RUTA - biljno blago koje lovca štiti i od uroka!

Ruta, koja pripada porodici rutovki (Rutaceae), biljka je paradoksa: ljekovita, začinska, ali može biti i toksična; aromatična, a po nekima, donekle i smrdljiva; ona je prirodni insekticid, ali i zdrava hrana leptira.

Ruta graveolens na Humcu u lipnju 2023.godine Ruta graveolens na Humcu u lipnju 2023.godine Foto: Vivian Grisogono

U priručniku 'Tacuinum Sanitatis' iz srednjeg vijeka piše da povećava volumen sperme kod muškaraca, ali i smanjuje želju za koitusom! Švedski botaničar i liječnik Carl Linnaeus (1707. - 1778.) je identificirao devet vrsta ruta u rodu. Smatra se da su se one proširile iz Europe na veliki broj zemalja u svijetu, uključujući cijelu Ameriku, južnu Afriku, Kinu, Indiju i Aziju. Ruta je nacionalna biljka Litve.

▪ Po prof. dr. Toni Nikoliću, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autoru baze podataka 'Flora Croatica', tri vrste rastu u Hrvatskoj: ruta angustifolia Pers. (narodnog naziva uskolisna rutvica), ruta chalepensis (alepska rutvica, ruda divja, ruta sinja, ruta gorska, sinja rutvica) i ruta graveolens (ruta divaricata Ten., smrdljiva rutvica, ruta vonjava, petoprstica, sedef, vrtna rutvica, ruda divja, ruda pitoma) – kaže Vivian Grisogono iz Pitava na otoku Hvaru, žena koja je diplomirala na Oxfordu, a po struci je fizioterapeutkinja specijalizirana za traumu i sportove.

Ruta angustifolia. Foto: Vivian Grisogono

Tome dodaje da 'Graveolens' na latinskom znači 's jakim mirisom'. Ruta graveolens procvjeta od lipnja do kolovoza, a cvijet nema trepavice. Rub latica je zupčast, dok je u druge dvije vrste dugo trepavičav. Kod rute angustifolie procvjetni listovi su široki koliko i stapke, dok je biljka žljezdasto dlakava u gornjem djelu, a kod rute chalepensis, koja cvjeta od travnja do lipnja, procvjetni listovi mnogo su širi od stapki (osobito donji) i biljka je gola (Toni Nikolić, 'Flora croatica' volumen 4, str. 591.).

Spomenute endemske vrste, koje su zaštićene, proširene su po cijeloj jadranskoj obali a vrlo rijetko u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Stručnjaci kažu da je "...Domovina rutvice sjeveroistočno Sredozemlje (ilirsko-apeninska vrsta) otkud su je benediktinci raširili preko Alpa u srednju Europu, gdje raste i u seoskim vrtovima ('Flora jadranske obale i otoka', autori Sanja Kovačić, Toni Nikolić i drugi, Školska knjiga 2008., str. 301.). Ipak, od te tri vrste u Lijepoj Našoj, najčešće se spominje ruta graveolens.

Ruta graveolens. Foto: Vivian Grisogono

▪ Glavni sastojci te rute su eterično ulje, flavonoidni glikozid (rutin, furanokumarini), alkaloidi kinolinskog tipa i lignani. No, valja znati da ruta može uzrokovati i nelagode, kao što su nesanica, promjene raspoloženja, vrtoglavica, bradikardija, halucinacije, ljepljivu kožu, otečen jezik i osjetljivost na svijetlo. Poprilično je rizična za trudnice, može izazivati krvarenje i pobačaj. Ako se jedu listovi rute u velikim količinama, može uzrokovati štete na bubrezima i jetrima, povraćanje, bolove u želucu, čak i smrt – govori Vivian, ekoaktivistica koja dugo je živjela u Engleskoj i napisala 10-tak stručnih knjiga, a kao cijenjena fizioterapeutkinja britanskih sportaša dvaput je sudjelovala na Olimpijskim igrama.

Stručnjaci preporučuju da se rutu bere po oblačnom vremenu, jer direktan kontakt s kožom pod utjecajem sunca može izazivati iritaciju, crvenilo, osip i mjehure na koži. Međutim, Ivica Drinković sjeća se da su on i druga djeca prije Cvjetnice brali rutu kraj puta koji vodi od jelšanske škole do igrališta, kada nije bilo kuća ni s jedne strane ulice, a rute je bilo sa sve strane. Brali su je golim rukama, a nitko nije dobio alergijsku reakciju. Do dan danas mnogi ljudi na Hvaru beru rutu bez rukavica i to pod suncem, nisu ni čuli za te moguće nuspojave.

Vivian Grisogono s buketon rute

Služi kao hrana i lijek

▪ Biljka o kojoj je riječ od davnina se u malim količinama koristila kao hrana i začin. Svaki dio se upotrebljava u svježim i suhim oblicima. Do dandanas u nekim zemljama ruta se još uvijek koristi u prehrani, pogotovo u Etiopiji, gdje svježi listovi rute daju dodatnu aromu kavi ili se koriste u začinu od mješovitih biljaka koji se zove 'berbere'. Svježi listovi se služe i u salatama. Gorak okus rute ublažava se utjecajem octa, tako da kiselo povrće poprima fini okus. U Italiji se još koristi u tradicionalnoj pripremi šalše od rajčice, uz masline i kapare – veli Vivian.

Istina je i to da se ruta u Dalmaciji koristi sve rijeđe, ali ljudi je još uvijek rado stavljaju u rakiju: najčešće se stavi grančica u bocu gdje ostaje oko 40 dana, sve dok skroz ne izblijedi. Rijeđe se destilira s drugim ljekovitim biljkama (koromač, kadulja, smilje, suhi plodovi drače...) u smislu proizvodnje travarica.

Ruta chalepensis. Foto: Vivian Grisogono

Međutim, rutu se kroz povijest koristilo i kao lijek, ona pomaže kod vida i bolesti očiju; smiruje glavobolje, probleme s digestijom, visokim tlakom i bolestima živčanog sustava (npr. kod multiple skleroze); služi kao sedativ; liječi bolove, pogotovo u kičmi, a ženama bi dobro došla za poticanje mjesečnice. U prošlosti ruta se također koristila kao antidot na trovanje i zaštita protiv zaraznih bolesti. Stari običaj je bio da se po sudnicama u Engleskoj, u smislu preventive, stavljalo grančice rute ili se sucima davao buket aromatičnih biljaka uključujujući rutu, jer su mnogi kriminalci bili bolesni zbog loših uvjeta u zatvorima.

▪ Kao lijek, ruta se još koristi u homeopatiji i tradicionalnim indijskim medicinama poput Ajurvede. Lijekovi se prave od lišća i rascvjetane biljke, a koriste bez korijena u obliku praška, čaja, tekućeg ekstrakta ili kao tinktura. Ipak, zbog predostrožnosti se kod upotrebe tih ljekovitih pripravaka preporučuje obvezna konzultacija s liječnikom – sugerira naša sugovornica, kojoj je poznato da se u Dalmaciji tu i tamo još uvijek čuvaju pisani recepti tradicionalnog korištenja rute kao biljne medicine.

Naprimjer, S. M. Ljubica Bernardica Kovač u njezinoj knjizi "Ljekovito bilje – dar iz Božje ruke" piše o čaju od rute za reguliranje mjesečnice. U knjizi "Domaće ljekovito bilje" doktorica Katja Toplak Galle daje recept za čaj od rute koji se ne smije koristiti bez nadzora liječnika, ali ona nudi i čajnu mješavinu koja blago potiče mjesečnicu i može piti bez takvog nadzora.

Dobra je i za duhovne namjene

▪ Hvarani se i danas sjećaju običaja kada se ruta na Cvjetnicu stavljala u bukete koje su svećenici onda blagoslivljali na svetoj misi. Jelšani Jasenka i Jurko Bunčuga tvrde da su to činili samo zbog mirisa. Međutim, ruta je u davnim vremenima imala i simboličan duhovni značaj. U srednjem vijeku katolički svećenici su grančicom rute i svetom vodicom blagoslivljali puk. Po staroj tradiciji ta biljka je efikasna protiv vještica i kao antidot protiv uroka, pa tako i za lovačku populaciju, da ne bi bilo po onoj 'netko te vidio kad si u lov krenuo' – pripovijeda nam ova Pitovka.

Vezano uz poticanje vida vjerovalo se da ruta osobu može dovesti i do vidovitosti. U stara vremena neki su vjerovali da ruta ne samo poboljšava vid nego i ojačava kreativnost: navodno su Michelangelo i Leonardo da Vinci bili navikli redovito pojesti malu količinu listova rute u tu svrhu. U Litvi, Ukrajini i nekim drugim zemljama ruta je simbol djevičanstva žene, običaj je da mladenke nose rutu u buketu ili na haljini.

Ruta chalepensis. Foto: Vivian Grisogono

Znamo i to da ruta može poslužiti za neke druge svrhe, recimo kao insekticid koji štiti razne biljke (ruže, maline, jagode i smokve) od štetnika kad je sađena u blizini gdje ih ima. Miševi i štakori ne podnose miris paprene metvice i bježe od nje, isto tako mačke ne vole miris rute, pa može poslužiti kao sredstvo odvraćanja od njih. Ali, bez obzira što je prirodni insekticid, listovi rute su zdrava hrana za gusjenice leptira, osobito lastinog repa (papilio machaon).

Lastin rep leptir. Foto: Vivian Grisogono

U kućama suhi listovi rute su sredstvo za odvraćanje noćnih leptira, dok se ruta kao uvarak može koristiti za uništavanje ličinki muha, ušiju i buha. Nije nepoznato da se lišće te biljke također koristi u kozmetičkoj industriji, u proizvodnji parfema, sapuna i slično, što samo svjedoči da se zaista radi o općekorisnoj biljci koja je pravo blago u našem okruženju.

© Mirko Crnčević / Dobra kob, 2022.

Izvori:

Toplak Galle, dr. Katja. 2005. 'Domaće ljekovito bilje', Mozaik Knjiga, Zagreb. str. 208-209. (Prijevod knjige: 'Zdravilne rastline', Mladinska knjiga Založba, Ljubljana, 2001.)

Kovačić S., Nikolić, T., Ruščić, M., Milović, M., Stamenković, V., Mihelj, D., Jasprica, N., Bogdanović, S., Topić, J. 2008. 'Flora jadranske obale i otoka.' Školska knjiga, Zagreb. str.301.

Nikolić, T. 2010. Flora Croatica: Vaskularna flora Republike Hrvatske, volumen 4 Eksurzijska flora. AIFA, Zagreb. str. 591.

Kovač, S.M. Ljubica Bernardica, 2015. 'Ljekovito bilje - dar iz Božje ruke', str.43.

Nikolić T. ur. (2015): Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=326349133)

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode RUTA - biljno blago koje lovca štiti i od uroka!

Novosti: Ekologija.hr

  • Rafael Moreno, whose company has opened demo plant in Brazil, says market is ‘nervous’ as Trump-Xi summit looms

    The head of a mining company hoping to supply the EU with rare earths in two years’ time has said it is “paramount” to end China’s stranglehold on the supply of the raw materials used in everything from cars to wind turbines and military jets.

    As Donald Trump and China’s president, Xi Jinping, prepare to meet on Thursday in their second summit of the year, Rafael Moreno said it was also “imperative” that they do a deal for Beijing to ease up, once again, on its threat to ban exports of rare earths.

    Continue reading...

  • Amid record-shattering heatwaves and popular demand for climate action, why are politicians often timid or in denial?

    It was, according to the European Commission president, Ursula von der Leyen, the “summer of truth”. Climate chaos ripped through Europe and the northern hemisphere, sending heat records tumbling, scorching crops in the fields, burning forests, emptying rivers and reservoirs, warping train tracks, melting roads and killing about 35,000 people in Europe alone.

    The EU has estimated the damage at about €180bn, and the full bill is yet to arrive: harvests have been depleted, which will probably raise food price inflation, and expensive repairs to infrastructure have only just begun.

    Continue reading...

  • Much of the UK is still officially in drought after its hottest summer on record, but grasslands are slowly recovering their colour

    The landscapes of southern England and Wales are slowly regaining their colour after this summer’s extreme heat.

    The UK’s hottest summer on record left the south of the country dried out and brown, making the impact of the drought particularly visual.

    Continue reading...

  • After summer’s heatwaves, prepare for winter of storms and heavy rain, with millions of UK homes at risk of flooding

    The accelerating climate crisis and this year’s record-breaking El Niño mean that, although the summer’s heatwaves are still fresh in the memory, households in the UK are already being told to prepare for a potentially destructive winter of storms and heavy rain – leaving millions of homes at risk of flooding.

    Government action is needed to improve flood defences and build reliance on a national and regional level. But with the UK’s flood season just weeks away, the Guardian spoke to experts to find out what action communities and individuals can take to make their neighbourhoods and homes more resilient, from self-closing airbricks to deflated children’s footballs.

    Continue reading...

  • The world is suddenly full of webs and hairy legs. But why? And what do they belong to? Meet the spiders you’re most likely to encounter, from cardinals to false wolves

    Summer is at an end, and suddenly spiders seem to be everywhere – in your house, in your garden, in your hair. Fresh webs hang from doorways, walls, shrubs and fence posts, creating invisible obstacle courses. Where do all these spiders come from, what kind are they and what, if anything, should we do about them?

    The short answer to the question “Why are there so many more spiders at this time of year?” is: there aren’t. They are just more obvious. Dave Clarke, an ectotherm (“cold-blooded” animal) specialist at the Zoological Society of London, says: “There are more spiders around in the spring, because that’s when they hatch from their egg sacs, and there are hundreds of babies in each egg sac. But they’re small and not very obvious. They grow up during the summer and, at this time of year, they reach their maximum size.” Their webs are also correspondingly larger.

    Continue reading...

  • Stanhope, Weardale: I’ve realised in that time that beauty and fascination can lie in the most mundane of plants – in this case, broad-leaved dock

    After another exceptionally dry summer, there’s a nagging question lurking at the back of naturalists’ minds: which species will be the winners and losers in our evolving climate?

    Throughout summer’s heatwaves and drought, I watched a dense stand of broad-leaved docks, Rumex obtusifolius, thrive while surrounding fields turned the colour of bleached straw. They have promising credentials as drought survivors, thanks to a deep taproot, fast, early spring growth and a long-lasting dormant seed bank in the soil.

    Continue reading...

  • Northern Roots is launching Britain’s biggest urban farm and eco-park, in an effort to boost people’s health and wellbeing

    Standing in the open green space of Northern Roots, it is hard to imagine the landscape as it once was.

    Two cotton mills, two coalmines and an industrial railway once occupied this 65-hectare (160-acre) site in Oldham, Greater Manchester. Later, about 24 hectares became a tip, with much of the space left to nature.

    Continue reading...

  • People are increasingly crossing paths with the wild animals as homes ring the outskirts of forests, sparking a new era of coexistence

    Every year, as summer draws to a close and fall begins, California’s bears get hungry.

    Black bears have long roamed the state, hunting for acorns, ants and pine nuts by the bucketload to pack on calories before hibernation. But increasingly, for every berry and root, there’s an even greater temptation: our trash and the detritus of human existence.

    Continue reading...

  • Trump says he digs coal – but pneumoconiosis cases are at a 50-year high, and sick miners are mired in benefit delays

    For 38 years, Josh Armes worked as a coal miner in West Virginia and Virginia.

    After retirement, Armes, 74, of Grundy, Virginia, was diagnosed with black lung disease, medically known as coal workers’ pneumoconiosis (CWP), caused by breathing in coal dust over long periods, which irreversibly damages the lungs.

    Continue reading...

  • The English have been eating oysters for thousands of years, and advocates say they are an important indicator of the health of coastal waters

    Beneath bunting in the middle of Mayfair, there was a feverish atmosphere as the finals of potentially the poshest sport in England began: oyster shucking, judged by actor Stanley Tucci.

    “The secret is not being scared of stabbing yourself in the hand,” says Quincy CoulterYoung from Rocks Oysters, one of the fastest oyster shuckers in the country.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com