Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Objavljeno u Zanimljivosti

Izložba Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama okuplja iznimne primjere hrvatske žive baštine koja i u suvremenosti obogaćuje naš društveni i kulturni život. 

Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Foto: Vivian Grisogono

Predstavljanje te izložbe u Jelsi i Starome Gradu prilika je otočanima da prepoznaju vlastite vrijednosti u šarolikoj nacionalnoj baštini. Ova “putujućaˮ izložba dolaskom na otok Hvar posjećuje dobro znanog prijatelja i u središte stavlja čovjeka i njegovu zajednicu, najvažnije nositelje predstavljene nematerijalne baštine. Koliki je ulog Hvara u toj izložbi najbolje govori činjenica da ovaj otok povezujemo s četiri kulturna dobra uvrštena na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva predstavljena ovom prilikom. Procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki prvi su hvarski predstavnici uvršteni na tu listu 2009. godine. Slijedilo ih je klapsko pjevanje kao izraz kulturnog identiteta čitave Dalmacije pa tako i otoka Hvara, a uvršteno je na Reprezentativnu listu 2012. godine. Već sljedeće godine – 2013., pridružuje im se i mediteranska prehrana, a nositelji te multinacionalne nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj su otoci Hvar i Brač. Time su otok Hvar i njegovi stanovnici prepoznati na svjetskoj kulturnoj karti kao iznimni nositelji bogate tradicijske kulture čiji značaj premašuje nacionalne granice.

za krizen pitve cross returning

Neophodno je ovom prilikom spomenuti i Starogradsko polje iako ono tematski ne ulazi u opseg ove izložbe jer je riječ o materijalnoj baštini. Starogradsko polje je kao kulturni krajolik 2008. godine uvršteno na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Njegova univerzalna vrijednost ogleda se u očuvanoj geometrijskoj podjeli zemljišta prema grčkoj parcelaciji nastaloj u IV. st. pr. Kr., a nadasve u kontinuitetu obrade i izvora hrane za hvarsko stanovništvo tijekom 24 stoljeća, štoviše uzgoja uglavnom istih poljoprivrednih kultura, u prvom redu masline i vinove loze. To nam ukazuje na ispreplitanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine jer su upravo plodovi Polja neizostavni dio mediteranskog stola.

vegetables

Pripadnost Mediteranu izražena u prehrani prepoznaje se na prostoru jadranske obale, otoka i u dijelu zaleđa. Hvar nije slučajno izabran kao reprezentant te prehrane. Najveće plodno polje na dalmatinskim otocima i more bogato ribom davali su dovoljno hrane za otočnu samodostatnost stanovnika. Višetisućljetna izloženost povijesnim mijenama kao i raznim kulturnim utjecajima preko pomorstva i trgovine, hvarsku je gastronomiju učinila jednom od najatraktivnijih na istočnoj obali Jadrana. Ona, naime, u izvornom obliku “unutar kućnih zidova” i danas čuva skromnu poljoprivredno-ribarsku tradiciju “siromaške” kuhinje, ali i karakteristike bogate trpeze pod utjecajima koji su dolazili s istoka i sa zapada Mediterana. Osim toga, zajedničko pribavljanje, dijeljenje te blagovanje hrane kao i obiteljska okupljanja za stolom tijekom svetkovina čine društveni aspekt prehrane koji Mediteran čini tako osobitim i prepoznatljivim.

vg med diet

Otočna društvenost svoj najbogatiji izraz pronašla je u folklornoj glazbi. Zahvaljujući predanom radu istraživača na terenu od XIX. st. naovamo, danas postoji pozamašna građa iz glazbene baštine otoka. Tako su otrgnute od zaborava brojne usmene pripovijetke i pjesme vezane uz život i godišnje običaje. Klapska pjesma također je pronašla svoje mjesto na otoku slijedeći tradiciju dalmatinskih gradića. Danas postoji nekoliko, manje ili više formalno organiziranih, muških i ženskih klapa koje njeguju tradiciju starih pjesama pretežno ljubavne tematike. Osobito su aktivne tijekom ljetnih mjeseci na lokalnim trgovima tijekom otočnih fešta. Uobičajenima su postala i gostovanja otočnih klapa u inozemstvu kojima promoviraju glazbeni identitet Dalmacije.

klapa frecia

Prepoznatljivi simboli otoka i hvarski specifikum svakako su procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki. Pučka pobožnost vrlo je snažna, a vjerski identitet Hvarana u velikoj mjeri određuje dinamiku svagdana i blagdana otočne zajednice. Okosnicu godišnjih blagdana čini uskršnje vrijeme s procesijom Za križen kao centralnom pobožnošću. Ova procesija simbolizira Kristovu muku i duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima.

lepoglava lace example

Iznimni primjeri hrvatskog čipkarstva vode nas u Lepoglavu, na Pag i u grad Hvar. Iza samostanskih zidova hvarskih benediktinki nastaju unikatni primjerci čipke od agave. Dobivanje finog konca mukotrpan je posao izvlačenja niti iz mesnatih listova ove kraljice otočnog kamena. I sama izrada zaštićene čipke od agave vrlo je delikatna vještina kojom barataju samo benediktinke.

hvar muzej cipka

Čipka, doduše ne od agave, bila je uobičajen ukras u brojnim otočkim kućama, njome su se ukrašavala svadbena ruha, haljine ili posteljina. Ovu tradiciju, koja i danas postoji, njegovale su i prenosile žene, a posebna se pažnja pridavala čipki koja je krasila djevojčin miraz.

lepoglava lace

Pet UNESCO-ovih povelja kojima se može podičiti tako mali otok nedvojbeno govori o tisućljetnoj i bogatoj kontinuiranoj povijesti i kulturi Hvara. Recentni globalizacijski procesi i gospodarske promjene mijenjaju tradicionalni stil života. Ipak, neke vrijednosti, duboko ukorijenjene u mentalitet ljudi i danas su važan dio otočnog života. Te su vrijednosti trajna spona između prošlosti i budućnosti otočana kao aktivnih aktera u življenju i čuvanju baštine. Postavljanjem ove izložbe na dvije lokacije ističe se da baština nema jednog vlasnika, ona pripada svima nama, čovjeku i čovječanstvu. Hvarski doprinos izložbi upravo je u vrijednostima koje otočna nematerijalna baština prenosi, a koji su postali prepoznatljivi simboli kulturnog identiteta otoka. U njima se prepoznaju utjecaji, prije svega oni mediteranski, koji su doplovili do hvarske obale i trajno oblikovali život otočnog mikrokozmosa u kojemu su “uvozniˮ elementi dobivali svoje specifičnosti. Jedna takva povijesna veza evocira se upravo ove, 2016. godine. Pred nama je značajna obljetnica osnutka grčkog polisa Farosa na mjestu današnjeg Staroga Grada prije 2400 godina. Prilika je to da se podsjetimo na dva važna elementa tradicije koju svakodnevno živimo – s jedne strane je to kontinuitet izražen kroz očuvanje kulturne baštine, a s druge stalna mijena koja se ogleda u prilagođavanju tradicije zahtjevima novog vremena u kojemu živimo kako bismo je prenijeli naraštajima koji dolaze.

© Marija Plenković 2016

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Novosti: Ekologija.hr

  • Sat za planet Zemlju najveća je globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, a obilježava se 28. ožujka gašenjem svjetla u 20.30 sati, priopćila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozivajući građane da se uključe u akciju. "Svjetska biološka raznolikost se smanjuje neviđenom i alarmantnom brzinom, a milijunu vrsta prijeti izumiranje, dok je planet na rubu globalnog zagrijavanja", upozorio je WWF.

  • Znate li što je glavna odlika interijera domova 21. stoljeća? Kombiniranje praktičnog, elegantnog i ekološki prihvatljivog stila, koji u rezultatu daju atraktivan dom uređen prema svim kriterijima njegovih ukućana, ali i okoliša koji diktira određena pravila.

  • Održivi turizam nije samo popularan trend. Održivi turizam postaje prioritet - ako ne i moralni imperativ - za sve čelne ljude tvrtki koje nude turističke smještaje.

  • Podržite nas i uključite se u našu akciju za ljepši, sigurniji i čišći grad! Pozivamo sve nastavnike, učenike, roditelje, građane i prijatelje škole da podrže našu akciju prikupljanja EE otpada! Pokažimo ekološku osvještenost i dokažimo da u skladu sa osobnom odgovornošću znamo i možemo aktivno djelovati u skladu s načelima održivog razvitka te u svojim kućanstvima i gradu živjeti u harmoniji s prirodom!

  • 4US Cesare Paciotti je ekološki osvještena casual linija za svakodnevni look. Kreirana je kao unisex linija, a s vremenom je postala suvremena, eko i fashion linija za nju i njega.

  • Eko turizam je grana turizma koja se sve više razvija i u čijem se smjeru temelji ključ napredovanja.

  • LED rasvjeta se svrstava među najpraktičnija rješenja kada je osvjetljenje prostora i javnih mjesta u pitanju, imajući na umu brojne pozitivne efekte korišćenja svjetiljki sa ovakvom tehnologijom.

  • Kako biti savjesan putni, naučite u ovom članku...

  • The European week of skills gained through the vocational education and training is a yearly campaign launched in 2016. It was created and its purpose still is to promote vocational education and training by organizing various activities and manifestations throughout entire Europe on local, regional and the National level. The campaign gathers providers of educational and skills training services, civil society organizations, national agencies, business associates, union and wider population with the main goal of highlighting the benefits of vocational education and training as well as presenting a wide range of possibilities in every European country.

  • U današnje vrijeme kada smo svi zabrinuti zbog visokih računa za grijanje i okoliš, mnogi se okreću potrazi za jeftinijim i obnovljivim izvorima energije. Jednostavna obnovljivost omogućuje jeftinu cijenu drvene biomase, a njezino korištenje dodatno potiču vrhunske ekološke karakteristike.

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na svojoj sjednici održanoj 27. svibnja 2020., potaknuto velikim intenzitetom recentnih klimatskih promjena i njihovim utjecajem na čovjeka i prirodu, donijelo je Izjavu o klimatskim promjenama koju prenosimo u cijelosti.

  • Zamislite da ste u školi imali priliku razvijati svoju projektnu ideju, riješiti konkretan problem u svojoj lokalnoj zajednici, naučili izraditi financijski plan, montirati video, napisati PR članak i zamolbu za donaciju ili pak usavršiti vještine zagovaranja pri lokalnim vlastima kako bi se unaprijedile ustaljene društvene prakse. Što mislite? Koliko biste iz ovih iskustva naučili u usporedbi s paletom praktičnih znanja i vještina koju ve?‡ desetlje?‡ima naša djeca dobivaju u školama?

  • U sklopu projekta LORA - laboratorij održivog razvoja, sufinanciranom u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, udruga Bioteka s partnerima u narednim ?‡e mjesecima pisati autorske članke o 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Tema koju ?‡emo pokriti prvu odnosi se na Cilj 1. Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima. Za portal Biologija.com.hr na ovu temu piše Jelena Babi?‡ iz udruge Hyla.

  • Zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19, sredinom ožujka prekinute su redovne obrazovne aktivnosti udruge Bioteka koje još od 2012. godine uključuju izravan rad s osnovnoškolskom djecom. Udruga je ubrzo doskočila ovoj nepredvi?‘enoj situaciji te započela sa snimanjem obrazovnih videomaterijala, kao pomo?‡ djeci u ovim izvanrednim okolnostima. 

     

  • Sivi vuk je, uz sme?‘eg medvjeda i euroazijskog risa, jedna od tri velike zvijeri koje obitavaju na području Hrvatske. Sve tri vrste stolje?‡ima vode konstantnu bitku za opstanak te su sustavno istrijebljene u ve?‡em dijelu Europe. Nestajanje vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenoj mreži, što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog ekosustava. Krajem 19. stolje?‡a vukovi su nastanjivali cjelokupan prostor Hrvatske, ali je sustavnim izlovljavanjem i uništavanjem staništa od strane čovjeka danas njihovo područje rasprostranjenja smanjeno.