Ubod pčele može biti čak smrtonosan. Je li to razlog za suzbijanje pčela i uništavanje njihovih uzgajališta i staništa? Čini se da sadašnji hrvatski zakoni govore upravo to.
Hrvatski Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti donesen je u rujnu 1991. godine1. Zakon sadrži popis 62 zaraznih bolesti i različite mjere za njihovo suzbijanje. Obuhvaća pitanja cijepljenja, karantene, granične kontrole i posebnih mjera u slučaju epidemije. Preventivne akcije uključujući obveznu dezinfekciju, suzbijanje insekata i glodavaca. U ožujku 2007. godine2 izdan je poseban dokument pod nazivom Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, koji navodi: "Dezinsekcija je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije najmanje do praga štetnosti, zaustavljaju rast i razmnožavanje ili potpuno uništavaju nazočnu populaciju štetnih člankonožaca.." (klauzula 2, članak 9).
Što se tiče suzbijanja insekata, Zakon usmjeren je samo na prenosive bolesti (članak II; stavka 3). Izmijenjen je 2007. godine3, te 2008 (NN 113/08) i 2009 (NN 43/09), i aužuriran 2017 (NN 130/17) - nova verzija stupi na snagu u siječnju 2018 godine.
Do 2014. godine popis bolesti proširen je na 994. Pravilnik, zadnji put izmijenjen 2012. godine, navodi šest vrsta kukaca kao prijenosnika zaraznih bolesti: komarci, nevici, muhe, buhe, uši tijela, krpelji. Ali nastavlja i dalje sa dodatnih šest kategorija 'štetnih' insekata, koje treba suzbijati. To su kako slijedi: 'mehanički prijenosnici mikroorganizama' kao što su žohari i mravi; 'paraziti na tijelu' kao što su uši; 'štetni člankonošci toksičnog djelovanja' uključujući crnu udovicu, ose, stršljeni, obadi i stonoge; 'skladišni štetnici' kao što su moljci, kornjaši i grinje; 'štetnici estetske ili javnozdravstvene važnosti' kao što su skokuni, babure, uholaže i šturci i 'uzročnici alergijskih reakcija' kao što su golubovi, lastavice, leptire kao što su borov četnjak gnjezdar i gubar, pederide i grinje kao što je kućna, prašna i ptičja5 (klauzula 2, članak 10).
Iako pčele nisu na službenom popis "neprijateljskih insekata", definitivno spadaju u kategoriju uzročnika alergija. Kako stvari stoje, na meti su u prvoj liniji.
Oprašivači su neophodni
U širokoj javnosti postoji zabrinutost zbog gubitaka pčela, a neke vrste su čak na popisu ugroženih6. Pesticidi su uključeni u ovaj proces, jer uzrokuju štetu na više načina kod pčele, i čak mijenjaju njihovo ponašanje 7,8. Postoje mjere zaštite pčela, posebice medonosnih pčela9, ali je totalna zaštita nemoguća, osobito kada se insekticidi koriste u velikoj mjeri.
Mnogi svjetski usjevi ovise o oprašivačima. Medonosne pčele nisu jedini oprašivači usjeva a domaće pčele ne mogu pokriti sve potrebe za poljoprivrednim oprašivanjem10. Osim pčela, postoji mnogo drugih oprašivača različitih vrsta11. Raznolikost oprašivača može osim stvaranja zdravije okoline povećati i prinos usjeva12. Nedostatak ili gubitak životinjskih oprašivača može imati štetne posljedice za ljudsko zdravlje13. 14. Zaštita oprašivača je stoga bitan dio zaštite usjeva15.
Insekticidi su štetni otrovi
Kemijski otrovi nikada ne mogu biti 'sigurni'. Čak i ako ne ubiju, neizbježno uzrokuju štetu. Ako se primjenjuju neselektivno u velikim razmjerima, uzrokuju kolateralnu štetu i žrtve, koje nisu bile ciljane. Svi insekti imaju neku svoju ulogu u prirodnom lancu. Gubitak insekata sve je veći problem16. Ometanje prirodnog lanca uzrokuje neočekivanu štetu. Primjerice, utvrđeno je, da insekticidi na bazi Bacillus thuringiensis israelensis (Bti) dokazano smanjuju mogućnost reprodukcije ptica17. Istraživanje je bilo usredotočeno na piljake, čija pojava se smatra biti u padu u nekim dijelovima svijeta. Bti insekticidi smatraju se nisko-rizičnom alternativom kemijskim pesticidima18. Obično se koriste za larvicidni program na Hvaru. Međutim, ponavljajuća primjena može uzrokovati gubitak biološke raznolikosti i određene smjese Bti pesticida mogu biti čak štetne za ljude19.
Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (2012.) navodi: Kemijske mjere dezinsekcije na površinama, u prostoru ili objektu provode se kada je unatoč poduzetim preventivnim mjerama, odnosno primijenjenim mehaničkim mjerama, došlo do pojave ili nekontroliranog razmnožavanja štetnih člankonožaca (Arthropoda). (klauzula 2, članak 12). U praksi se u cijeloj Hrvatskoj kemijski otrovi koriste kao metoda prvog izbora za suzbijanje insekata. Lokalne vlasti dobivaju godišnje direktive iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo20 i Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-Dalmatinske županije21 kao osnovu za njihove programe suzbijanja insekata. Postoje određene regionalne razlike, prema lokalnim uvjetima i financijama. Općenito se larvicidne akcije, koje imaju za cilj uklanjanje podloge i rast kukaca, obavljaju od travnja do listopada. U ljetnim mjesecima se obično koristi otrovno prskanje nekoliko puta za ubijanje odraslih insekata, posebno komaraca. Na Hvaru i drugim mjestima se obično vrši "zamagljivanje", praksa prskanja otrovne magle iz vozila u pokretu. Na nekim se mjestima prije koristilo zračno raspršivanje: ovo je Pravilnikom iz 2007. godine ograničeno kroz zabranu letenja zrakoplova iznad naseljenih područja, nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja (klauzula 1, članak 14), te se više uopće ne spominje u Pravilniku iz 2012. godine (klauzula 1, članak 13).
Sigurni otrovi? Nemoguće!
Sadašnja praksa suzbijanja insekata kemijskim sredstvima, posebice kroz 'zamagljivanje' pretpostavlja da kemikalije, koje se koriste utječu samo na ciljne insekte, ne šire se u okoliš, njihovo djelovanje ne traje duže od vremena potrebnog za njihovu primjenu i inače su potpuno sigurne. Ništa od toga nije istina. Osim Bti smjesi, otrov prvog izbora su piretroidi, ali na Hvaru se zadnjih nekoliko godina u velikoj mjeri koriste i organofosfatni proizvodi22 (osobito Muhomor) protiv muha. Piretroidi23 koji su korišteni za zamagljivanje su sve samo ne sigurni24, 25. Radi se o sintetičkim otrovima, koje moramo razlikovati od Piretrina26, koji se bazira na ekstraktu piretruma iz krizantema, prirodnog insekticida. I piretrin i piretroid mogu uzrokovati reakcije štetne po zdravlje kod ljudi27, 28 i vrlo su toksični za pčele29, 30.
Pravilnik (2012.) navodi: Zavodi za javno zdravstvo županije ili Grada Zagreba nakon provedenog stručnog nadzora i prosudbe uspjeha provedene mjere s izvješćem, uz predlaganje mjera aktivne preventive, trebaju za svaku iduću godinu provedbe obvezatnih DDD mjera kao posebnih mjera uključivati manje pesticida u Program mjera i Provedbeni plan zbog poboljšanja sanitarnih uvjeta u okolišu te smanjivanja sveukupnih emisija štetnih tvari u prirodu. (klauzula IV, članak 41, 2012.).
U praksi, insekti razvijaju otpornost na otrove nakon ponovljenih primjena31. Na otoku Madeiri identificirani su mehanizmi otpornosti32. U Hrvatskoj postoji tendencija korištenja sve jačih toksina za suzbijanje otpornosti, suprotno klauzuli IV, članak 41 Pravilnika.
Program mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini33temelji se na propisima koje postavlja Zavod za javno zdravstvo Splitsko-Dalmatinske županie. Osim Bti kao larvicida, dopušta korištenje neonikotinoida kao zamjene za piretroide (klauzula V, članak 3.3). Neonikotinoidi su se pokazali posebno štetni za pčele34, 35, 36. EU je djelomično zabranila određene neonikotinoide 2013. godine i dalnja ograničenja su predložena u 2017. godini37.
Na Hvaru svake godine su se opasni toksini korišteni za tretman ljetnog 'zamagljivanja' i to najmanje po tri puta kroz ljetnu sezonu. Tijekom 2012. godine korištena je kombinacija dva piretroida, permetrina i cipermetrina. 2017. godine je područje Općine Jelsa podvrgnuto s Permex 22E (sastoji se od dva piretroida, Permetrin i Tetrametrin u kombinaciji). Program Grada Hvara u 2017. godini sadržavao pet piretroida: Cipermetrin, Deltametrin, D-Feotrin, Permetrin i Resmetrin (klauzula V, članak 1.2.). U njemu se navodi: Potrebno je obraditi mjesta gdje borave komarci (živice, visoka trava, grmlje, drveće do visine 3 m i okolicu legla komaraca) u blizini kuća prolaskom vozila kroz ulice (površine i vegetacija između ulica i fasada kuća i zgrada, dvorišta javnih zgrada, javne zelene površine - parkovi i gradsko groblje. Koristit će se piretrin ili piretroidi kao što su permetrin, deltametrin, cipermetrin, i dr. uz dodatak sinergista piperonil butoksida (klauzula V, članak 1.2.1.). I iako su nazivi aktivnih sastojaka navedeni, nazivi stvarno korištenih proizvoda nisu. Poznata je činjenica, da dodaci insekticida imaju tendenciju biti toksičniji od samih aktivnih sastojaka38. Čak i sinergistički PBO nije inertan: osim što aktivne piretroidne sastojke čini još više otrovnima, nosi i svoje vlastite toksične opasnosti39.
Mjere opreza i upozorenja: nadzor
Pravilnik (2012.) navodi: Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera u okviru ovlasti inspekcijskog nadzora nadležni sanitarni inspektor provjera:
– da li se upotrebljava pesticid u koncentraciji i na način propisan i otisnut na deklaraciji proizvoda prema Uputama za uporabu proizvoda, a sukladno Rješenju za promet i uporabu sredstva nadležnog tijela državne uprave te da li se koriste formulacije pesticida za koje je osim toksikološke ocjene sukladno posebnim propisima izrađena i ocjena učinkovitosti na temelju kemijskog, fizikalnog i biološkog istraživanja u Republici Hrvatskoj,
– da li je pesticid predviđen Programom mjera,
– rok valjanosti (trajnosti) pesticida,
– da li na površini, u prostoru ili objektima obvezatne (preventivne) DDD kao opće mjere provode izvoditelji obvezatnih DDD mjera temeljem Ugovora ili narudžbenice,
– da li izvoditelj nosi identifikcijsku iskaznicu tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera,
– i ispunjavanje ostalih uvjeta sukladno odredbama ovoga Pravilnika i Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva.(klauzula IV, članak 39).
Što se tiče ‘zamagljivanja’, Pravilnik iz 2012. godine navodi: Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera kod svake primjene pesticida rasap na neciljane plohe mora se svesti na najmanju moguću mjeru vodeći računa od trenutka izbora pesticida i formulacije, pri određivanju načina primjene i tijekom tretmana.
Tijekom provedbe obvezatnih DDD mjera radi smanjivanja nepotrebnog rasapa pesticida trebaju se primjenjivati manje hlapljive formulacije, upotrebljavati odgovarajuće sapnice i tlak u prskalici, vodeći računa o veličina kapljica. Primjena ULV metoda ili toplog zamagljivanja mora se izbjegavati ukoliko se ciljanim tretmanom može postići odgovarajući rezultat. (klauzula IV, članak 45).
Opasnost otrova
Otrovi koji se koriste za programe suzbijanja insekata su bez sumnje opasni. Zakon ima za cilj zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Pravilnik iz 2012. godine propisuje regulativu za zaštitu radnika koji se bave otrovima (klauzula IV, članak 43), ali ne postoje specifični savjeti za zaštitu javnosti od korištenih pesticida (klauzula 1, članak 3/3). Možda zbog toga, što se kemijski insekticidi smatraju krajnjim sredstvom, znači da se trebaju koristiti samo ako sve druge preventivne metode nisu uspjele spriječiti povećanje štetnih nametnika (klauzula I, članak 12).
Program mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini. navodi da javnost mora biti informirana o postupcima 'zamagljivanja' sa adulticidima: Izvoditelj najmanje tri dana prije početka radova mora oglasiti raspored s terminima obrade pojedinih predjela i obavijestiti građane o mjerama opreza. (klauzula V. članak 1.2 ). Sukladno tome, obavijesti i upozorenja stavljaju se na službene oglasne ploče, samo na hrvatskom jeziku, savjetujući ljude da zatvore prozore i grilije, te pčelare da zatvore svoje košnice. Konkretna ruta vozila koje obavlja 'zamagljivanje' nije objavljena. U praksi čak i lokalni ljudi rijetko, ako ikad vide obavijest. Onih nekoliko tisuća turista, koji ne pričaju hrvatski i prisutni su na Hvaru kada se 'zamagljivanje' provodi, ostavljeni su u potpunom ne znanju.
U nekim dijelovima Hrvatske najavljuju se datum i vrijeme 'zamagljivanja' bez navođenja mjera opreza. Na Hvaru se u Programu ne spominje da bi javnost trebala biti informirana o larvicidnim akcijama. Vrlo malo ljudi zna da se ovako trovanje uopće događa, kamo li da znaju točno gdje i kada.
Mjere prevencije su postale sve veći rizik
Zarazne bolesti koje se pokušava spriječiti kroz mjere suzbijanja insekata su u Hrvatskoj, osobito na otocima rijetkost. Smrtnost od bolesti koje se prenose kukcima još je i manja. Groznica Zapadnog Nila40 se u Europi pojavljuje sporadično, i napada obično konje i druge životinje. Virus se često pojavljuje na testiranju, ne uvijek pokazujući simptome bolesti. U Hrvatskoj je virus Zapadnog Nila prvi put pronađen u četiri konja u razdoblju 2001.-2002. godine41. Redovito praćenje pokazuje da se općenito pojavljuje samo vrlo malo slučajeva zaraze ljudi u državama EU42. U Hrvatskoj je broj zaraženih ljudi u 2012. bio 6, u 2013. je to bilo 20 ljudi i od tada samo jedan ili dva slučaja godišnje43, sve do 2018.godine, kad su novine objavile kako je bilo više slučajeva, uglavnom na kopnu. Do 15. studenoga 2018., kod Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti je bilježeno 53 slučaja groznice zapadnog Nila u Hrvatskoj, bez ijednog smrtnog ishoda. Ukupno u Europi je bilo 1499 slučajeva. Do kraja one godine je bilježeno 63 slučaja u Hrvatskoj, od kojih su 4 umrla; u 2019-oj godini nije bilježen niti jednog slučaja (Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2019 godinu, str.174) .
Denga groznica prvi put je zabilježena kod ljudi u Hrvatskoj 2007. godine sa ukupno šest slučajeva do 2010. godine, svi slučajevi su bili uvezeni, to znači, da su žrtve prije toga putovale u jugoistočnu Aziju ili Južnu Ameriku, gdje je bolest endemična. Prvi slučaj zaražen u Hrvatskoj bio je 2010. godine, iako je testiranje 1980. godine pokazalo prisutnost relevantnih antitijela u zdravih ljudi u sjeveroistočnoj Hrvatskoj bez ikakvih izvještaja o stvarno razvijenoj bolesti44. Kasnije je zabilježen još samo jedan slučaj Denga Groznice na Pelješcu, gdje se dogodila i prva infekcija, kada je testiranje potvrdilo bolest nakon što se pacijent već oporavio. Petnaest ljudi iz istog područja od 126 ispitanih bilo je pozitivno na antitijela Denga Groznice, ali se nije razbolilo. Ipak, uvedene su mjere protiv komaraca za prevenciju bolesti44. Slučajevi Denga Groznice se pojavljuju kao jedan ili dva godišnje sve do 2016. godine, svoj vrhunac su dosegli 2013. godine sa 3 slučaja, svi slučajevi su bili uvezeni43. U 2018-oj godini, prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, nije bilo značajne pojave Denga groznice u Europi.
Groznica Zapadnog Nila i Denga Groznica su dvije bolesti uzrokovane komarcima dodane na popis zaraznih bolesti u 2014. godini. Kako bi stavili ove brojke u kontekst, slučajevi enterokolitisa dosegli su 4.000 slučajeva godišnje od 2004. godine i svoj vrhunac u 2016-oj godini43 sa 13.461/6 slučaja. Kardiovaskularne bolesti bile su najveći ubojica u Hrvatskoj u 2016. godini sa 23.190 smrtnih slučajeva. Nasuprot tome, ukupan broj smrtnih slučajeve od zaraznih bolesti i bolesti uzrokovanih parazitima, koje uključuju daleko veću raznolikost nego samo one uzrokovane komarcima, je 2016. godine bio 45745.
Komarci u Hrvatskoj ugrizu godišnje nekoliko tisuća ljudi. Trenutačne prakse nikako ne kontroliraju brojnost komaraca u zemlji. Ovo je u skladu s iskustvima drugih zemalja, koje su zapravo pretrpjele epidemiju tih bolesti. U Brazilu, na područjima gdje je izbijanje Denga Groznice učestala pojava, utvrđeno je da otpornost insekata na pesticide onemogućuje pokušaje sprječavanja bolesti, te se snažno potiču alternativne metode kontroliranja insekata46. Istraživanja s otoka Madeire pokazala su slične probleme i zaključke32. I u Kini su prepoznali te probleme, i koriste ukoliko mogu alternativne metode dezinsekcije bez pesticida49. Gledajući ove primjere, možemo zaključiti da politika, koja za cilj ima potpuno suzbijanja komaraca neće spriječiti epidemiju bolesti koje se prenose ugrizom komaraca, ali može itekako dugoročno uzrokovati daleko veće probleme.
Zaključci
Program suzbijanja insekata ne uzima u obzir kolateralnu štetu za vitalne oprašivače, posebice pčele. Također naizbježno smanjuje broj prirodnih predatora koji bi pomogli u kontroli brojnosti komaraca. Na Hvaru se vidi svake godine da ima sve manje ptica, šišmiša i insekata. Pesticidi uzrokuju štete za okoliš, životinjski svijet i zdravlje ljudi koje možda nisu vidljive ili ih nije moguće dokazati u narednim godinama, ako ikada, ali će do tada biti šteta dovršena i nepovratna.
Sadašnje metode nisu djelotvorne i nisu u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima. Vjerojatno uzrokuju više štete nego koristi. Vrijeme je da se Hrvatski Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izmjeni*, zajedno sa Pravilnikom o provedbi mjera u praksi. Šest dodatnih kategorija insekata "štetnika", koje su dodane u Pravilnik 2007. godine bi zajedno sa bolestima trebalo ukloniti; potrebno je identificirati i koristiti neinvazivne metode kontrole insekata; i uporaba kemijskih insekticida treba biti strogo ograničena, poželjno potpuno eliminirana.
© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017, tekst ažuriran 09/09/2021.
Prijevod: Ivana Župan
* Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti je ažuriran, pročišćeni tekst zakona NN 143/21.
Izvori
1) Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Narodne Novine 60/1992. Broj dokumenta u izdanju 1582. (01.10.1992.)
2) Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, Narodne Novine 35/2007. Broj dokumenta u izdanju 1117. (02.04.2007.)
3) Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Narodne Novine 79/2007. Broj dokumenta u izdanju 2486. (30.07.2007.)
4) Lista zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku. Narodne Novine 60/2014. Broj dokumenta 1119. (16.05.2014.)
5) Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, Narodne Novine 76/2012. Broj dokumenta u izdanju 1775. (09.07.2012: klauzula 2, članak 10.)
6) U.S. Fish & Wildlife Service. 2017. Endangered species: Rusty Patched Bumblebee (Bombus affinis).
7) Ingram, E.M., Augustin, J., Ellis, M.D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors.Chemosphere, 135: 272-277.
8) Hayat, K., Afzal, M., Aqueel, M.A., Ali, S., Saeed, M.F., Khan, Q.M., Ashfaq, M., Damalas, C. 2018. Insecticide exposure affects DNA and antioxidant enzymes activity in honey bee species Apis florea and A. dorsata: Evidence from Punjab, Pakistan. Science of The Total Environment, 635: 1292-1301.
9) Tew, J.E. 1998. Protecting honey bees from pesticides. Alabama Cooperative Extension System, ANR-1088. Alabama A&M and Auburn Universities.
10) Aizen, M.A., Harder, L.D., 2009. The Global Stock of Domesticated Honey Bees Is Growing Slower Than Agricultural Demand for Pollination. Current Biology, Vol.19, Issue 11, 915-918.
11) Rader, R., Bartomeus, I., Garibaldi, L.A., Garratt, M.P.D., Howlett, B.G., Winfree, R., Cunningham, S.A., Mayfield, M.M., Arthur, A.D., Andersson, G.K.S., Bommarco, R., Brittain, C., Carvalheiro, L.G., Chacoff, N.P., Entling, M.H., Foully, B., Freitas, B.M., Gemmill-Herren, B., Ghazoul, J., Griffin, S.R. Gross, C.L., Herbertsson, L., Herzog, F., Hipólito, J., Jaggar, S., Jauker, F., Klein, A-M., Kleijn, D., Krishnan, S., Lemos, C.Q., Lindström, S.A.M., Mandelik, Y., Monteiro, V.M., Nelson, W., Nilsson, L., Pattemore, D.E., Pereira, N. de O., Pisanty, G., Potts, S.G., Reemerf, M., Rundlöf, M., Sheffield, C.S., Scheper, J., Schüepp, C., Smith, H.G., Stanley, D.A., Stout, J.C., Szentgyörgyi, H., Taki, H., Vergara, C.H., Viana, B.F., & Woyciechowski, M. 2016. Non-bee insects are important contributors to global crop pollination. Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. Vol 113, no.1, 146-151.
12) Garibaldi, L.A., Carvalheiro, L.G., Vaissière,B.E., Gemmill-Herren, B., Hipolito, J., Freitas, B.M., Ngo, H.T., Azzu, N., Saez, A., Astrom, J., An, J., Blochtein, B., Buchori, D., Chamorro, F.J., da Silva, F. O., Devkota, K., Ribeiro, M de F., Freitas, L., Gaflianone, M. C., Goss, M., Irshad, M., Kasina, M., Pacheco, A., Kiill, L. H. P., Kofi, K. P., Parra, G. N., Pires, C., Pires, V., Rawai, R., Rizali, A., Saraiva, A., Veldtman, R., Viana, B. F., Witter, S., Zhang., H. 2016. Mutually beneficial pollinator diversity and crop yield outcomes in small and large farms. Science, Vol.351, Issue 6271, 388-391.
13) Chaplin-Kramer, R., Dombeck, E., Gerber, J., Knuth, K.A., Mueller, N.D., Mueller, M., Ziv, G., Klein, A-M. 2014. Global malnutrition overlaps with pollinator-dependent micronutrient production. Proceedings of the Royal Society B, Biological Sciences. 281: 20141799.
14) Smith, M.R., Singh, G.M., Mozaffarian, D., Myers, S.S. 2015. Effects of decreases of animal pollinators on human nutrition and global health: a modelling analysis. The Lancet, Vol.386, No. 10007, 1964-1972.
15) Klein, A-M., Vaissière, B.E., Cane, J.H., Steffan-Dewenter, I., Cunningham, S.A., Kremen, C., Tscharntke, T. 2007. Importance of pollinators in changing landscapes for world crops. Proceedings of the Royal Society, Biological Sciences Vol.274, Issue 1608.
16) Vogel, G. 2017. Where have all the insects gone? Science, Vol.356, Issue 6338, 576-579.
17) Maletz, S., Wollenweber, M., Kubiak, K., Müller, A., Schmitz, S., Maier, D., Hecker, M., Hollert, H.. 2015. Investigation of potential endocrine disrupting effects of mosquito larvicidal Bacillus thuringiensis israelensis (Bti) formulations. The science of the total environment. Vol.536, 729-738.
18) Poulin, B., Lefebre, G., Paz, L., 2010. Red flag for green spray: adverse trophic effects of Bti on breeding birds. Journal of Applied Ecology. Vol.47, Issue 4, 884-889.
19) Washington State Department of Health. Mosquito Larvicide - Bti.
20) Hrvatski Zavod za javno zdravstvo.
21) Mreža zavoda za javno zdravstvo.
22) Grisogono, V. 2017. Insect spraying: rethink needed.
23) chemicalWATCH Factsheet. 2000. Synthetic pyrethroids. Beyond Pesticides, Washington DC.
24) Bradberry, S.M., Cage, S.A., Proudfoot, A.T., Vale, J.A. 2005. Poisoning due to pyrethroids. Toxicological Reviews. 24 (2) 93-106.
25) Wagner-Schuman, M., Richardson, J.R., Auinger, P., Braun, J.M., Lanphear, B.P., Epstein, J.N., Yolton, K., & Froehlich, T.E. 2015. Association of pyrethroid pesticide exposure with attention-deficit/hyperactivity disorder in a nationally representative sample of U.S. children. Environmental Health. 14:44.
26) Environmental Protection Agency (USA). 2006. Reregistration Eligibility Decision for Pyrethrins. RED document, List B, Case no.2580.
27) Walters, J.K., Boswell, L.E., Green, M.K., Heumann, M. A., Karam, L.E., Morrissey, B.E.,Waltz, J.E. 2009. Pyrethrin and pyrethroid Illnesses in the Pacific Northwest: A Five-Year Review. Public Health Reports. 124 (1) 149-159.
28) Roberts, J.R., Routt Reigart, J. 2013. Recognition and Management of Pesticide Poisonings. United States Environmental Protection Agency. pp 38-42. (6th Edition)
29) Pesticide Action Network, North America (PANNA). Pyrethrins - Identification, toxicity, use, water pollution potential, ecological toxicity and regulatory information.
30) Ingram, E.M., Augustin J., Ellis, M. D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors. Chemosphere. 135, 272-277.
31) Nkya, T.E., Idir Akhouayri, I., Kisinza, W., David, J-P. 2013. Impact of environment on mosquito response to pyrethroid insecticides: Facts, evidences and prospects. Insect Biochemistry and Molecular Biology 43: 407-416
32) Seixas, G., Grigoraki, l., Weetman, D., Vicente, J.L., Silva, A.C., Pinto, J., Vontas, J., Sousa, C.A. 2017. Insecticide resistance is mediated by multiple mechanisms in recently introduced Aedes aegypti from Madeira Island (Portugal). PLOS Neglected Tropical Diseases. July 24 2017.
34) Tavetkov, N., Samson-Robert, O., Sood, K., Patel, H.S., Malena, D.A., Gajiwala, P.H., Maciukiewiez, P., Fournier, V., Zayed, A. 2017. Chronic exposure to neonicotinoids reduces honey bee health near corn crops. Science, Vol. 356, Issue 6345, 1395-1397.
35) Baines, D., Wilton, E., Pawluk, A., de Gorter, M., & Chomistek, N. 2017. Neonicotinoids act like endocrine disrupting chemicals in newly-emerged bees and winter bees. Scientific Reports. 7, Article number 10979.
36) Stanley, D.A., Garratt, M.P.D., Wickens, J.B., Wickens, V.J., Potts, S.G., Raine, N.E. 2015. Neonicotinoid pesticide exposure impairs crop pollination services provided by bumblebees. Nature. Vol. 528, 548-550.
37) Carrington, D. 2017. Pesticides damage survival of bee colonies, landmark study shows. Guardian (UK newspaper) 29 June 2017.
38) Mesnage, R., Defarge, N., de Vendômois, D.S., & Séralini, G-E. 2014. Major Pesticides Are More Toxic to Human Cells Than Their Declared Active Principles. BioMedRsearch International. 26 February 2014.
39) U.S. Environmental Protection Agency. 2006. Reregistration Eligibility Decision for Piperonyl Butoxide (PBO)
40) Hubálek, Z, Halouzka, J. 1999. West Nile fever--a reemerging mosquito-borne viral disease in Europe. Emerging Infectious Diseases, 5 (5) 643-650.
41) Calistri, P., Giovannini, A., Hubálek, Z, Ionescu, A., Monaco, F., Savini, G., & Lelli, R. 2010. Epidemiology of West Nile in Europe and in the Mediterranean Basin. The Open Virology Journal. 4: 29-37.
42) European Centre for Disease Prevention and Control (an EU Agency). Disease data from ECDC Surveillance Atlas - West Nile fever.
43) Hrvatski Zavod za javno zdravstvo. 2017. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2016: 6. Zarazne bolesti u Hrvatskoj u 2016. godini.
44) Gjenero-Margan I, Aleraj B, Krajcar D, Lesnikar V, Klobučar A, Pem-Novosel I, Kurečić-Filipović S, Komparak S, Martić R, Đuričić S, Betica-Radić L, Okmadžić J, Vilibić-Čavlek T, Babić-Erceg A, Turković B, Avšić-Županc T, Radić I, Ljubić M, Šarac K, Benić N, Mlinarić-Galinović G. Autochthonous dengue fever in Croatia, August–September 2010. Euro Surveill. 2011;16(9):pii=19805.
45) Ćorić, T., Knežević, A.M., Čukelj, P. 2017. Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2016.godini (Prvi rezultati). Hrvatski Zavod za javno zdravstvo.
46) Aguirre-Obando, O.A., Pietrobon, A.J., Dalla Bona, A.C., Navarro-Silva M.A. 2015. Contrasting patterns of insecticide resistance and knockdown resistance (kdr) in Aedes aegypti populations from Jacarezinho (Brazil) after a Dengue Outbreak. Medical and Veterinary Entomology, Vol 60 (1) 94-100.
47) Hong-xing, X., Ya-jun , Y., Yan-hui, L., Xu-song, Z., Jun-ce, T., Feng-xiang, L., Qiang, F., Zhong-xian, L. 2017. Sustainable Management of Rice Insect Pests by Non-Chemical-Insecticide Technologies in China. Rice Science. Vol.24, March 2017, 61-72
