Krajem studenoga pokrenuta je Europska građanska inicijativa za postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine, tj. za potporu poljoprivrednicima i očuvanju prirode. Kampanju vodi međusektorski savez udruga civilnog društva koje se bave okolišem, zdravljem, poljoprivredom i pčelarstvom. Među ostalima, organizatori navode europske mreže "Friends of the Earth Europe" i "Pesticide Action Network" (PAN), kao i "Munich Environmental Institute", zakladu "Aurelia" (Njemačka), "Générations Futures" (Francuska) i "GLOBAL 2000 / Friends of the Earth Austrija", itd. Ako se do rujna 2020. prikupi milijun potpisa (https://www.savebeesandfarmers.eu) Europska komisija i Europski parlament moraju razmotriti ozakonjenje zahtjeva kampanje.
Od Vivian Grisogono, MA (Oxon), predsjednice udruge "Eco Hvar" doznajemo da je kampanju pokrenulo čak 90 organizacija iz 17 zemalja Europske unije, uz podršku udruga za organsku poljoprivredu. Međunarodni znanstvenici pozivaju na hitnu 'transformacijsku promjenu' naprosto da bi se zaustavio kolaps prirode. Četvrtina europskih divljih životinja ozbiljno je ugrožena, polovica naših prirodnih staništa u nepovoljnom je stanju, a ekosustav propada. Na tu činjenicu, barem što se ptičjeg svijeta tiče, svojedobno su ukazali Mate Mileta i Ivo Pavičić, pasionirani lovac i ljubitelj prirode s Otoka sunca, ali i Steve Jones, Englez iz Newtona Abbota u Devonu, doseljenik u Dol na otoku Hvaru. On je na škoju zabilježio mnogobrojne ptice, ali za živo čudo nikad nije primjetio djetlića, šojku ili svraku.
Također manjka ptica pjevica, naročito grdelina, pored 'zatrovanih polja' sve češće nalazimo bezživotna tijela raznih životinja. Pa trebamo li onda potpisati peticiju? Svakako, jer je u Europskoj uniji između 2005. i 2016. godine, zbog nedostatka političke potpore i velikih korporacija, nestalo čak 4 milijuna malih poljoprivrednih gospodarstava. Takav pad i trend smanjenja brojnosti divljih životinja su, prema mišljenju gospođe Grisogono, duboko ukorijenjeni i u našem modelu proizvodnje hrane koji se uvelike oslanja na monokulturnu poljoprivredu velikih razmjera i uporabu sintetičkih pesticida. Da stvar bude još gora EU, oslanjajući se na svoj agropolitički program i sustav subvencija, aktivno financira upravo taj oblik poljoprivrede na uštrb malih i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih gospodarstava.
Većina tih političara očito ne zna da su primjerice pčele i drugi oprašivači zapravo neophodni za očuvanje naših ekosustava i bioraznolikosti. Do trećine proizvodnje hrane i dvije trećine dnevnih potreba za voćem i povrćem ovisi o oprašivanju pčela i drugih insekata. Ipak, njihova egzistencija pod stalnom je prijetnjom kontaminacije pesticidima i gubitka staništa zbog industrijske poljoprivrede.
Nužna obnova biološke raznolikosti
ECI (European Cittizens' initiative) zbog svega toga poziva Europsku komisiju da ozakoni: 1. Postupno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine (ukinuti sintetičke pesticide u EU poljoprivredi za 80 posto do 2030. godine, počevši od onih najopasnijih, da ih do 2035. godine uopće ne bude); 2. Obnovu biološke raznolikosti (obnoviti prirodne ekosustave u poljoprivrednim područjima da bi poljoprivreda postala vektor oporavka biološke raznolikosti) i 3. Podršku poljoprivrednicima u tranziciji (reformirati poljoprivredu davanjem prioriteta maloj, raznolikoj i održivoj poljoprivredi, podupirući ubrzano povećanje agroekološke i organske prakse, te omogućavanjem neovisnog poljoprivrednog obrazovanja i istraživanja poljoprivrede bez pesticida i GMO-a).
Stručnjak za pesticide i kemikalije, Helmut Burtscher iz "Global 2000 / Friends of the Earth Austrija", rekao je: "Samo održiva poljopriveda bez pesticida može osigurati opskrbu hranom sadašnjim i budućim generacijama i dati odgovore na sve veće izazove klimatskih promjena. Osim toga, ona pridonosi očuvanju biološke raznolikosti i smanjuje emisiju stakleničkih plinova. Stoga, odgovorna europska poljoprivredna politika mora promicati daljnji razvoj agroekoloških metoda i podržavati poljoprivrednike u njihovom prelasku na proizvodnju bez pesticida."
Znastvenica Veronika Feicht s minhenskog Instituta za zaštitu okoliša kaže: "Mi borbu protiv sintetskih pesticida sada dižemo na europsku razinu dajući potporu svim onim Europljanima koji zahtijevaju novi poljoprivredni sustav. Građani žele preduprijediti sve što šteti biološkoj raznolikosti i ekosustavima, a potrošačima narušava zdravlje, dok s druge strane treba učiniti sve da se omogući egzistencija kako pčela, tako i poljoprivrednika. Našom inicijativom zalažemo se da upravo takva poljoprivreda zaživi na čitavom Starom kontinentu."
Direktor asocijacije "Générations Futures", François Veillerette, je isto tako na strani kampanje i dodaje: "Pozivamo sve europske ljude da podrže ovu inicijativu za postupno ukidanje svih sintetičkih pesticida u EU. Nadamo se da će se milijuni ljudi uskoro pridružiti našim zahtjevima za njihovu zabranu, za transformiraciju poljoprivrede, za podršku poljoprivrednicima u tranziciji, ali i za spas biološke raznolikosti."
© Mirko Crnčević /Dobra Kob 2020.
Ovaj članak je objavljen u časopisu „Dobroj kobi“, Broj 220, Siječanj 2020.
