ECO HVAR: CILJEVI I AKTIVNOSTI DOBROTVORNE UDRUGE

Okoliš

Namjere udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite okoliša i srodne teme

Više...

Zdravlje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje zdravog načina života i srodne teme

Više.

Životinje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite životinja i srodne teme

Više...

KOMARCI I DEZINSEKCIJA

Objavljeno u Vaša pisma

U Jelsi i okolnim mjestima, već po dva puta je obavljeno prskanje protiv komaraca, i uskoro će biti još toga.

Rezultat prskanja jednak je nikakav, jer komaraca ima jednako kao i prije. Ubadaju i danju i noću, nemoguće je tijekom dana u vrtu boraviti nekoliko trenutaka a da vas ne napadne roj komaraca. Ali prskanje je ipak polučilo rezultat, tako da nema pčela, osa, leptira ni muha. Nisam sigurna da su spomenuti kukci bili ciljana skupina. No nisu sami ti kukci nestali. Nema ni ptica koje bi ranom zorom svojim pjevom često budile ljude. U mojem vrtu godinama je obitavala porodica kosova. I u proljeće su bili tu i hranili svoje mladunće. A onda su nestali, poslije prvog prskanja protiv komaraca. Nadam se da se „otselili“ u čistiji okološ, a ne da su stradali od „neopasnog“ otrova koji je navodno otrovan za kukce, ali ne i za toplokrvne životinje. Jer danas sam vidjela uginulog kosa koji očito nije imao sreće.

 

Da otrov ne djeluje na komarce vidimo svakodnevno, ali ako bar malo obratimo pažnju na prirodu oko sebe, vidjet ćemo da djeluje na druga stvorenja. A otrovi ne nestaju, ne rastvaraju se na vodik i kisik pa da kao voda jednostavno ispare u zrak. Nego se lijepo pomalo talože u zemlji, biljkama, životinjama, pa i nama ljudima. A struka kaže da to nije opasno, da su to male količine. A koliko tih malih količina rarnoraznih otrova svakodnevno ulazi u nas kroz hranu, zrak, vodu? A kao jedini odgovor nudi nam se tvrdnja da tako mora biti, jer je to napredak. Zar je to zaista napredak? N., Vitarnja, email 31.08.2014.

Nalazite se ovdje: Home Vaša pisma KOMARCI I DEZINSEKCIJA

Novosti: Ekologija.hr

Izvor nije pronađen

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.