Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Baš kao što se problemi sa komarcima neće riješiti insekticidima, tako ni štetočine nikako nisu kontrolirane uporabom otrova.

Otrov u sandučiću Otrov u sandučiću Foto: Vivian Grisogono

Već dugi niz godina se otrov za štakore dostavlja u kućanstava diljem otoka u sasvim neadekvatnim vrećicama od celofana. Da stvar bude još gora, upute su unutra, tako da, ako ih želite pročitati, morate rukovati sa otrovom. Još nezgodnije je stranim vlasnicima kuća, koji ne znaju Hrvatski. Tako se može dogoditi i to, da je jedan stranac bijelu tabletu unutar pakiranja sa crvenim granulama smatrao protuotrovom. Srećom, nije bilo potrebe, da je upotrijebi, jer je tableta zapravo poseban otrov namijenjen za septičke jame, i naravno, ne sadrži nikakav protuotrov. Protuotrov za ove granule je vitamin K.

Upozorenja o isporučivanju otrova su rijetkost. Iako službene web stranice Starog Grada uvijek prenose obavijesti ovog tipa, u ostalim mjestima na otoku to nije slučaj. U Pitvama se obično, dan-dva prije zalijepi mala obavijest na kontejner.

Međutim, tijekom 2016. godine je došlo do poboljšanja situacije u Jelsi, gdje se upozorenja prenose kroz web stranicu Općinskog Vijeća, kao i kroz njihovu oglasnu ploču.

Po zakonu moraju vitamini biti pakirani na siguran način, ali čini se, da otrovi za štakore ne moraju. Ovaj neodgovoran i opasan običaj se nije promijenio niti ulaskom zemlje u Europsku Uniju. Vrećice se ostavljaju naizgled nasumice u mjestima po otoku. Događalo se, da sam ih pronalazila na različitim mjestima: kod prozora kuće, viseći iz mog poštanskog sandučića, čak i na svom autu! Način dostave je očito vrlo neodgovoran. Jesu li ali otrovi korišteni na odgovoran način? Najčešće se jednostavno postave u manjim količinama oko kuće, čak i tamo gdje mogu biti opasni za kućne ljubimce ili malu djecu. Najsigurniji način postavljanja takvih otrova - ako osjećate, da baš morate koristiti takve otrove - je upotrijebiti čvrstu cijev sa rupama za ulazak i izlazak, koje su dovoljno velike za miševe ili štakore, ali su premale za sve druge životinje.

Pakiranja otrova za štakore dostavljana u lokalna kućanstva. Foto: Vivian Grisogono

Dok štetočine unutar zgrada sasvim sigurno predstavljaju problem i moguću opasnost za zdravlje, isto se ne može reći za miševe i štakore u divljini, koji imaju svoje mjesto (ako ništa drugo) u prirodnom prehrambenom lancu. Za bolji uvid u njihov način života, pogledajte video u nastavku, ili kliknite ovdje.

S obzirom na redovite doze otrova, štakori postaju otporni, stoga otrov nije rješenje. S druge strane, iako otrov ne bi trebao privlačiti druge životinje, ipak se to događa i nekoliko mačaka i pasa je već smrtno stradalo od otrova. Stvarno tužno i štetno, jer su mačke one, koje drže štakore i miševe, čak i zmije pod kontrolom. Za bilo koju veću pojavu štakora je najbolja metoda za izbjegavanje problema otpornosti na otrove pustiti upornog psa (kao što je Jack russelov terijer), da ih lovi ili koristiti zamke.

Lokalne vlasti moraju potrošiti značajan iznos na distribuciju tih otrova. Gledajući financijsko izvješće Općinskog Vijeća iz 2015. godine, nisam uspjela identificirati točan iznos potrošen na kampanju protiv štetočina i insekata, jer ove stavke nisu navedene pojedinačno. Troši li se taj novac na pametan način? Mislim da ne.

U Velikoj Britaniji su otrovi protiv štetočina dostupni, ali ne distribuiraju se na veliko kroz lokalne vlasti. Distribuirali su se (i možda se to još uvijek tako radi) samo na zahtjev. Prije nekih šezdeset godina, dok smo živjeli nedaleko Londona, moj brat, sestra i ja smo jednom po povratku iz škole pronašli neoznačenu staklenku na kuhinjskom stolu. Moja, po naravi neustrašiva sestra je navalila na staklenku i kako joj se okus činio "sirast", nastavila je jesti, da umanji svoju glad. Nismo imali pun frižider u onim danima, doduše nismo uopće imali frižider i ostava je bila prazna. Međutim, brat i ja smo bili oprezniji te smo odbili njezinu ljubaznu ponudu, da sa nama podjeli sadržaj staklenke. Možete zamisliti horor, koji je doživjela naša majka po povratku sa posla, kada je pitala za staklenku sa otrovom za štakore. Sestra je provela noć u bolnici, gdje su joj kroz pošteno ispumpavanje želuca spasili život. Mislim, da je to bilo zadnji put, da su iz općine ostavili neobilježen otrov za štakore u nečijem domu u nevino izgledajućoj, neosiguranoj staklenci.

Na Hvaru sam poslijednih godina uspjela zaustaviti isporuke otrova postavljanjem obavijesti na svojoj kući. Jednostavan natpis: "Otrov, ne hvala" preporučujem svima, koji ne žele biti opterećeni rukovanjem ili skladištenjem opasnih stvari.

Nekontrolirana distribucija otrova je očito opasna. Uz činjenicu, da otrov nije učinkovit postupak za suzbijanje štetočina, ovaj način postupanja je potrebno razmotriti i potrebno je trenutnu praksu znatno poboljšati - kao stvar od iznimne hitnosti.

© Vivian Grisogono 2016

Prevodila Ivana Župan

 

Video sadržaj

Snimljeno u Wytham Woods blzu Oxforda u Engleskoj University of Oxford
Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Opasni otrovi! Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Novosti: Ekologija.hr

  • Cop30 host sets out steps to break link with coal, oil and gas as it aims to move focus from negotiating to implementing

    All countries can start to break their dependence on fossil fuels now without needing to wait for new technologies or economic changes, Brazil’s government has said ahead of a global climate summit.

    Brazil, the host of last year’s UN climate conference, set out the world’s first global “roadmap” for phasing out fossil fuels on Tuesday, showing that countries could boost their economies and pull people out of poverty while breaking the link with coal, oil and gas.

    Continue reading...

  • Exclusive: Garden Climate Assessment Tool will allow users to predict a plant’s response to the projected climate in a given location

    “In the 20th century, we could pretty much grow the same things with confidence, we could learn from previous generations,” said Prof Sam Brockington, a curator at Cambridge University Botanic Garden.

    “But now we’re moving into climate scenarios that we just don’t have the traditions to understand fully.”

    Continue reading...

  • Guardian and Mongabay reveal approaches to officials and MPs on behalf of Vantara zoo ahead of UK-chaired Cites meeting on endangered animal imports

    British government ministers were told not to engage formally with Vantara, the controversial mega-zoo run by the Indian billionaire Anant Ambani, after lobbying efforts by the private animal sanctuary in the run-up to a UK-chaired meeting on the trade in endangered species, according to documents.

    This week, the UK heads a 32-country committee meeting in Geneva of Cites, the United Nations body that regulates trade in endangered species. The meeting will examine how India has responded to compliance concerns about imports of endangered animals.

    Continue reading...

  • For the first time since 1937, no open permits to hunt ruffed grouse in Ohio have been issued due to falling numbers

    Every November, hundreds of hunters descend on four designated wilderness areas in southern Ohio in pursuit of the elusive ruffed grouse.

    But not this year.

    Continue reading...

  • Scientist Adalberto Luis Val’s pioneering research on the tambaqui fish is revealing the effect of climate disruption in Brazil, with global implications for biodiversity and food security

    As a boy in rural São Paulo, Adalberto Luis Val used to stare into the lake where his father took him fishing and wonder how all those creatures swimming below stayed alive. One day, he netted a few, put them in a jar, and brought them home to observe. The next morning, they were all dead. Val was devastated but intrigued.

    “I needed to know how fish are able to live,” he says.

    Continue reading...

  • The handover marks the end of a 13-year licence for Smart DCC, a subsidiary of Capita, after years of spiralling costs and delays

    Control over Great Britain’s 39m smart meters has passed to a non-profit startup after its former owner presided over more than a decade of spiralling costs and delays in the troubled network.

    The company owned by crisis-hit outsourcing firm Capita has promised a “seamless transition” to its not-for-profit successor, which will take over running the data network connecting the smart meters from this week.

    Continue reading...

  • Hortobágy, Hungary: Their sheer size is striking enough, but the noise is something else, especially when they gather in huge migratory flocks

    With a standing height of 1.4 metres, common cranes are Europe’s tallest birds and at this famous national park they collect in astonishing numbers as they migrate.

    The autumn count is 180,000, although the only accessible spot to see them supports a sub-roost of 50,000. Each bird has a wingspan of 2 metres and the flight is slow and rhythmically precise. The visual effect of any large airborne congregation is at the scale of a whole landscape and its skies above.

    Continue reading...

  • At more than $52m, the race has become the most expensive in US history, but residents are fed up with flooding

    Aida Havel mulled her fate over coffee after working the early voting polls all day in Kill Devil Hills, North Carolina. “We are trapped,” she concluded.

    The Dare county commission candidate lives about 50 miles (80km) south, on Hatteras Island on the state’s Outer Banks.

    Continue reading...

  • From feeding schoolchildren to recycling tyres, these entrepreneurs are challenging stereotypes while solving social and environmental problems

    Africa is thought to have a higher proportion of female entrepreneurs than any other continent and yet many still struggle to access financing. Four business leaders from Nigeria, Uganda, Kenya and Malawi tell us about the inspiration behind their success – and the challenges women still face.

    Continue reading...

  • A Guardian investigation has found that despite a recommendation to slow down, leading shipping companies continue to travel above advised speeds in a key habitat for cetaceans

    Marine biologist Alice Barbarioli waits with her camera trained on the horizon. A few minutes earlier, the hydrophone beneath the Pelagos research vessel detected codas – the sequence of clicks sperm whales use to communicate.

    The sperm whale reveals its head and dorsal fin as those onboard the vessel in the Pelagos sanctuary, a conservation area established to protect marine mammals in the north-western Mediterranean, rush to take photos and note the rhythm of its breathing. After a few minutes, the animal arches its back, and begins to head back into the depths of the sea. They wait to catch a glimpse of its tail.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Slušne halucinacije – ili slušanje glasova koje drugi ne čuju – pogađaju više od 70% osoba sa shizofrenijom. Unatoč liječenju antipsihoticima, otprilike 40% i dalje ima trajne halucinacije. Za ove pacijente hitno su potrebni novi pristupi liječenju.

  • Nova studija je otkrila da žene koje su češće jele hranu s visokim udjelom šećera imaju veći rizik od raka dojke, dok ni ukupni šećer u prehrani ni konzumacija voća nisu pokazali statistički značajnu povezanost. Voće je činilo oko 43% ukupnog šećera u prehrani, a prosječni unos šećera bio je 44 grama dnevno. Žene koje su konzumirale više od dvije porcije hrane s visokim udjelom šećera tjedno imale su 28% veći rizik od onih koje su jele jednu porciju mjesečno ili manje.

  • Protein koji sudjeluje u izgradnji zuba mogao bi se jednog dana koristiti kako bi se oštećenim zubima omogućilo da se sami obnove, pokazuju rezultati nove studije provedene u SAD-u.

  • Od otpornog škroba do staničnih stijenki biljaka, znanstvenici istražuju skrivenu konkurenciju i suradnju među crijevnim bakterijama, postavljajući intrigantna pitanja o tome što se događa s različitim vlaknima nakon što dođu do debelog crijeva.

  • U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili učinke konzumacije oraha na imunoglobuline (Ig) i antitijela usmjerena protiv lipoproteina niske gustoće modificiranih malondialdehidom (MDA-LDL). Nakon dvije godine, dugotrajna konzumacija oraha bila je povezana s ukupnim koncentracijama IgG-a u serumu koje su bile približno 6% više nego u kontrolnoj skupini, što upućuje na mogući utjecaj prehrane na cirkulirajuće imunološke biomarkere. 

  • Aorta se često prvenstveno smatra najvećom krvnom žilom u tijelu - izdržljivim kanalom koji dostavlja krv bogatu kisikom iz srca u svaki organ. No, sve više dokaza upućuje na to da je stijenka aorte također aktivno imunološko okruženje. Imunološke stanice koje se nalaze unutar ili su regrutirane u različite dijelove aorte mogu utjecati na to kako se ova žila razvija, prilagođava mehaničkom stresu i postaje osjetljiva na bolesti.

  • Međunarodna studija izvještava o 60-postotnom preživljenju bez progresije bolesti 10 godina nakon autologne transplantacije koštane srži, pružajući važne dokaze o trajnim pozitivnim kliničkim ishodima i dugoročnoj sigurnosti kod pacijenata liječenih zbog rane, teške sistemske skleroze.

  • Novo istraživanje pokazuje da osobe s glioblastomom imaju aktivnije trombocite – stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi. Trombociti također komuniciraju s drugim stanicama i mogu utjecati na imunološku aktivnost. Hiperaktivni trombociti kod osoba s glioblastomom usporavaju djelovanje T-stanica koje se bore protiv raka, što može pridonijeti rastu tumora i napredovanju bolesti.

  • Prepune karotenoida i drugih bioaktivnih spojeva, klice brokule i mikrozelenje privlače znanstvenu pozornost. Karotenoidi su prehrambeni pigmenti koji doprinose boji voća i povrća te pomažu u nekoliko fizioloških procesa. Karotenoidi uključuju karotenoide provitamina A, poput beta-karotena, alfa-karotena i beta-kriptoksantina, te karotenoide koji nisu provitamin A, poput luteina, zeaksantina i likopena. Karotenoidi mogu utjecati na osjetljivost na inzulin, metabolizam lipida, adipogenezu i upalnu signalizaciju.

  • Zubna caklina je visoko mineralizirani vanjski sloj zuba. Caklina štiti unutarnje slojeve zuba od šećera i kiselina koje unosimo hranom, kao i od svakodnevnog žvakanja, grizenja i trenja. Ona je najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu.

Novosti: Biologija.com