PROFIL DRUŠTVA
20. XII 1960. godine Općina Hvar osniva poduzeće u izgradnji za eksploatacijuv odovoda na području Općine Hvar, koje se nije konstituiralo te je Okružni privredni sud donio rješenje o brisanju iz registra 22. II 1962. godine.
22. XII 1964. godine Općina Hvar ponovno osniva poduzeće „Hvarski vodovod“ sa sjedištem u Jelsi, a koje je konstituirano 5. VI 1965. godine te i danas nosi isti naziv.
Od 1961. do 1965. je izgrađena kaptaža i crpilište “Libora”, hidrotehnički tunel “Pitve-Zavala”, cjevovodi do Hvara, Starog Grada, Vrboske i okolnih sela Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj.
Vodoopskrbna mreža se neprestano širila, sedamdesetih godina se turizam na cijelom otoku ubrzano razvijao to je započeta druga velika prehretnica u razvoju vodoopskrbe, koja je 1986. godine rezultirala završetkom izgradnje niza objekata regionalnog vodovoda Omiš-Brač-Hvar-Vis od filterpolja "Zagrad" u Omišu preko polaganja podmorskih cjevovoda (Omiš-Brač, Brač-Hvar, Duba-Sućuraj), izgradnjom preko 35 km kopnenih cjevovoda, brojnih crpnih stanica i vodosprema, probojem novog hidrotehničkog a danas i cestovnog tunela "Selca-Dubovica" itd.
Prekretnica u nadzoru i upravljanju vodoopskrbnim sustavom započela je 1996. godine ugradnjom sustava daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim objektima te danas iz jednog centra imamo kontrolu i upravljanje svim značajnim vodoopskrbnim objektima na Hvaru.
2001. godine puštena je u rad nova crpna stanica “Oskorušica” koja je omogućila dopremu dodatnih količina vode podmorskim cjevovodom i za nekoliko godina odgodila postavljanje drugog podmorskog cjevovoda Brač-Hvar.
2002. godine potpuno je obnovljena crpna stanica "Libora", a time je omogućeno mješanje vode iz Cetine sa vodom iz crpilišta te od tada svi potrošači na otoku Hvaru imaju daleko kvalitetniju vodu identičnih karakteristika. Svi postojeći vodopskrbni objekti su danas obnovljeni i primjereno se održavaju.
Društvo danas
Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa je trgovačka društvo koje vrši opskrbu pitkom vodom na području cijelog otoka Hvara te odvodnju za područje općina Jelsa i Sućuraj te grada Staroga Grada.
Društvo svoju osnovnu djelatnost danas obavlja sa 40-tak zaposlenika koji održavaju cjelokupni sustav od oko 370 km cjevovoda različitih profila te preko 8.500 vodovodnih priključaka.
Dugoročni planski ciljevi Društva su:
- osiguranje potpune vodoopskrbljenosti svih naselja na području otoka Hvara,
- osiguranje dovoljnih količina vode za potrebe domicilnog stanovništva i neometan gospodarski razvoj,
- smanjenje gubitaka i troškova distribucije kroz osiguranje potpune automatizacije u nadzoru i upravljanju svim vodnim objektima.
Poslovna politika Društva je usmjerena na pravovremenu pripremu projektne dokumentacije kako bi se pripremno dočekalo eventualne mogućnosti investiranja. Očekivani izvori financiranja za izgradnju vodnih objekata, kako vodoopskrbe tako i odvodnje, su vlastita sredstva iz naknade za razvoj te sredstva pristupnih fondova EU.
Otok Hvar se vodoopskrbljuje iz :
- vlastitih izvorišta “Libora” u Jelsi (oko 40 l/sek), te “Vir” (6 l/sek) i “Garmica” (14 i/sek) koji se povremeno koriste tijekom ljeta,
- regionalnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Vis (stavljeno u funkciju 1986.godine) podmorskim cjevovodima preko otoka Brača iz uređaja za pročišćavanje Zagrad na Cetini (oko 50 l/sek gravitacijom te dodatnih 36 l/sek procrpljavanjem na cs Oskorušica) te
- sustava Vodovoda Makarska (do 5 l/sek) podmorskim cjevovodom Duba-Sućuraj.
Dakle, ukupno raspoložive količine vode na otoku Hvaru su trenutno oko 151 l/sek.
Upravo položenim drugim podmorskim cjevovodom Brač-Hvar moći će se na otok Hvar dopremiti u prvoj fazi dodatnih 20-tak l/sek dok će se nakon izgradnje procrpne stanice “Dol” na Braču moći dopremiti ukupna količina od 143 l/sek koliko Hvar raspolaže na uređaju Zagrad. Novi podmorski cjevovod (promjera 360 mm) osim mogućnosti dopreme velike količine vode (preko 200 l/sek) daje nam i daleko veću sigurnost vodoopskrbe otoka Hvara (zbog moguće havarije u turističkoj sezoni).
Na otoku Hvaru je vodoopskrbljeno oko 95 % stanovništva, dok još nije vodoopskrbljen istočni dio otoka Hvara (Poljica, Zastražišće, Gdinj i Bogomolje sa pripadajućim uvalama) te Gromin dolac i Malo Grablje. Za realizaciju vodoopskrbe navedenih naselja potrebna su ogromna sredstva (oko 70.000.000,00 kuna) a radi se o udaljenim naseljima sa relativno malim brojem stalnih stanovnika te je takav projekt nemoguće realizirati bez potpore državnih institucija i EU fondova. Inače, sva ova naselja se već 10-tak godina opskrbljuju pitkom vodom putem autocisterni na način da Ministarstvo regionalnog razvoja podmiruje troškove prijevoza.
Odvodnja fekalnih voda riješena je u naselju Sućuraj te u Gradu Hvaru, dok se projekt odvodnje središnjeg dijela otoka Hvara (Jelsa-Vrboska-Stari Grad) realizira već 10-tak godina. Izgrađen je dobar dio glavnih kolektora i crpnih stanica a očekujemo dovršetak izgradnje svih objekata uključivo sekundarne mjesne mreže, uređaje za pročišćavanje i podmorske ispuste do 2020. godine. Financiranje izgradnje će se vršiti iz sredstava naknade za razvoj te pristupnih fondova EU.
Linkovi:
Svjetska zdravstvena organizacija - World Health Organization, na engleskom
Europska komisija - European Commission, na engleskom
