Europski pčelari traže raspravu o boljoj zaštiti pčela

Raspravi koju predlaže Europsko udruženje pčelara treba pridodati i temu dokidanja štetnih dezinsekcija!

U drugoj polovini siječnja hrvatski pčelari su sa zadovoljstvom primili vijest da je Europsko udruženje pčelara (EBA), koje okuplja 61 pčelarsku organizaciju i više od 420 tisuća pčelara iz 32 europske zemlje, zatražilo da Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta otvori posebnu raspravu o stanju u europskom pčelarstvu koje se suočava sa snažnim gospodarskim, okolišnim i tržišnim pritiscima. Naravno, predlažu se četiri ključne teme: problem krivotvorenog (patvorenog) meda na europskom tržištu; uvođenje potpore po pčelinjoj zajednici za sve pčelare: uporaba sredstava za zaštitu bilja (fitosanitarnih sredstava) i njihov negativan utjecaj na pčelarstvo, te štetne posljedice sporazuma EU-Mercosur za europske pčelare.

Vozila koja sihu strah i trepet u našem okruženju

Takva rasprava bi, kako smatraju u Udruženju, trebala rezultirati donošenjem odgovarajućih zakonodavnih mjera koje će zaštiti pčelare i osigurati održivost cijelog sektora. Istina je da je europsko tržište meda preplavljeno patvorinama, čak od 46 do 88 posto, ovisno o zemlji. Potrošači imaju sve manje izbora kupnje pravog meda, a pčelari zbog nelojalne konkurencije sve manje mogućnosti prodaje pčelinjih proizvoda. Klimatske promjene posljednjih godina pčelarima doista zadaju velike glavobolje, no ne možemo se ne osvrnuti i na probleme povezane s uporabom sredstava za zaštitu bilja koji su u Hrvatskoj prisutni, tako reći, na svakom koraku.

Još se uvijek sjećamo ekoloških katastrofa poput onih u Međimurju kada je 2020. došlo do pomora više od 50 milijuna pčela, pa onda one iz 2022. godine s otrovanih 17,5 milijuna pčela. Stradavanje tih malih i korisnih radilica zabilježeno je i u istočnoj Slavoniji (2023. i 2025.), osobito su pogođena područja oko Vukovara i okolice zbog intenzivne ratarske proizvodnje. Znači čak i lani su bili primijećeni masovni pomori pčela uzrokovani nestručnim korištenjem zabranjenih pesticida. Situacija je također zabrinjavajuća u Podravini, pa i dijelovima Dalmacije gdje se gubitci pripisuju nepropisnom prskanju voćnjaka i uporabi ilegalnih sredstava.

I herbicidi štete pčelama

Dakle, takav pristup u poljodjelstvu dovodi do izravne smrtnosti pčela ili pak do subletalnih učinaka, zatim do njihove dezodoracije i gubitka orijentacije, poremećaja ponašanja, smanjene reprodukcije, slabljenja imuniteta, pa čak i kontaminacije pčelinjih proizvoda. A sve se to događa unatoč obvezama koje proizlaze iz zakonskih i podzakonskih akata, a što se naročito odnosi na pravodobno obavještavanje pčelara o namjeri tretiranja, zabranu primjene sistematičnih sredstava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura te tretiranje isključivo u vrijeme kada pčele nisu aktivne (obično kasno navečer ili rano ujutro).

Ceh za sada plaćamo iz našeg džepa

Nažalost država naposljetku plaća ceh takvom neodgovornom ponašanju pojedinaca, spomenimo samo da je Vlada RH lani za pčelare pogođene pomorima preko Ministarstva poljoprivrede osigurala 100 tisuća eura potpore. Istodobno nedovoljno govorimo i o tome kako se tijekom svakog ljeta kod nas masovno raspršuju veoma otrovni insekticidi u akcijama adulticidne dezinsekcije s ciljem sprječavanja bolesti koje šire komarci. Iz udruge 'Eco Hvar' upozoravaju da su takva postupanja suprotna propisima, neefikasna i štetna, naprotiv ona ugrožavaju zdravlje ljudi, ostalih živih organizama, pa i pčela.

Pčelarice su prirodni predatori komaraca. Foto: John Ball

▪ Iz našeg otočnog iskustva mogu reći da su upozorenja pčelarima još uvijek neadekvatna, jer ne postoji sustav za njihovo konkretno upozoravanje. Insekticidi koji su po definiciji potencijalno opasni za sve oprašivače, učestalo se koriste tijekom proljeća i ljeta kada većina biljaka cvjeta. S druge strane, opasnosti za pčele i neciljane organizme nisu uključene unutar primarnih upozorenja na pesticidima u Europskoj uniji. Oprašivači nemaju svoj piktogram. Samo se spominju u potkategoriji označenoj kao Spe, dok se oznaka Spe8 odnosi na pčele i druge oprašivače, gdje se savjetuje da se proizvod ne smije koristiti dok su biljke, uključujući i korov, u cvatu. Takvo upozorenje bi trebalo biti na etiketi svih sredstava opasnih za oprašivače, što u praksi često nije, pa su štete stoga sasvim evidentne – kazala je Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednica spomenute udruge.

Anka Županović. Foto: Mirko Crnčević

A da je populacija pčela zaista u opadanju tamo gdje se koriste kemijski pesticidi, pogotovo insekticidi, potvrdila nam je i najstarija hrvatska pčelarica Anka Županović (92), baš iz Poljica na Hvaru. Ona nam se ustvari požalila da je njezino mjesto već odavno pogodila 'bijela kuga', pa su zato bademi usahli, lavande je nestalo, bor je sve osvojio, a i ono malo zemlje što se radi više se ne gnjoji kao prije, koriste se razni otrovi... To je ustvari okrenutost materijalizmu i ljudska propast, kojoj treba pridodati sve ekstremnije klimatske promjene. Dezinskeciju i ona smatra itekako opasnom za pčele, a mi smo onda pitali gospođu Grisogono što se zapravo mora činiti da nam svima bude bolje?

Kolonijama šišmiša protiv kojmaraca - zašto ne? oni su indikator zdravog okoliša. Foto: NP Krka

Zbog svega navedenog aktualnu praksu suzbijanja insekata otrovima treba pod hitno prekinuti, a mjerodavne institucije moraju tražiti prihvatljivije ekološke načine da se zaštiti javno zdravlje. Prioriteti su: zaustaviti štetnu praksu prskanja opasnih otrova po ljudima i okolišu; koristiti prirodne resurse te identificirati, promicati i koristiti bolje, ekološki prihvatljivije metode za suzbijanje neželjenih 'štetočina', posebice obnavljanjem i poticanjem njihovih prirodnih predatora poput šišmiša i pčelarica; razvijati program 'SIT' u Hrvatskoj koji je potencijalno učinkovita metoda za smanjenje broja neželjenih komaraca, a to je program sterilnih komaraca koji se na pojedinim područjima već koristi i pokazuje obećavajuće rezultate - zaključila je ova istaknuta hrvatska ekologinja, uz napomenu da je uz to svakako potrebna šira i češća edukacija ljudi o sprječavanju neugodnosti uzrokovanih komarcima, pa i o ulozi komaraca u prirodnom lancu, npr. kao oprašivača.

© Mirko Crnčević, Hrvatska Pčela ožujak 2026.

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Europski pčelari traže raspravu o boljoj zaštiti pčela

Novosti: Ekologija.hr

  • Poll also finds sizeable majorities who believe it should be easier to install air con in homes

    Given the choice, more people across six major European nations including the UK favour encouraging the adoption of air conditioning over keeping carbon emissions down, a survey has found.

    After four extreme heatwaves that have caused thousands of excess deaths across the continent, the survey showed between 30% and 52% of people in six countries had feared for their household’s health in temperatures close to or above 40C (104F).

    Continue reading...

  • Phillip Island’s ‘iconic’ little penguins get first bird flu vaccinations in what is thought to be largest program of its kind

    More than 1,000 little penguins have received their first dose of bird flu vaccine in Victoria, in what is believed to be the world’s largest vaccination program involving wild birds.

    Catherine Basterfield, the chief executive of Phillip Island Nature Parks, said vaccinations began early last week and were ramping up.

    Continue reading...

  • Pair are offspring of two beavers who mysteriously arrived in Pensthorpe nature reserve near Fakenham in December

    Wild beaver kits have been born in Norfolk for the first time in more than 500 years.

    The pair of newborns are the offspring of two free-living beavers who mysteriously arrived in Pensthorpe nature reserve near Fakenham in December.

    Continue reading...

  • Tylorstown, Rhondda Valley: These coal areas are shaped by fire and ash. I find a high point to try and survey the damage

    My friend John and I are climbing Tylorstown Tip – a summit also known as Old Smokey, named after the hot ash it was partly made with. We want to see how much of south Wales has burned.

    The tip towers over the surrounding hills, a perfect crow’s nest from which to witness the blackening of the region. From the summit, with its sitka spruce and flowering heather, the expanse of St Gwynno’s forest spreads out before us, all 6,533 acres of it. Browned, dead plantation forestry gives way to grassland burned to cinder. A veil of smoke lies above the forest for miles.

    Continue reading...

  • Farmer Derek Sayer let a boggy field run wild and just one annual hay-cut has led to remarkable biodiversity

    Tucked away on a country lane, a small field bursts with yellow and pink flowers. Quail and whitethroats call from the thick hedges and the plants, including common centaury, yellow rattle and marsh and common spotted orchids, bounce with hoverflies and butterflies.

    More than 150 plant species have been recorded on Sayer’s Old Meadow, in north Norfolk, England, which is remarkable when there was just one – oilseed rape – growing there 21 years ago.

    Continue reading...

  • Similar initiatives have been launched from Barcelona to Bogotá, but they have misinformation, political pressure and vested interests stacked against them

    Ten years ago, Alastair Harper was an advocate for young people’s health sitting in a stuffy meeting room in London planning an air pollution campaign. “My phone started buzzing,” he said. “I took the call, and then told the room I needed to leave immediately.

    “I had to get to UCLH [one of London’s major hospitals]. My own child was headed there in a blue-lit ambulance because she was struggling to breathe London’s toxic air.”

    Continue reading...

  • Surge in proposals follows Labour’s lifting of de facto ban, with about 45 plans submitted in the year to March

    Plans for new onshore windfarms in England have reached their highest annual level in a decade, after the government overturned the Conservatives’ de facto ban in 2015.

    About 45 applications for new onshore windfarms were submitted in the year to March,according to a Guardian analysis of government data.

    Continue reading...

  • Hélène Duguy is taking on companies accused of failing to stop Pfas pollution in the area of France she calls home

    The factories were just part of the landscape for Hélène Duguy growing up in the heart of an area known as France’s “Chemical Valley”.

    “Those factories are visible from my mother’s apartment,” says Duguy, 34, whose mother still lives in St-Genis-Laval, south of Lyon.

    Continue reading...

  • The Democratic and the Republican candidate each blame the other for the bungled recovery effort after storm struck region

    Two years after North Carolina suffered the worst natural disaster in its history when Hurricane Helene struck the state’s western half, life in the hardest-hit areas appears back to normal. Downtowns are lively, blocked roads have been reopened and rivers are flowing below their banks.

    But the telltale evidence of the disaster’s expensive impacts can still be seen – from “for rent” signs in storefronts whose businesses never came back to debris from the storm still lurking in some waterways. And in the race for North Carolina’s US Senate seat, it’s almost as if the hurricane never left.

    Continue reading...

  • With limited electricity and poor ventilation, many families in Nasirabad have little to shield them from temperatures of up to 50C

    As the first light reaches Nasirabad, a queue of men, women and children has already formed outside the town’s ice factory, with their buckets, sacks and plastic containers. Among those hoping to buy some ice to help their families endure another scorching day is 12-year-old Taimoor, in his school uniform. He says it is his most important task of the day.

    “If I do not bring the ice, how will we endure the heat at home?” he says. “And how will we drink water that feels as though it is boiling?”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com