Eco Hvar

Pesticidi: razlog za uzbunu

U Europskoj Uniji je od 1. listopada 2016. godine zabranjeno korištenje Roundup-a (u Hrvatskoj Cidokor) i 11 drugih sličnih herbicida na bazi glifosata. Ova zabrana bi trebala probuditi sve korisnike, pristaše i promotore uporabe pesticida.

Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Foto: Vivian Grisogono

Do zabrane je došlo unutar Provedbene Uredbe Komisije datirane 1. kolovoza 2016. godine (ref. 2016/1313). Iako je glifosat u ovim herbicidima aktivan sastojak, zabrana se posebno odnosila na dodatne sastojke, tvari sa kojima se glifosati miješaju kod upotrebe. Hrvatsko Ministarstvo Poljoprivrede je najavilo ovu zabranu na svojim web stranicama (na obje stranice) 20. rujna i 21. rujna 2016. godine. Nositelji registracije su bili dužni obavijestiti distributere i osigurati uklanjanje svih dionica sa tržišta do 31. prosinca 2016. godine.

Razlog za slavlje? Pa...

Kada se za slobodno dostupnu i naširoko korištenu tvar ustanovi, da je opasna, normalna praksa bi bila, da se ova tvar odmah povuče od svih dobavljača i korisnika. Daljnja prodaja i uporaba tvari je zabranjena od trenutka stupanja zabrane na snagu. Proizvođač je u konačnici odgovoran za prikupljanje i (sigurno) uništavanje povućenog proizvoda. Pokrene se cijeli sustav na razini države, javno objavljen i proveden, kako bi se osiguralo, da je opasan proizvod uklonjen u najkraćem mogućem roku. Ništa od toga se u ovom slučaju nije dogodilo.

Provedba zabrane pesticide na Hrvatski način

Odgovornost za nadzor nad odobravanjem, prodajom, distribucijom i uporabom pesticida u Hrvatskoj dijeli se između ministarstava.

Ministarstvo poljoprivrede je glavni izvor informacija za korisnike pesticida. Na njihovim internetskim stranicama postoji odjeljak za pretraživanje, koji pruža informacije o svim pesticidima, koji su odobreni za primjenu u Hrvatskoj. Izgleda, da ne sadrži potpuni popis odobrenih pesticida, iako ovdje postoji popis onih dopuštenih za neprofesionalnu (amatersku) uporabu. Odjeljak za pretraživanje identificira pojedinačne pesticide, uključujući informacije o sastojcima, o korištenju i u vezi statusa odobravanja. Postoje različite opcije za pretraživanje. Najjednostavniji način je utipkavanje naziva proizvoda, za koji ste zainteresirani, navodeći da li je za profesionalnu ili neprofesionalnu uporabu. Link za proizvod će se pokazati ispod tipke „Traži“.

Kakva je zapravo praksa u vezi ovog popisa?

Gotovo dva mjeseca nakon što je zabrana prodaje Roundup-a / Cidokor-a stupila na snagu u Europskoj Uniji, popis Ministarstva poljoprivrede dalje sadrži tri Cidokorova proizvoda bez ikakvog očitog upozorenja o zabrani. Cidokor se je nalazio na pod-popisu proizvoda, koji su izgubili licencu, ali taj se mora pretraživati posebno. Ali nitko, tko traži informacije o Cidokoru ne znajući da je zabranjen, neće imati razloga tražiti dalje od osnovnog pretraživanja proizvoda, koji pokazuje, da je Cidokor još uvijek dozvoljen.

Iz popisa Ministarstva poljoprivrede, 29. studenog 2016.

Međutim, kod svog engleskog naziva (Roundup) postoji upozorenje crvenim slovima, da proizvod više nije odobren. Za Roundup Biactive se u crvenom naslovu navodi, da se postojeće zalihe smiju upotrijebiti i prodati do „dopuštenog datuma“, koji je u sljedećoj stavci naveden kao 1. siječnja 2017., dok se zalihe smiju držati u trgovinama do 1. siječnja 2018. Vrlo čudno, s obzirom, da je prvo odobrenje za ovaj proizvod (iz 1999. godine) isteklo 1.7.2016. Znači, Roundup Biactive je kroz ovu EU zabranu dobio na vremenu.

Drugi primjer je insekticid Pyrinex 48EC. Odobrenje za Pyrinex 48EC je u Hrvatskoj izdano 25. rujna 2015. i trebalo je isteći 31. siječnja 2019., samo za profesionalnu uporabu. Međutim, Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA) je već od 2002. godine izdavala upozorenja o opasnosti za zdravlje, koja su se odnosila na aktivnu tvar u Pyrinexu – Klorpirifos. Pregled u 2014. godini, ponovljen u 2015. godini detaljno opisao neprihvatljive učinke na zdravlje, ptice, ribe i crve, i kulminirao na način, da je ova tvar izgubila licencu u rujnu 2016. godine. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je dodalo Pyrinex 48EC na listu nedozvoljenih pesticida 25. ožujka 2016. Početna pretraga za Pyrinex 48EC će izbaciti 2 linka: samo jedan nosi crvena slova upozorenja, da je proizvod bez registracije, dok drugi link ništa takvo ne sadrži.

Popis kemijskih pesticida, koji izgubili registraciju u Hrvatskoj, dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede, potječe iz 2011. godine i doseže sve do sadašnjosti i nudi slijedeće brojeve: u 2016., 38 kemijskih pesticida je izgubilo odobrenje ili je bilo odjavljeno do kraja studenog; u 2015., 32; 17 u 2014., 260 u 2013.; 96 u 2012.; i 13 u 2011.

Ministarstvo poljoprivrede je izdalo odobrenje za Pyrinex 48EC u trenutku kada je glavni sastojak tog proizvoda već bio predmetom velikog interesa od strane iste one vlasti, koja ga je prethodno razmotrila kao siguran. Njegovo odobrenje je stoga trajalo samo oko šest mjeseci. Rok za potrošenje zaliha je bio puno duži.

Problem sa preostalim zalihama

Unatoč dodatnom vremenu, koje je omogućilo prodaju i korištenje zaliha, vjerojatno će ipak nešto od zaliha ostati. Što će se dogoditi s njima? Hoće li se prikupljati i uništavati na ´siguran´ način? Male su šanse. Zakonske odredbe u vezi sigurnog odlaganja praznih ambalaža od pesticida su trenutno vrlo skromne. Velika većina će završi u komunalnom otpadu ili još i gore, u okolišu, usprkos postojećim zakonima.

Opasan sadržaj, opasno pakiranje. Foto: Vivian Grisogono

Priča o glifosatu

Monsantov Roundup je prvi put uveden na tržište u 1974., iako je njegov aktivni sastojak glifosat otkriven još 1950. godine. U SAD-u je njegovo odobrenje iz 1974. navodilo „za industrijsku uporabu ne-usjeva u poljoprivredi“. Njegova odobrenja su vrlo brzo proširena, i do 1980. je Roundup postao svjetsko bestseler sredstvo za uništavanje korova. Monsantovom američkom patentu za glifosat je bilo dozvoljeno da istekne u 2000. godine. Do 2012. je u EU registrirano oko 2000 herbicida na bazi glifosata od strane mnogih različitih tvrtki za uporabu na usjevu. S obzirom na nepoželjnu prisutnost glifosata u ljudskom urinu bi nam moglo biti oprošteno ako nazovemo zabranu samo 12 herbicida na bazi glifosata kao „pišanje u vjetar“. Lakrdijaški, ali nije smiješno.

Odobrenje za glifosat je oduvijek bilo predmetom kontroverze, što je izazivalo zabrinutost i kritiku među neovisnim znanstvenicima i stručnjacima za zaštitu okoliša. U SAD-u, Europi i time i ostatku svijeta su glavna podrška za službeno odobrenje glifosata bile neobjavljene „sigurnosne“ studije provedene na životinjama, financirane od strane industrije. Kada je Monsanto 2010. godine zatražio ponovno odobrenje uporabe glifosata u herbicidima od strane EU, dozvola je trebala isteći 2012. Međutim, revizija je bila odgođena za 2015., sa dodatnim produžetkom do lipnja 2016. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta preporučili potpunu zabranu ove tvari, ali su bili spriječeni od strane Europske komisije, koje je u početku predložila produljenje dozvole za još 15 godina. Zahtjev je kasnije smanjen na 18 mjeseci. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta pristali na prijedlog Povjerenstva u vezi zabrane za dodatne sastojke POE tallowamine-a, što je uzrokovalo zabranom prodaje Roundup-a.

Neovisna studija objavljena 2012. godine pokazala je, da su važni podaci, koji ukazuju na loše učinke glifosata bili zataškani iz dokaza korištenih za odobrenje. Gotovo istodobno sa zabranom od strane Europske Unije u 2016. godini, Američka EPA je odobrila Monsantov herbicid na bazi dikamba za uporabu na svojoj narednoj generaciji biotehnološkog (genetski modificiranog) usjeva. Novi herbicid je razvijen kao odgovor na sve veći problem sa korovima otpornim na glifosat. S obzirom, da je dikamba navodno uzrokovala ozbiljne ekološke probleme u svojoj dosadašnjoj primjeni, odobrenje nove verzije je izazvalo veliku zabrinutost.

Snažno lobiranje, snažan marketing

Agrokemijska industrija je bogata i moćna. Izuzetno je vješta u dominiranju na tržištu, u gušenju oporbe i dobivanju podrške od političara i znanstvenika. Reklame za pesticide su masovnih razmjera i besramno varaju. Agrokemijske tvrtke su uspjele totalno okrenuti priču u vezi dokaza o sigurnosti. Jedan od njihovih najvećih promotivnih uspjeha je njihovo redefiniranje otrovnih pesticida kao „zaštitara biljaka“. Ovaj eufemizam je pomogao odvratiti pozornost od pesticida kao otrova i potencijalnih razarača zdravlja.

Na kraju studenog 2016. godine, gotovo dva mjeseca nakon EU zabrane prodaje Roundup-a, se ništa od toga ne spominje na stranicama ´Činjenice o Glifosatima´ (Glyphosate Facts). Monsantove web stranice, koje pokrivaju većinu svijeta, uz Monsantove vijesti, koje su dostupne na različitim jezicima, također šute o zabrani.

Zabrinuti nezavisni znanstvenici i ekolozi su prisiljeni dokazivati štetnost pesticida i neumorno se prepirati sa dobro podmazanom mašinom za propagandu. Argumentiranje se razvlače tamo-amo preko desetljeća. U međuvremenu se uništava zemlja, more i zrak u golemim razmjerama i ljudski zdravstveni problemi se samo gomilaju..

Trebali bi smo biti ipak oprezniji

Trebalo bi biti dokazano, bez ikakve sumnje, da su pesticidi u potpunosti sigurni prije nego li budu odobreni za upotrebu. Većina potrošača vjeruje, da odobreni pesticidi dokazano nisu štetni. To nije tako. Dokaz, da pesticidi nisu sigurni je marginaliziran od strane industrije na mnogo različitih načina. Teret dokazivanja je prebačen na ljude, koji su protiv razvoja i korištenja opasnih pesticida. Da bi se njihov zadatak još i dodatno otežao, iskrivljuju se riječi kako bi se stvorili nemogući uvjeti za znanstvenike, koji traže sastavljanje procjene rizika i loših učinka. Ovo se najviše pokazalo, kada su euro-zastupnici trebali razmotriti prijedlog Europske komisije za utvrđivanje i reguliranje kemikalija, koje narušavaju hormone u prosincu 2016.

Sigurnost pesticida je uvijek sumnjiva. Budući da se radi o otrovima, pesticidi ne smiju biti testirani na ljudima. Testiranje na ljudima se vrši nakon što su pesticidi stavljeni u uporabu. Mi smo pokusni kunići (nakon jadnih pasa, kunića, štakora, pilića i bezbroj drugih životinja, koji su bili mučeni kroz prisiljeno hranjenje pesticidima u svrhu ´dokazivanja´ tvrdnji agrokemijske industrije). Nešto kao ´održivo korištenje´ pesticida ne postoji. Pesticidi se ne bi smijeli koristiti iz sigurnosnih razloga. To je načelo predostrožnosti. Agrokemijska industrija je preokrenula načelo predostrožnosti naopako.

Organski način: prekopavanje zemlje između loze. Foto: Vivian Grisogono

Već spomenuta ograničena EU zabrana na nekolicini herbicida na bazi glifosata je bila minimalan odgovor na dugotrajnu, osnovanu i dalekosežnu zabrinutost. Njena najkorisnija posljedica će biti, da ljudi shvate, da se u našem okolišu dugoročno koriste opasne tvari, koje uzrokuju štetu na više razina, uključujući i ljudski i životinjski lanac hrane. Pravilne mjere zaštite nedostaju; i regulatorna tijela se ne bave potencijalnim opasnostima dovoljno učinkovito.

Činjenica, da su prethodno dozvoljeni kemijski pesticidi naknadno zabranjeni i povućeni sa tržišta, pogotovo nakon što su bili u uporabi nekoliko godina, trebao bi biti dovoljan razlog za uzbunu diljem svijeta. Očigledno postoje duboke nedostatke u regulatornom sustavu, koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje.

Jesu li kemijski pesticidi djelotvorni?

Kratko i jasno – nisu. Ili točnije, samo kratkotrajno. Kemijski herbicidi su uzrokovali nagli rast ‘super-korova‘; kemijski redenticidi su odgovorni za sve veće pojave ‘super-štakora‘; i nakon široke uporabe kemijskih insekticida postoji sve veći broj komaraca, pa čak i ‘super-moljaca‘.

Sloboda izbora

Iako EU mora odobriti aktivne tvari u proizvodima, kao što su pesticidi, odluka je pojedinih zemalja članica, hoće li omogućiti njihovu prodaju na svojim tržištima. Države članice imaju pravo na ‘dozvolu, odbijanje ili ograničenje uporabe pojedinih proizvoda‘. U srpnju 2016. godine je Malta postala prva EU zemlja, koja poduzima korake za izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata, s time, da su mnoga lokalna mjesta na Malti već tako učinila. Bilo bi odlično ako bi lokalne vlasti u Hrvatskoj slijedile primjer Malte. Čak i bolje, ako bi vlada preuzela inicijativu zabrane pesticida i promociju organski uzgojene hrane i održivu brigu za okoliš. Ako bi se to dogodilo, sigurno bi slijedile značajne uštede na troškovima za zdravstvenu skrb.

Čak i ako vlasti ne žele, pojedinci mogu postići jako puno. Ako krajnji korisnici prestanu kupovati kemijske pesticide, tržište će nestati. Zabrana EU na nekolicini pesticida će postići vrlo malo. No, mogla bi skrenuti pažnju barem nekim ljudima na štetu, koja se događa. Neki ljudi bi se mogli uvjeriti i prestati koristiti pesticide. I to bi bilo odlično.

PAZI I BUDI SVJESTAN!

© Vivian Grisogono MA(Oxon)

Prijevod Ivana Župan

Video sadržaj

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home članci o zdravlju Opasni otrovi! Pesticidi: razlog za uzbunu

Novosti: Ekologija.hr

  • Heat pumps and insulation would cut UK living costs more than new oilfields, study suggests

    Warm homes plan would create 50,000 jobs, compared with about 1,100 for Rosebank oilfield, thinktank finds

    Insulating Britain’s homes and investing in heat pumps would do more to cut the cost of living, create jobs and boost the UK’s economy than drilling for new oil, research suggests.

    The government’s £15bn warm homes plan, currently under threat of cuts as ministers seek budget savings, would slash £1bn a year from household energy bills across the UK, concentrated on those on low incomes, according to research by the thinktank E3G. It would also provide a £1.6bn yearly boost to the economy, and about 50,000 new jobs spread across thousands of small businesses.

    Continue reading...

  • The problem with telling people the world is ending

    In the face of terrible crises, it can feel right to shock people into action. But what if that has the opposite effect?

    These days, it’s easy to succumb to hopelessness. Whether you’re thinking about the climate crisis, the prospect of AI apocalypse, war or political turmoil, the list of challenges facing humanity can seem insurmountable.

    It certainly feels unprecedented, and much of it may be. The sense of impending doom, on the other hand, is nothing new. And what we have learned from the past is that doomerism can lead to paralysis. If everyone freezes, then nothing changes – but if we want to have a chance of mitigating some of the threats I’ve mentioned then action is what’s required.

    Continue reading...

  • Healey backs pro-growth case for Heathrow third runway after Burnham ducks issue

    Chancellor says government will study responses to public consultation, with airports being ‘big part of jobs and growth’

    John Healey has said there is a pro-growth case for going ahead with a third runway at Heathrow despite the prime minister declining to back it.

    Healey’s predecessor as chancellor, Rachel Reeves, put approval of the long-planned runway at the heart of her “growth speech” last year, saying it would “make Britain the world’s best-connected place to do business”.

    Continue reading...

  • How the quirky puffin became a symbol of the climate crisis – and hope

    In an extract from his new book, the nature historian explains how technology could help the seabird survive

    For centuries human beings have exploited puffins, harvesting them by the thousand on their breeding grounds for their food and feathers. Over time, though, this relationship has changed, so that today we have come to love them, celebrating their quirky character and comical appearance and giving them a central place in our affections – a journey described by the environmental historian Dr Rob Lambert as the shift “from use to delight”.

    How ironic, then, that just as we have come to truly appreciate them, our own existence now threatens theirs. The climate crisis threatens almost all the world’s roughly 11,000 species of birds, but its consequences have particularly dire significance for seabirds, whose life cycle is so intimately connected to the timing and abundance of their food supplies.

    Continue reading...

  • From little acorns … to his 1,000th article for the Guardian country diary

    As Mark Cocker approaches a landmark for the world’s oldest column in an English-language newspaper, he is still inspired by powerful encounters with nature

    In the autumn of 1987, Mark Cocker sat in a field near Norwich and watched a jay burying acorns for the long winter ahead. He described the scene in his first country diary for the Guardian. Thirty-nine years on, some of those jay-planted acorns will be mature oaks now, and Cocker is completing his 1,000th diary for the world’s oldest column in an English-language newspaper.

    In his next diary, he will reflect on the changing birdlife around Flint Clough, in the Peak District, where he first marvelled at rare birds aged 12 after devouring bird books in his bedroom. As a boy, he would find cuckoo, golden plover, ring ouzel and twite, a once-common bird which is now virtually extinct in England.

    Continue reading...

  • Uncovering the secrets of New Zealand’s elusive ‘jungle penguins’

    The tawaki, or Fiordland crested penguin, known for its prominent yellow eyebrows, has for years baffled scientists with its unusual habits

    Deep in the misty fjords of New Zealand’s South Island, a team of researchers is trying to catch one of the world’s most elusive penguins: the forest-dwelling tawaki, or Fiordland crested penguin. For weeks, researchers stand sentry each day over a burrow on Eleanor Island, hoping to corner the female bird so they can retrieve data from its tagging device.

    But this penguin has developed a clever exit strategy – digging multiple tunnels to elude its captors.

    The Tutoko I prepares for a research trip during its annual Fiordland crested penguin nest survey around Doubtful Sound

    Continue reading...

  • Honeybees are barging aside wild pollinators in hunt for pollen and nectar, study finds

    As a surge in beekeepers has led to increased numbers of honeybees, researchers record them pushing bumblebees and other rival species away from flowers

    Honeybees are outcompeting wild pollinators for resources by aggressively bumping into them and chasing them away from flowers, research has shown.

    The study, by researchers from Anglia Ruskin University, found that areas where there were higher concentrations of honeybees had fewer wild pollinators, such as bumblebees, solitary bees and hoverflies.

    Continue reading...

  • A California town’s beaches are washing away. Can its residents turn the tide?

    Rapid coastal erosion threatens coastal homes and economies, and as Super El Niño rounds the corner, a town is reckoning with the reality of climate crisis

    San Clemente is one of southern California’s most picture-perfect beach towns – a capital of American surf culture since the 1950s. In two years, 2028 Olympic surfers will compete at Lower Trestles, a world-class surfing beach.

    But the town’s longtime cultural and economic driver, its beaches, are now under threat. As pounding waves driven by late-summer storms in the Pacific devour chunks of the California coastline, some of San Clemente’s beaches are growing narrower, the sand increasingly eaten away.

    Continue reading...

  • More peas, please! 17 delicious ways to devour Britain’s most brilliant vegetable

    They’re healthy, versatile, sustainable and available. Yet pea consumption in the UK is at a 50-year low. Here are the curries, dips, pasta dishes and even cakes that could turn all that around

    It’s not good news for the pea farmers: pea consumption in the UK has fallen to a 50-year low. According to data from Defra, the average Briton ate just 37g of peas per week in 2025, down from 144g per week in 1975.

    Though a classic British staple, peas are not for everybody. Apparently only 22% of gen Z associate peas with Britain at all (which is patently ridiculous: 90% of the peas we consume in the UK are grown here, while we produce about 160,000 tonnes for freezing alone each year).

    Continue reading...

  • Hiding in plane sight: the invisible turbulence that can strike out of a clear blue sky

    As the planet warms, airlines are grappling with what this means for air travel – and for the passengers who simply refuse to keep their seatbelts fastened

    It was a swelteringly hot afternoon in south-west Myanmar on 21 May 2024. Tropical thunderstorms, showers and highs of 36C were forecast for the area around the Irrawaddy Basin. High above, monsoonal heat and humidity were building into a vast convective column of water vapour, a towering cumulonimbus cloud soaring up to 35,000ft (more than 10,500 metres) into the air. From the ground, it would have looked like something from a children’s picture book – a soft, fluffy white mass. But for Singapore Airlines flight SQ321 passing just above, it was anything but benign.

    In the cabin of the Boeing 777, passengers were being woken up for breakfast with three hours to go on the journey from London to Singapore. For the 210 travellers on board, the past 10 hours had been uneventful. The seatbelt signs were off. Some were milling around, others were using the toilets, and cabin staff were preparing trolleys for service. At 2.19pm and 23 seconds local time, moderate turbulence shook the plane for 17 seconds and the seatbelt sign was switched on. Then, as one passenger described it, it was “like a grenade had gone off”. In just 4.6 seconds, any passenger not strapped in hit the roof with 1.5 times the force of gravity and was thrown back on the floor in an instant.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.