozulić upoznala je članove Udruge sa ponudom društva „JELKOM“ d.o.o. da ponudimo projekt u vezi edukacije o pravinom postupanju i zbrinjavanju otpada a oni će nam pomoći da dobijemo financijska sredstva od Fonda za zaštitu okoliša. Upoznala je članove Udruge s prijdlogom projekta. Pisani dokument prilaže se Zapisniku Skupštine.

Nakon diskusije Skupština donosi sljedeću

Odluku

Prihvaća se predloženi Projekt o edukaciji djece i mladih o dobrim praksama zbrinjavanja otpada.

Ad 7) Nitko od članova nije imao ništa za dodati i Predsjednica je zaključila Skupštinu u 19.45.

Zapisničar: Predsjednica Udruge:

---------------------------- ---------------------------------

Nada Kozulić      Vivian  Grisogono

  

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2014.god.

Novosti: Ekologija.hr

  • Golf clubs, private schools and car washes may face tighter rules from water companies as England’s drought continues

    Three water companies are seeking to impose severe restrictions on businesses as the drought continues across most of England, putting rivers and wildlife under huge pressure.

    Golf clubs and private schools could be barred from using mains water to irrigate playing fields and courses, and commercial car washes stopped from operating, under “non-essential use bans” being sought by the companies.

    Continue reading...

  • Declining stocks and increased fishing pressure have led to lower sustainability ratings for two popular cod alternatives

    UK shoppers have previously been urged to avoid UK-caught cod and to buy European hake or coley instead – but now these fish are in trouble, too.

    The Marine Conservation Society (MCS), an environmental charity, publishes its Good Fish Guide to help consumers and businesses make sustainable seafood choices. It uses a traffic-light system to rate seafood according to the health of fish stocks and environmental impact.

    Continue reading...

  • Citizen scientists on UK Pollinator Monitoring Scheme recorded insect visits to flowers during 10-minute surveys

    Ubiquitous urban plants often derided as “weeds” are the most attractive to pollinating insects.

    The autumn blooms of common ivy, rich in pollen and nectar, are the most visited by insects including bees and butterflies, according to an eight-year study.

    Continue reading...

  • A selection of the winning images from this year’s competition across topics ranging from underwater to urban wildlife, and photojournalism to mammal behaviour. The overall winner is Federico Veronesi of Italy for his powerful image of an elephant carrying a dead calf

    Continue reading...

  • Cultivating the nutritious bugs means families can raise livestock and enrich their own food, while lowering pressures on the land

    A few minutes’ walk from his home in the Kyaka II refugee settlement, Kanane Bikanyale feeds black soldier fly larvae to chickens in a coop above a fishpond. The larvae disappear in a scrum of chickens. Nearby, more larvae grow in modified jerrycans, while adult flies are kept in netted boxes.

    Bikanyale kept chickens before he fled to Uganda from the Democratic Republic of the Congo (DRC). But the cost of conventional feed and shortages of ingredients made them increasingly difficult to raise – a widespread pressure for millions of smallholder farmers whose margins are tight.

    Kanane Bikanyale tends to his black soldier fly larvae in a rearing unit in the Kyaka II refugee camp in Uganda

    Continue reading...

  • Winterbourne Abbas: These bronze age megaliths have hosted rituals and seen off electricity pylons. Today they endure by the side of an A-road

    The Nine Stones at Winterbourne Abbas have an inglorious setting. Hard by the A35, there are only slim iron railings and a small ditch to shield the circle from the heavy traffic rumbling west. And for about six months of the year the ditch flows with water (the winter bourne), often overspilling and flooding the road.

    Yet the surroundings used to be even less picturesque. Until a few years ago, a line of high‑voltage electricity pylons looped across the valley, humming and sizzling a few hundred metres from the monument.

    Continue reading...

  • Despite their size and gentle appearance, puffins will fight to keep their catch of sand eels from an opportunistic gull

    Few birds are as paradoxical as the puffin. It rivals the robin as Britain’s best-loved bird, yet most people have never seen one in the flesh. In spring and summer, they gather in large, noisy colonies to breed, but spend the autumn and winter far out to sea in the North Atlantic. And despite their small size, and gentle, clown-like appearance, puffins will fight to save their precious catch of sand eels from being seized by an opportunistic – and much larger – skua or gull.

    Puffins, like penguins, have a very human quality, too. When the late Bill Oddie and I filmed puffins at a colony on Shetland, he memorably described them as “looking like old men in dinner jackets, waiting to go into supper at the club”, while the bird’s scientific name, Fratercula arctica, translates as “little brother of the Arctic”.

    Continue reading...

  • At Bybi in Copenhagen, a dedicated group of staff and volunteers have built a community for all centred on the production of honey – much of which is given away for nothing. Could it be replicated elsewhere?

    The bees at Bybi, a collective of beekeepers in Copenhagen, live on the roof. Their home is a complex of Victorian buildings, right in the centre of the city, that looks like an idealised vision of the modern social enterprise, ennobled by the architecture of the past. It’s a place of cottage industry in concert with nature, where the marginalised are brought in from the fringes and corporations stand waiting to help, where jobs happen but a lot of the work is done by volunteers, and where – this bit is important – a lot of time is spent discussing ideas.

    Oliver Maxwell, Bybi’s 48-year-old founder, encourages me to examine the buildings more closely. They were once a prison, a workhouse and a hospital; their functions today – a homeless shelter, a young offender institution and, until recently, a job centre – are not so different. Denmark’s Victorian transformation, from “agricultural backwater to industrialised agriculture”, was reflected in how they treated people, Maxwell says.

    Continue reading...

  • Should you look for French seams or overlocking? Is dry-clean only a red flag? And how do you spot quality when shopping online? We asked the pros

    • How to make your leather last a lifetime

    Take a look at the outfit you’re wearing now: how many times have you worn each item? And how long have you had them? Just over 10 years ago, Eco-Age founder Livia Firth and journalist Lucy Siegle launched the 30 wears challenge to encourage people to buy clothes they would wear at least 30 times.

    The 30 wears challenge is a great concept. As a journalist interested in sustainable fashion, I’ve enjoyed applying this rule for years and found the goal can often be surpassed, but with one proviso: clothing must be chosen carefully. The goal is only realistic if garments are of good enough quality to stand up to repeated wear. So, how do you know if your clothes really are well made? Does it mean you have to spend a fortune on them? Do you need to know the difference between a French seam and an overlock seam? And how can we judge clothing quality before buying if we are, like 37% of Britons, getting most of our clothes online? I spoke to experts to find out.

    Continue reading...

  • A Thames21 charity citizen science project helps track plastic pollution in the capital’s river

    On a pale-blue Sunday morning on the foreshore of the River Thames, 40 people are searching for what others have tried to lose. Dotted across a 250-metre stretch under Hammersmith Bridge, they are combing through layers of silt, seashells and dirty driftwood to find one of the river’s most stubborn problems: wet wipes.

    “People come and walk here and it looks just like mud, at a distance,” says the organiser, Dr Felicity Rhodes. “And then you get closer in and see.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com